Otpremnina – prava radnika ⇒

Otpremnina

Radnik prema Zakonu o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19) ima pravo na otpremninu ako su istovremeno ispunjeni sljedeći uvjeti:

• poslodavac daje otkaz radniku,
• radnik nije kriv za otkaz,
• radnik je radio kod poslodavca neprekidno dvije godine prije otkaza.

Određivanje iznosa otpremnine

Otpremnina iz Zakona o radu se određuje u iznosu koji ovisi o dužini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s poslodavcem koji otkazuje ugovor o radu radnika pod navedenim uvjetima.

Ona se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije.

Sve naše NOVOSTI pogledajte OVDJE

Posebni slučajevi

Poseban slučaj u vezi prava radnika na otpremninu propisan je Zakonom o radu za slučaj kada je radnik pretrpio ozljedu na radu, ili profesionalnu bolest.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio opće uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.

Međutim, radnik koji bi neopravdano odbio ponuđene poslove, gubi ovo pravo.

Izuzetno, pravo na otpremninu je Zakonom o radu predviđeno i za slučaj sporazuma o prestanku ugovora o radu.

Kod kolektivnog viška radnika iz čl. 127. Zakona o radu, ako je radni odnos radnika prestao sklapanjem sporazuma na prijedlog poslodavca, radniku se također priznaje pravo na otpremninu ako je ispunio uvjet da je kod poslodavca radio neprekidno dvije godine.

Pravo na otpremninu iz Zakona o radu ne odnosi se na članove uprave i izvršne direktore trgovačkih društava, odnosno na fizičke osoba koja su u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove poslodavca i imaju sklopljen ugovor o radu za te poslove.

Otpremnina – obračun iznosa

Prema Zakonu o radu, poslodavac mora najkasnije petnaest dana od dana isplate otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako je ovaj iznos utvrđen.

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati otpremninu ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem ona dospijeva, radniku dostaviti obračun iznosa koje je morao isplatiti.

Isto pravilo vrijedi i za plaću i naknadu plaće.

Poslodavcu koji ne ispuni ove zakonske obveze, inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora može usmenim rješenjem u zapisniku narediti da u dostavljenom roku ispuni ove propuštene obveze.

Ako poslodavac ne postupi po nalogu inspektora, odgovara za prekršaj za koji je propisana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za pravnu osobu poslodavca te u iznosu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za njenu odgovornu osobu i poslodavca fizičku osobu.

Kada je oštećeni radnik maloljetna osoba ovi iznosi novčanih kazni se udvostručuju.

Isplata otpremnine se može ugovoriti i u ugovoru o radu i to u iznosu većem od onog predviđenog Zakonom o radu.

Isto tako, ugovorom o radu se može ugovoriti otpremnina i za druge slučajeve prestanka radnog odnosa, kada nisu ispunjeni uvjeti za njenu isplatu prema Zakonu o radu.

U ovim slučajevima je ipak različit tretman oporezivosti otpremnine.

Neoporezivi iznos otpremnine

Za razliku od prava na otpremninu koje je uređeno Zakonom o radu, oporezivost otpremnine je uređena Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20 i 74/20).

Prema ovom pravilniku neoporeziv je iznos otpremnine stečene prema Zakonu o radu do visine 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji je otkazao radniku.

Ovaj iznos otpremnine za svaku navršenu godinu radnog staža kod poslodavca kod kojeg prestaje radni odnos radnika je neoporeziv i u posebnom slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu na prijedlog poslodavca kod kolektivnog viška radnika iz čl. 127. Zakona o radu.

Kod otkaza i otpremnine prema Zakonu o radu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prema Pravilniku o porezu na dohodak neoporezivi iznos je 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu kod poslodavca koji otkazuje ugovor o radu.

Kod otpremnine prilikom odlaska u mirovinu, koja nije uređena Zakonom o radu, neoporeziv je iznos otpremnine do ukupno 8.000,00 kuna.

Primjer: Odluka o odricanju otpremnine  

(ime i prezime radnika)  

 (ulica i kućni broj)  

 (mjesto i poštanski broj) 

                                                                 (naziv poslodavca)  

  (ulica i kućni broj)  

 (mjesto i poštanski broj) 

(mjesto i datum) 

Predmet: izjava o odricanju prava na otpremninu u iznosu od ___________ kuna 

Štovani, 

Dana ________ godine dostavljen mi je obračun otpremnine. Obračun otpremnine mi je 

dostavljen temeljem odluke o poslovno / osobno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 

_____________ . 

Potpisom ove izjave, odričem se prava na otpremninu u iznosu od _____________ kuna. 

Sa štovanjem, 

                                                                   (ime i prezime) 

 (vlastoručni potpis)