Inventura ⇒

Inventura – što se popisuje?

Popisuju se sve vrste imovina i obveza koje poduzetnik ima. Znači: materijalna imovina (inventar, zalihe…), nenaplaćena potraživanja, krediti, pozajmice, depoziti, vrijednosni papiri, novac na deviznim i žiro računima i blagajna.

Obveze čine neplaćene fakture prema dobavljačima, primljeni krediti, neisplaćene plaće, davanja državi i dr.

Zašto se inventura provodi?

Zakon o računovodstvu propisuje obvezu popisivanja cjelokupne imovine i izvora vlasništva (vlastiti kapital + obveze) na dan godišnjih financijskih izvještaja tj. na 31.12. svake godine.

Međunarodni računovodstveni standardi također propisuju da financijski izvještaji trebaju realno i objektivno iskazivati stanja imovine i obveza, za što je potrebno kvalitetno provođenje inventure. Veći sustavi trebaju vlastitim internim aktom (Pravilnik o popisu) urediti postupak popisivanja.

Osnovna sredstva (dugotrajna imovina) – svako osnovno sredstvo treba imati dodijeljen svoj inventarski broj.

Potrebno je imati ažuriranu evidenciju osnovnih sredstava kako bi usporedili popisane količine sa onima u evidenciji.

Računovodstvenim politikama se utvrđuju kriteriji: što je osnovno sredstvo, a što sitni inventar.

Inventura je postupak utvrđivanja i popisivanja stvarnog stanja pojedine imovine ili obveze.

Zalihe

Svaki artikl treba imati jedinstvenu šifru uz naziv kako ne bi došlo do zamjene prilikom popisivanja. Zalihe bi se trebale popisivati periodično, u kraćim intervalima, u potpunosti ili djelomično (uzorkom).

Potraživanja i obveze

Prije popisa treba provesti usklađenja salda putem izvoda otvorenih stavaka (IOS) ili na drugi način.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Postupak inventure

Kod manjih poduzetnika nije potrebno provoditi cijeli postupak već je dovoljno napraviti i popuniti popisne liste i zapisnike o inventurnim razlikama. Za utvrđene manjkove treba donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe ili odluku o terećenju poduzetnika (društva). Inventurne liste trebaju biti potpisane od strane inventurne komisije.

Inventurni manjak

Za manjak se u tereti odgovorna osoba. U knjigovodstvu manjak ne evidentira kao trošak, već kao potraživanje od djelatnika.

Ako se ne tereti odgovorna osoba, tada se manjak iskazuje kao trošak.

Manjak će predstavljati porezno priznati trošak do iznosa koji je propisan posebnim propisima vezanim uz djelatnost poduzetnika i uz vrstu imovine.

Inventurni višak

Knjigovodstveno se inventurni višak iskazuje kao prihod.

Neoporezivi primici ⇒

Novi, povećani iznosi neoporezivih primitaka 2022. – OVDJE

Neoporezivi primici

Neoporezivi primici radnika koji se obvezno moraju isplatiti na tekući račun su:

Navedeni iznosi odnose se na ukupan neoporezivi godišnji iznos pojedine naknade po radniku od strane svih poslodavaca.

Ako  radnik ima zasnovan radni odnos s više poslodavaca istovremeno ili je tijekom godine mijenjao poslodavce, obvezan je prije isplate primitaka svakom poslodavcu dati pisanu izjavu u kojoj će navesti je kod drugog poslodavca ostvario određenu isplatu za to razdoblje i u kojem iznosu.

Osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, navedene neoporezive naknade mogu, osim za svoje radnike, isplaćivati i za sebe osobno, i to će im biti porezno priznati izdatak.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Zadaće i nadležnosti službenika za zaštitu osobnih podataka (DPO) ⇒

Opća ureba o zaštiti podataka

Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) predviđena je mogućnost angažiranja osobe koja je odgovorna za pravilno prikupljanje i obradu osobnih podataka u tvrtkama ili organizacijama, tzv. Data Protection Officer (DPO), odnosno službenik za zaštitu (osobnih) podataka.

Službenik bi trebao na primjeren način i pravodobno biti uključen u sva pitanja u pogledu zaštite osobnih podataka.

Voditelj obrade i izvršitelj obrade imenuju službenika za zaštitu podataka u svakom slučaju u kojem:

Grupa poduzetnika može imenovati jednog službenika za zaštitu podataka, uz uvjet da je službenik lako dostupan iz svakoga poslovnog nastana.

Ako je voditelj obrade ili izvršitelj obrade tijelo javne vlasti ili javno tijelo, za nekoliko takvih tijela može se imenovati jedan službenik za zaštitu osobnih podataka, uzimajući u obzir njihovu organizacijsku strukturu i veličinu.

Službenik za zaštitu podataka može biti osoba zaposlena kod poslodavca, tzv. unutarnji ili obavljati zadaće na temelju ugovora o djelu, odnosno vanjski.

Ako je zaposlen kod poslodavca, posao koji redovno obavlja ne smije biti u sukobu interesa s poslovima službenika za zaštitu osobnih podataka.

Smatralo bi se da sukob interesa predstavljaju sva rukovodeća radna mjesta jer rukovoditelji mogu utvrditi potrebu ili razloge prikupljanja osobnih podataka, kao i utvrditi način i opseg prikupljanja, odnosno mogu utjecati na prikupljanje i obradu podataka.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Voditelj obrade i izvršitelj obrade imenuju službenika za zaštitu podataka u svakom slučaju u kojem:

Službenik za zaštitu osobnih podataka (DPO)

Kako bi mogao kvalitetno i stručno obavljati posao, službenik za zaštitu osobnih podataka mora imati pristup svim organizacijskim jedinicama, treba imati uvid u sve podatke koji se obrađuju, a kako bi ih mogao analizirati i provjeriti obrađuju li se na zakonit način, također sudjelovati na sastancima uprave na kojima se odlučuje o obradi podataka.

Uloga službenika za zaštitu podataka je da vodi brigu o rizicima povezanim s obradom podataka, nadzire da li je prikupljanje i obrada podataka usklađena sa zahtjevima Opće uredbe, te prijava nadležnom nadzornom tijelu u slučaju nezakonite obrade.

Službenici za zaštitu podataka nisu osobno odgovorni za nepoštovanje zahtjeva za zaštitu podataka.

Voditelj obrade ili izvršitelj obrade mora osigurati i moći dokazati da se obrada provodi u skladu s Općom uredbom (GDPR-om).

Osiguravanje usklađenosti zaštite podataka s odredbama GDPR-a dužnost je voditelja obrade ili izvršitelja obrade, a ne službenika – on bi se trebao brinuti poštuje li se Opća uredba.

Službenik se imenuje na temelju stručnih kvalifikacija, a osobito stručnog znanja o pravu, na temelju razumijevanja informacijskih tehnologija i sigurnosti podataka, razumijevanju provedenih postupaka obrade te sposobnosti izvršavanja zadaća koje su uređene Općom uredbom.

Imenovanje službenika za zaštitu podataka mora biti u pisanom obliku i dostavljeno u izvorniku s potpisom i pečatom odgovorne osobe na sjedište Agencije za zaštitu osobnih podataka (Martićeva 14, 10000 Zagreb).

Svi ispitanici mogu kontaktirati službenika za zaštitu osobnih podataka u vezi sa svim pitanjima povezanim s obradom svojih osobnih podataka i ostvarivanjem svojih prava iz Opće uredbe.

Kako praksa i zakonska regulativa uređuju zaštitu osobnih podataka – na praktičnom i interaktivnom seminaru:

Zaštita osobnih podataka u praksi – najčešće nepravilnosti i priprema za nadzor

10. listopad 2025. (petak), hotel The Westin Zagreb