Troškovi na službenom putovanju ⇒ Pravo radnika na naknadu materijalnih troškova koji su nastali na službenom putovanju nije definirano Zakonom o radu. Radnik koji je na službenom putu ima pravo na dnevnicu i naknadu troškova nastalih na službenom putovanju. Troškovi koji su nastali na službenom putovanju uređuju odredbe kolektivnih ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu ili nekog drugog akta poslodavca. Uvjeti i iznosi po kojima se dnevnice i drugi troškovi nastali na službenom putu mogu radnicima isplatiti neoporezivo utvrđeni su Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak. Putovanje u inozemstvo Iznosi i uvjeti za isplatu [...]

Testiranje radnika na koronavirus ⇒ Ministarstvo financija donijelo je Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (NN, br. 103/20) kojim se u uvjetima posebnih okolnosti iz članka 107.a Općeg poreznog zakona, trošak laboratorijskog ispitivanja uzročnika zarazne bolesti, odnosno epidemije zaraznih bolesti što ih poslodavac i isplatitelj primitka na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama, ne smatra primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Poslodavci od 18. rujna ove godine više ne moraju platiti doprinose na testiranje radnika na koronavirus. TELEFONSKI SAVJETNIK - Vaš prvi izbor! Neograničen broj poziva - pravno i računovodstveno (porezno) područje » više « [...]

Zaštita na radu na mjestu rada ⇒ Od 3. listopada 2020. na snazi je novi Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN, br. 105/20; dalje u tekstu: Pravilnik). Stupanjem na snagu novog Pravilnika, prestaje važiti stari pravilnik istog naziva iz 2013. godine. Pravilnikom se propisuju minimalni sigurnosni i zdravstveni zahtjevi za mjesta rada, kojih se moraju pridržavati poslodavci i radnici. U svjetlu najava o izmjeni radnog zakonodavstva te eksponiranoj problematici zaštite na radu za vrijeme rada od kuće, treba reći kako novi Pravilnik dijelom uređuje i materiju zaštite na radu za vrijeme rada od kuće. Tako je određeno [...]

Likvidacija prema Zakonu o trgovačkim društvima ⇒Likvidacija je u praksi najčešći, redoviti postupak koji dovodi do prestanka rada trgovačkih društava i njihovog brisanja iz sudskog registra. Ovaj postupak je uređen Zakonom o trgovačkim društvima (NN, br. 111/93, 34/99, 52/00-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11-Kazneni zakon, 152/11-pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19; u daljnjem tekstu: ZTD).Likvidacija društava kapitala (d.d. i d.o.o.) dio je odredbi ZTD-a kojima se uređuje prestanak dioničkog društva iz čl. 367. - 384. ZTD-a, odnosno prestanak društva s ograničenom odgovornošću (uključujući i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću) iz čl. 466. - 472. ZTD-a.Odredbe ZTD-a [...]

Zaštićene kategorije radnika prema Zakonu o radu ⇒ Zakonom o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19; dalje u tekstu ZR), nisu na jednom mjestu nabrojane, odnosno taksativno određene zaštićene kategorije radnika. Međutim, iz zakonskih odredbi proizlazi kako u zaštićene kategorije radnika spadaju: trudnice, roditelji, posvojitelji, radnici koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad, maloljetnici i stariji radnici. Zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja U čl. 30. - 36. ZR-a propisana je posebna zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja. ZR-om je tako propisana zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, ženama koje su rodile, ili koje doje djecu. Obzirom na odredbu čl. 30. [...]

Izrada internog akta o zaštiti podataka ⇒ Jedna od obveza voditelja i izvršitelja obrade osobnih podataka prema Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016.; u daljnjem tekstu: Opća uredba) jest i sastavljanje internih politika zaštite osobnih podataka. Ove interne politike, kako to proizlazi iz Opće uredbe, moraju biti dokumentirane, što znači kako moraju biti sastavljene u pisanom obliku. Opća uredba, inače, daje vrlo šture podatke o internim politikama zaštite osobnih [...]

Oblik punomoći kao ovlaštenje za zastupanje ⇒ Zakonom o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu: Zakon) propisana su pravila koja se odnose na davanje punomoći. Sklapanje ugovora putem punomoći U poslovnoj praksi često se događa da određene pravne radnje, uključujući i sklapanje ugovora, osoba koja je ovlaštena za zastupanje neke pravne osobe, ili poduzetnika, povjeri davanjem punomoći nekoj drugoj fizičkoj osobi. U ovom slučaju se ovlaštenje za sklapanje pravnog posla, uključujući i sklapanje ugovora, temelji na očitovanju volje osobe koja je inače ovlaštena za zastupanje, odnosno temelji se na punomoći. Ugovor kojeg je [...]

Nastavljaju se potpore za očuvanje radnih mjesta ⇒ Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje donijelo je odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini. Primjena potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID – 19) i potpora za Mikropoduzetnike nastavlja se i u razdoblju od rujna do prosinca 2020. godine. Rok za podnošenje zahtjeva za dobivanje potpora za rujan je od 15. rujna do 15. listopada na web stranici mjera-orm.hzz.hr.  Očuvanje radnih mjesta u određenim djelatnostima Potpora za očuvanje radnih mjesta pogođenim Koronavirusom uključuje sve djelatnosti kao [...]

Zaštita osobnih podataka u sustavu zaštite na radu ⇒ Propisi o zaštiti osobnih podataka se u sustavu zaštite na radu primjenjuju podredno, a u slučaju da Zakonom o zaštiti na radu (NN, br. 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18 i 96/18, dalje: Zakon) i drugim propisima u sustavu zaštite na radu posebno nisu uređena pitanja zaštite osobnih podataka. Zaštita osobnih podataka izrijekom je spomenuta u samo nekoliko zakonskih odredbi, koje navodimo u nastavku. Poslodavci radi ispunjenja svojih zakonskih obveza u području zaštite na radu moraju prikupljati osobne podatke radnika ili ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu, a sukladno zakonskim [...]

Rad radnika u nepunom radnom vremenu ⇒ Rad radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, sukladno Zakonu o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: Zakon) ima određene razlike u odnosu na rad radnika u punom radnom vremenu. Nepuno radno vrijeme je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena. Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno. Treba podsjetiti kako radnik koji radi kod više poslodavaca ukupno 40 sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati [...]