Novi prijedlog izmjena Zakona o gospodarenju otpadom u saborskoj proceduri ⇒

Vlada RH uputila je Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gospodarenju otpadom kojim se predlažu mjere za učinkovitiji, pravedniji i odgovorniji sustav gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.

Nakon usvajanja u prvom čitanju, zakon ulazi u fazu prikupljanja amandmana i pripreme konačnog teksta za drugo saborsko čitanje.

Uz snažniji nadzor i sprječavanje nezakonitog postupanja, učinkovitije uklanjanje te veće odgovornosti dionika, cilj izmjena Zakona je uspostaviti i potpunu sljedivost otpada od mjesta nastanka do konačne obrade, pravodobno djelovanje nadležnih tijela te proširene mehanizme naplate nezakonitih postupanja od strane onečišćivača.

Predložene izmjene i dopune Zakona o gospodarenju otpadom donose snažniji nadzor, sprječavanje nezakonitog postupanja, učinkovitije uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada, osiguranje financijske odgovornosti za sanaciju te usklađivanje s novim EU uredbama.

Stroži uvjeti, veća odgovornost

Novim se Zakonom jasnije uređuje odgovornost za nezakonito odbacivanje otpada.

Pooštrava se odgovornost za nezakonito odbacivanje otpada kroz punu naknadu štete vlasnicima nekretnina, proširenje odgovornosti na osobe koje zloupotrebljavaju trgovačka društva, strože kriterije za dokazivanje zakonitog podrijetla otpada te jasnije razgraničenje prekršajne i kaznene odgovornosti prema količini i opasnosti otpada.

Isto tako, pooštrovaju se uvjeti za izdavanje, zadržavanje i ukidanje dozvola gospodarenja otpadom.

Uspostavlja se i javno dostupan Popis osoba kojima je zabranjeno gospodariti otpadom, a novo Povjerenstvo za stručni nadzor provodit će redovne i izvanredne provjere izdanih dozvola i upisa u očevidnik sakupljača i oporabitelja.

Jači nadzor za sljedivost otpada

Kako bi se osigurala pouzdana sljedivost otpada, uvodi se neprekinuti videonadzor za lokacije gospodarenja otpadom i reciklažna dvorišta.

Sva vozila opremit će se GPS-om s podatcima o položaju i vremenu kretanja te poviješću vožnje, gdje će rok za opremanje vozila biti 12 mjeseci od stupanja Zakona na snagu.

Proširuje se i krug obveznika e-ONTO-a, pa će elektroničkim evidencijama biti obuhvaćeni i otpad s gradilišta, roba namijenjena ponovnoj uporabi te određene pošiljke u uvozu i izvozu.

Ujedno se uvodi i obvezna redovita kontrola lokacija gospodarenja otpadom. Lokacije s neopasnim otpadom kontrolirat će se najmanje jednom, a lokacije s opasnim otpadom najmanje dva puta godišnje.

Provjeravat će se vrste i količine otpada, način skladištenja i obrade, evidencije, uvjeti iz dozvole i dostatnost financijskog jamstva, a za postrojenja s okolišnom dozvolom i ispunjavanje uvjeta te dozvole dva puta godišnje.

Nadalje, uvodi se obveza prethodnog unosa podataka o određenim pošiljkama otpada i elektronički očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO) koje u prijelaznom razdoblju nisu obuhvaćene Digitalnim sustavom Europske komisije za razmjene podataka i dokumenata o prekograničnim pošiljkama otpada (DIWASS).

Od 1. siječnja 2027. njegova će se primjena proširiti i na pošiljke otpada koje ne podliježu notifikacijskom postupku.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Dosljednije provođenje načela „onečišćivač plaća“

Novim prijedlogom Zakona jačaju se financijska jamstva u skladu s načelom „onečišćivač plaća“.

Jamstvo mora pokriti uklanjanje najveće dopuštene količine otpada, njegovu oporabu ili zbrinjavanje, sanaciju lokacije i moguću štetu za okoliš, zdravlje ljudi ili imovinu.

Nadležna tijela provjeravat će njegovu dostatnost najmanje jednom godišnje.

Ako otpad ukloni jedinica lokalne samouprave, imat će pravo na naknadu svih troškova i zakonsko založno pravo na nekretnini s koje je otpad uklonjen.

Ujedno se uvode i nove mjere za brže uklanjanje protuzakonito odbačenog otpada.

Svaka jedinica lokalne samouprave morat će najmanje jednom godišnje organizirati akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada.

Jasnija uloga lokalnih jedinica

Jedinice lokalne samouprave dobit će jasnije obveze u gospodarenju otpadom, ali i mogućnost da ih susjedne jedinice ispunjavaju zajednički.

Morat će osigurati prostore za ponovnu uporabu u blizini ili na reciklažnim dvorištima i lokacije za gospodarenje otpadnom zemljom i kamenjem te građevnim otpadom, dok će davatelji javne usluge imati strože mjere predavanja miješanog komunalnog otpada Centrima za gospodarenje otpadom.

Veće kazne

Na kraju, uređuje se i prekršajni sustav.

Za pravne osobe predviđeni su rasponi kazni od 3.000 do 15.000 eura za lakše te od 10.000 do 50.000 eura za teže povrede.

Za osobito teške prekršaje propisuje se kazna od 30.000 do 70.000 eura, dok se za određene povrede obveza iz provedbenih propisa predviđa kazna od 80.000 do 150.000 eura.

Ujedno se uvode i prekršaji povezani s videonadzorom lokacija gospodarenja otpadom, GPS praćenjem prijevoza otpada, financijskim jamstvima, nezakonitim pošiljkama otpada, neuklanjanjem otpada nakon prestanka djelatnosti te drugim novim obvezama.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije (mzozt.gov.hr)

Što donose predložene izmjene Zakona o gospodarenju otpadom – saznajte više na seminaru:

Izmjene Zakona o gospodarenju otpadom – novosti i obveze

Zagreb, 05. studeni 2026. (četvrtak)