Izmjene poreznih propisa u 2023. ⇒

Vlada RH je 24. svibnja 2023. predstavila izmjene poreznih propisa u okviru brojnih poreznih oblika koje bi stupile na snagu od 2024. godine.

Ključne se promjene odnose na uvođenje olakšice u obračunu doprinosa za 1. stup mirovinskog osiguranja, ukidanje prireza i autonomiju lokalnih jedinica (gradova i općina) u određivanju visine stopa poreza na dohodak, te povećanje osobnih odbitaka u sustavu poreza na dohodak.

Osvrt Instituta za javne financije

U novom broju Osvrta Instituta za javne financije Ivica Urban, Slavko Bezeredi i Vjekoslav Bratić analiziraju učinke mjera Vlade RH na porezno opterećenje hipotetskog zaposlenika.

Razmatraju prednosti i moguće prijetnje samostalnog određivanja poreznih stopa te navode neke alternative olakšici za doprinose.

U Osvrtima istraživači Instituta za javne financije komentiraju aktualna fiskalna zbivanja i analiziraju teme iz područja javnih financija i ekonomike javnog sektora, a namijenjeni su zainteresiranoj javnosti i medijima.

Analiza pokazuje da uvođenje olakšice za 1. stup mirovinskog osiguranja pomaže skupini osoba s niskim dohotkom, koja u sadašnjem sustavu poreza na dohodak nije mogla „profitirati“ od povećanja osobnih odbitaka i smanjenja poreznih stopa, što je i bio cilj Vlade RH.

Autori nude preporuke o alternativnim mjerama koje bi također ispunjavale zadani cilj.

Prva alternativa bila bi mjera prema kojoj bi se u okviru poreznog sustava dizajniralo umanjenje poreza s mogućnošću povrata poreza koji bi se isplaćivao iz sredstava državnog proračuna.

Druga alternativna mjera je slično oblikovana novčana naknada koja bi se isplaćivala uz neto plaću, a bila bi administrativno jeftinija i jednostavnija te transparentnija od porezne olakšice.

Spomenute alternativne mjere trebale bi imati dvojake ciljeve, odnosno uključivati i aspekt povećanja „isplativosti rada”, sadržavajući elemente kojima se teže zapošljivi pojedinci motiviraju da uđu na tržite rada i ostanu na njemu.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Drugi dio analize

Drugi dio analize pokazuje da omogućavanje smanjenja stopa poreza na dohodak s 20% na 15% i s 30% na 25%, o čemu će samostalno i autonomno odlučivati gradovi i općine, otvara mogućnost daljnjeg sniženja poreznog opterećenja od kojega će korist imati i oni s natprosječnim plaćama.

To samo po sebi nije loše, ali čelnici gradova i općina također trebaju biti svjesni mogućeg značajnog pada prihoda od poreza na dohodak, koji predstavlja glavni izvor financiranja javnih usluga u lokalnim jedinicama.

Stoga je u narednom, relativno kratkom razdoblju, na lokalnim vlastima ključna strateška odluka u kojem će smjeru ići i kako će se prilagoditi novonastalim okolnostima.

Izvor: Institut za javne financije