Kaznena djela protiv gospodarstva ⇒

Kazneni zakon

U Kaznenom zakonu (NN broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21) u glavi dvadeset četiri propisana su kaznena djela protiv gospodarstva, kao što su prijevare i zlouporabe u poslovanju, primanje i davanje mita, utaja poreza, odavanje poslovne tajne, nedozvoljene radnje, pranje novca…

Prijevara u gospodarskom poslovanju

Prijevara u gospodarskom poslovanju, kazneno je djelo propisano člankom 247. Kaznenog zakona koje čini onaj tko u gospodarskom poslovanju s ciljem da pravnoj osobi koju zastupa ili drugoj pravnoj osobi pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini.

Za navedeno kazneno djelo propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako je kaznenim djelom prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Prijevara u gospodarskom poslovanju je kazneno djelo protiv gospodarstva za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, isto tako je kažnjiv i pokušaj djela, a radi se najčešće o slučajevima kod prikrivanja činjenica uz predaju nenaplativih instrumenata osiguranja, mjenica zadužnica ili jamstava, radi dovođenja druge osobe u zabludu i ostvarivanja imovinske koristi.

Tko uloži, preuzme, pretvori, prenese ili zamjeni imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom u cilju prikrivanja nezakonitog porijekla, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga

Povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, kazneno je djelo propisano člankom 248. Kaznenog zakona koje čini onaj tko ne vodi trgovačke knjige ili poslovne knjige koje je po zakonu obvezan voditi, ili ih tako vodi da je otežana preglednost poslovanja ili imovinskog stanja, ili trgovačke ili poslovne knjige ili poslovne isprave koje je obvezan čuvati uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na drugi način učini neuporabljivim, a kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Pogodovanje vjerovnika

Pogodovanje vjerovnika, kazneno je djelo propisano člankom 250. Kaznenog zakona koje čini onaj tko znajući da je on ili osoba koju zastupa postala nesposobna za plaćanje, ispuni ili osigura tražbinu vjerovnika koji nema pravo na ispunjenje ili osiguranje na takav način ili u to vrijeme.

Počinitelja se može kazniti kaznom zatvora do tri godine, a ako su vjerovnici koji su oštećeni navedenim kaznenim djelom namireni prije donošenja presude, počinitelj se može osloboditi kazne.

Primanje i davanje mita

Primanje i davanje mita u gospodarskom poslovanju, kaznena su djela propisana člankom 252. i 253. Kaznenog zakona.

Kazneno djelo primanja mita čini onaj tko u gospodarskom poslovanju zahtijeva ili primi mito ili prihvati ponudu ili obećanje mita za sebe ili za drugoga da prilikom sklapanja ili izvršenja posla ili pružanja usluge pogoduje drugome tako da prouzroči štetu onome koga zastupa ili za koga radi ili tko posreduje pri takvom podmićivanju, za što će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina, odnosno ako je mito protuusluga za sklapanje ili izvršenje posla ili pružanje usluge, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Kazneno djelo davanja mita čini onaj tko u gospodarskom poslovanju drugome ponudi, obeća ili dade mito da njemu ili drugome pogoduje prilikom sklapanja ili izvršenja posla ili pružanja usluge i time prouzroči štetu onome koga zastupa ili za koga radi ili tko posreduje pri takvom podmićivanju, za što će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, a ako je mito protuusluga za sklapanje ili izvršenje posla ili pružanje usluge, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.

Utaja poreza ili carine

Utaja poreza ili carine, kazneno je djelo propisano člankom 256. Kaznenog zakona.

Djelo čini onaj tko s ciljem izbjegavanja plaćanja poreza ili carine daje netočne ili nepotpune podatke o dohocima, predmetima ili drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze ili tko s istim ciljem ne prijavi prihod ili druge činjenice koje su od utjecaja za utvrđivanje porezne ili carinske obveze, pa zbog toga dođe do smanjenja ili neutvrđenja porezne ili carinske obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna, a taj će kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ako je kaznenim djelom došlo do smanjenja ili neutvrđenja porezne obveze velikih razmjera, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne

Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne, kazneno je djelo propisano člankom 262. Kaznenog zakona, a djelo čini onaj tko neovlašteno drugome priopći, preda ili na drugi način učini pristupačnim podatke koji su poslovna tajna, kao i tko pribavlja takve podatke s ciljem da ih preda neovlaštenoj osobi s predviđenom kaznom zatvora do tri godine.

Ako je kaznenim djelom počinitelj sebi ili drugome pribavio znatnu imovinsku korist ili prouzročio znatnu štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ovo kazneno djelo progoni se po prijedlogu oštećene osobe.

Pranje novca

Pranje novca, kazneno je djelo propisano člankom 265. Kaznenog zakona – djelo čini onaj tko imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom uloži, preuzme, pretvori, prenese ili zamijeni u cilju prikrivanja njezinog nezakonitog podrijetla, za što će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i onaj koji pribavlja, posjeduje i koristi imovinsku korist koju je drugi ostvario kaznenim djelom.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se počinitelj koji daje upute ili savjete ili uklanja prepreke ili na drugi način olakšava počinjenje kaznenog djela pranja novca.

Kažnjivo je i prikrivanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, pribavljanje, posjedovanje ili korištenje imovinske koristi, a ako je navedeno djelo počinjeno u financijskom poslovanju ili se počinitelj bavi pranjem novca ili je imovinska korist velike vrijednosti, slijedi kazna zatvora od jedne do osam godina.

Nehaj je također kažnjiv, kaznom zatvora do tri godine.

Ostala kaznena djela

Postoje i druga kaznena djela protiv gospodarstva koja se rjeđe pojavljuju u poslovanju, a kao što su:

• zloupotreba povjerenja u gospodarskom poslovanju,
• zloupotreba u postupku javne nabave,
• izbjegavanje carinskog nadzora,
• subvencijska prijevara,
• zlouporaba povlaštenih informacija,
• zlouporaba tržišta kapitala,
• neovlaštena uporaba tuđe tvrtke,
• nedozvoljena proizvodnja,
• nedozvoljena trgovina i dr.