Prijedlog Zakona o lobiranju ⇒

U saborskoj proceduri novi je Zakon o lobiranju, a kojim se po prvi puta u hrvatskom zakonodavstvu definira lobiranje kao aktivnost, lobisti, lobirane osobe, korisnik lobiranja, uređuju se načela lobiranja, a propisuje se i što se ne smatra lobiranjem.

Zakon o lobiranju dio je aktivnosti koje Ministarstvo pravosuđa i uprave provodi u okviru Strategije za sprječavanje korupcije do 2030. godine i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Lobiranje se prvi puta uređuje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim načelima, pravima, obvezama i sankcijama u skladu s međunarodnim standardima i smjernicama.

Definicija lobiranja

U smislu prijedloga Zakona o lobiranju, lobiranje se definira kao svaki oblik usmene ili pisane komunikacije prema lobiranoj osobi kao dio strukturiranog i organiziranog promicanja, zagovaranja ili zastupanja određenih interesa ili prenošenja informacija u vezi s javnim odlučivanjem radi ostvarivanja interesa korisnika lobiranja.

Zakonskim se prijedlogom područje lobiranja prvi puta uređuje kao legalno i legitimno djelovanje s jasnim definicijama, načelima, pravima, obvezama i sankcijama u skladu s preporukama Vijeća Europe, OECD-a, uzimajući u obzir i komparativnu praksu država članica EU i drugih država.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Registar lobista

Prijedlogom zakona uvodi se registar lobista koji će biti javan i vodit će se pri Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, čime se dodatno jača uloga Povjerenstva kao neovisnog antikorupcijskog tijela.

Lobisti će o svom radu, odnosno lobiranju podnositi godišnje izvješće Povjerenstvu za odlučivanju o sukobu interesa, a koje će biti ovlašteno izricati i mjere u slučaju povrede Zakona o lobiranju.

Mjere koje može izreći Povjerenstvo su pisano upozorenje, zabrana obavljanja lobiranja na određeno vrijeme, novčana sankcija i brisanje iz Registra lobista. Izrečene mjere navodit će se u Registru.