Zaštita od nasilja i mobbinga na radnom mjestu ⇒


Nasilje i mobbing

Radnici, na žalost, u praksi na radnom mjestu mogu biti izloženi različitim oblicima diskriminacije, nasilja, uznemiravanja, odnosno mobbinga svojih kolega, ili bossinga od strane njihovih pretpostavljenih.

Navedeni razni oblici izloženosti radnika ovakvim ponašanjima na radnom mjestu negativno utječu na sigurnost i zdravlje radnika na radu pa je zaštita od navedenih psihosocijalnih rizika svakako dio materije zaštite na radu.

Mobbing, kao poseban oblik ponašanja na radnome mjestu kojim se narušavaju čast, ugled, dostojanstvo i integritet radnika u svrhu prisiljavanja napuštanja radnoga mjesta nije posebno definiran ni u jednom zakonu, nego je neizravno sankcioniran, prije svega u odredbama Zakona o radu (NN, br. 93/14, 127/17, 98/19; u daljnjem tekstu ZOR) koje se odnose na pravila o zaštiti dostojanstva radnika (čl. 7. st. 5., čl. 134., čl. 228.), ali i nekih drugih zakona (npr. Zakon o suzbijanju diskriminacije; NN, br. 85/08., 112/12; u daljnjem tekstu: ZSD).

Bossing

Kao i u slučaju mobbinga, bossing pretpostavljenih je jedan od pojavnih oblika uznemiravanja radnika te nasilja nad sigurnošću i zdravljem radnika na radu.

Bossing će se u praksi najčešće javiti kao određeno narušavanje sigurnosti i zdravlja radnika na radu uvjetovano neprimjerenim ponašanjem, ili komunikacijom pretpostavljenih prema radniku, ili njihovim neprimjerenim odlukama usmjerenim na izlaganje psihosocijalnim rizicima radnika na radu.

Stres

Osim navedenog, među psihosocijalne rizike koji su posljedica takvog načina ponašanja, komunikacije i donošenja odluka prema radnicima da negativno utječu na njihovo zdravlje i sigurnost na radu, svakako treba ubrojiti i stres radnika.

Procjena rizika

Sve navedene pojavne oblike diskriminacije, nasilja i uznemiravanja nad radnicima na njihovom radnom mjestu treba uzeti u obzir i kod procjene rizika njihovih radnih mjesta, odnosno kod provedbe odgovarajućih zaštitnih mjera sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu (NN, br. 71/14, 118/14-ispravak, 154/14, 94/18, 96/18-ispravak; u daljnjem tekstu: Zakon).

Zabrana diskriminacije i zaštita dostojanstva radnika prema ZOR-u

Što se tiče odredbi ZOR-a, zabrana izravne ili neizravne diskriminacije te zaštita dostojanstva radnika temeljne su obveze poslodavca i prava radnika iz radnog odnosa, kako je to određeno u čl. 7. ZOR-a.

Tako je zabranjena izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i uvjeta rada, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno drugim odredbama ZOR-a i posebnim zakonima.

S aspekta zaštite na radu, posebno je važna navedena zakonska obveza poslodavca na zabranu izravne ili neizravne diskriminacije na području uvjeta rada.

Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s odredbama samog ZOR-a i posebnim zakonima.

ZOR-om je također određeno kako je poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se, između ostalog, uređuje postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

Odredbama ZOR-a je načelno određeno u kojim se izvorima radnog prava uređuje postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja pa se tako navodi: posebni zakon, kolektivni ugovor, sporazum sklopljen između radničkog vijeća i poslodavca, ili pravilnik o radu.

Važno je istaknuti kako iz odredbi ZOR-a proizlazi da su svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje dvadeset radnika dužni imenovati osobu koja je osim poslodavca ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

U slučaju da u provedbi inspekcijskog nadzora bude utvrđeno da je poslodavac propustio izvršiti ovu obvezu, inspektor će usmenim rješenjem u zapisniku poslodavcu narediti da u ostavljenom roku imenuje osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.

Žalba izjavljena protiv ovog rješenja inspektora ne zadržava njegovo izvršenje.

Poslodavac, ili osoba ovlaštena za rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva radnika, dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.

S druge strane, u suprotnom, ako poslodavac u navedenom roku ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja, ili spolnog uznemiravanja, ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan, ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Međutim, ako postoje okolnosti radi kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada.

Pravo na prekid rada

Ističemo kako je pravo na prekid rada usko vezano sa povredom prava radnika na zaštitu dostojanstva iz čl. 134. ZOR-a. Za vrijeme prekida rada radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio.

Treba naglasiti kako u slučaju da je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade radniku.

ZOR-om je određeno kako su svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni. Povreda ove obveze predstavlja teži prekršaj poslodavca za koji je ZOR-om propisana novčana kazna u iznosu od 31.000,00 do 60.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, odnosno novčana kazna u iznosu od 4.000,00 do 6.000,00 kuna za prekršaj poslodavca fizičke osobe i za odgovornu osobu u pravnoj osobi. U slučaju da je ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Zabrana diskriminacije prema odredbama ZSD-a

Pod izravnom diskriminacijom u smislu odredbi ZSD-a podrazumijeva se postupanje kojim se neka osoba stavlja, ili je bila stavljena, ili bi mogla biti stavljena u nepovoljniji položaj od druge osobe u usporedivoj situaciji na osnovi:

  • rase,
  • etničke pripadnosti,
  • boje kože,
  • spola,
  • jezika,
  • vjere,
  • političkog, ili drugog uvjerenja,
  • nacionalnog, ili socijalnog podrijetla,
  • imovnog stanja,
  • članstva u sindikatu,
  • obrazovanja,
  • društvenog položaja,
  • bračnog ili obiteljskog statusa,
  • dobi,
  • zdravstvenog stanja,
  • invaliditeta,
  • genetskog nasljeđa,
  • rodnog identiteta,
  • izražavanja ili spolne orijentacije.

Prema odredbama ZSD-a neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po nekoj od navedenih osnova, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.

Diskriminacijom u smislu odredbi ZSD-a se smatra i svako poticanje na diskriminaciju.

Osim toga, diskriminacijom u smislu odredbi ZSD-a smatra se i propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući, između ostalog i pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada, prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti.

Diskriminacijom se u smislu odredbi ZSD-a smatra i segregacija, odnosno prisilno i sustavno razdvajanje osoba po nekoj od navedenih osnova.

Sukladno ZSD-u, težim oblikom diskriminacije smatra se diskriminacija počinjena prema određenoj osobi po više navedenih osnova (višestruka diskriminacija), diskriminacija počinjena više puta (ponovljena diskriminacija), koja je počinjena kroz dulje vrijeme (produljena diskriminacija), ili koja posljedicama posebno teško pogađa žrtvu diskriminacije.

Određivanje ovog pojma težeg oblika diskriminacije je važno, jer će sud pri utvrđivanju visine naknade neimovinske štete, odnosno pri odmjeravanju kazne za prekršaje utvrđene ZSD-om, voditi računa da osoba koja je pretrpila teži oblik diskriminacije dobije veći iznos naknade štete te da počinitelj težeg oblika diskriminacije bude strože kažnjen.

Uznemiravanje i spolno uznemiravanje

Odredbama ZSD-a određen je i pojam uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.

Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od navedenih osnova koje ima za cilj, ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno, ili tjelesno neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj, ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a posebno ako stvara zastrašujuće, neprijateljsko, ponižavajuće, omalovažavajuće, ili uvredljivo okruženje.

Zlostavljanje na radu kao kazneno djelo

Kaznenim zakonom (NN, br. broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15-ispravak, 110/17, 118/18) je u čl. 133. zlostavljanje na radu predviđeno kao kazneno djelo.

Ovom odredbom je predviđeno da će se ona osoba koja na radu, ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja, ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje, kazniti kaznom zatvora do dvije godine. Kazneni postupak za navedeno kazneno djelo se ne pokreće po službenoj dužnosti nego se počinitelj ovog kaznenog djela progoni po prijedlogu privatnog tužitelja.

» Sve naše aktualne seminare pratite OVDJE

Ako želite primati novosti i biti pravovremeno obaviješteni o aktualnim seminarima, prijavite se na naš newsletter

Prijavom na newsletter suglasna/an sam da me seminar.hr obavještava putem e-maila o novostima, proizvodima i uslugama iz naše ponude.