Prijedlog novog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada ⇒

Neprijavljeni rad

Donošenje posebnog zakona radi suzbijanja neprijavljenoga rada jedna je od mjera iz Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog programa.

S početkom iduće godine na snagu bi trebao stupiti Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada (EU), čiji je prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru.

Njime se definira neprijavljeni rad te način postupanja tijela uključenih u borbu protiv neprijavljenog rada, kao i postupak prelaska radnika iz nezakonitih u zakonite okvire.

Novi regulatorni okvir će, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Zakonske odredbe

Protiv neprijavljenog rada u pravilu se poduzimaju represivne mjere, prije svega prema poslodavcima koji koriste takav rad, a novim bi se zakonskim rješenjem problemu pristupilo i s druge strane, tj. poticanjem zakonitog prijelaza iz neprijavljenih oblika rada u formalne i zakonite oblike, uz obvezu poslodavca da podmiri sve obveze koje bi imao da se radi o zakonitom zapošljavanju.

Jasno se utvrđuje zakonska presumpcija postojanja radnog odnosa šest mjeseci unatrag od utvrđivanja neprijavljenoga rad te se tako olakšava i ubrzava inspekcijski postupak (osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže).

Ujedno, za razdoblje presumpcije postojanja radnog odnosa poslodavac je dužan platiti radniku plaću kao i sva javna davanja vezana uz plaću.

Ovakvim propisivanjem obveze poslodavaca izjednačavaju se obveze prema svim neprijavljenim radnicima, neovisno radi li se o domaćem radniku ili državljaninu treće zemlje koji neprijavljeno radi suprotno odredbama Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20).

Zakonom je regulirana obveza isplate plaće radniku te svih javnopravnih davanja i naknade za svakog neprijavljenoga radnika, kao i uspostave jedinstvene elektroničke evidencije rada za radnike te samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih radnih platformi.

Uspostavlja se i pravni okvir za uvođenje odgovornosti ugovaratelja posla za isplatu plaća radnicima njegovog podugovaratelja, uključujući i sva obvezna davanja.

Zakonom se predviđa javna objava dva popisa poslodavaca, i to popis na koji bi se javno objavili poslodavci kod kojih je obavljen inspekcijski nadzor, ali nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, i popis onih kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.

Zakonom je predviđena i uspostava evidencije neaktivnih osoba.

Evidencija neaktivnih osoba omogućit će, osim vođenja usmjerene politike zapošljavanja, podlogu za analizu rizika mogućnosti/opasnosti od neprijavljenoga rada koja utječe na provođenje ciljanih inspekcijskih nadzora i učinkovitije postupanje prema poslodavcima koji krše propise.

Izvor: vlada.gov.hr