Rad radnika u nepunom radnom vremenu ⇒

Nepuno radno vrijeme

Rad radnika koji radi u nepunom radnom vremenu, sukladno Zakonu o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: Zakon) ima određene razlike u odnosu na rad radnika u punom radnom vremenu.

Nepuno radno vrijeme je svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena.

Radnik ne može kod više poslodavaca raditi s ukupnim radnim vremenom dužim od četrdeset sati tjedno.

Treba podsjetiti kako radnik koji radi kod više poslodavaca ukupno 40 sati tjedno, može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

To je tzv. ugovor o dopunskom radu, odnosno preciznije, dopunski rad radnika.

Zakonom o radu je određeno kako je radnik prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme dužan obavijestiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima. Pri tome će se razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrati radom u punom radnom vremenu ako je za stjecanje prava iz radnog odnosa važno prethodno trajanje radnog odnosa s istim poslodavcem.

Plaća radnika u nepunom radnom vremenu

Plaća i druga materijalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božićne blagdane i slično) utvrđuju se i isplaćuju razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Poslodavci moraju voditi računa o zakonskoj odredbi prema kojoj moraju razmotriti zahtjev radnika koji radi za puno radno vrijeme za sklapanje ugovora za nepuno radno vrijeme, kao i radnika koji radi za nepuno radno vrijeme za sklapanje ugovora za puno radno vrijeme, ako kod poslodavca postoji mogućnost za takvu vrstu rada.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Uvjeti rada radnika u nepunom radnom vremenu

U čl. 63. Zakona propisani su uvjeti rada radnika koji rade u nepunom radnom vremenu.

Tako je, između ostalih obveza predviđenih ovom zakonskom odredbom, poslodavac dužan radniku koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, osigurati iste uvjete rada kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu za puno radno vrijeme s istim poslodavcem ili prema posebnom propisu s njim povezanim poslodavcem, s istim ili sličnim stručnim znanjima i vještinama, a koji obavlja iste ili slične poslove.

Prekovremeni rad, rad u nejednakom rasporedu i preraspodjeli radnika u nepunom radnom vremenu

Zakonom je u čl. 65. propisano kako, između ostalih, i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile kada je dužan raditi prekovremeno.

Osim toga, Zakonom je određeno kako radnik koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavca, može raditi u nejednakom rasporedu radnog vremena iz čl. 66. Zakona i preraspodjeli radnog vremena iz čl. 67. Zakona samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

Člankom 226. Zakona je određeno kako će inspektor usmenim rješenjem, između ostalog, zabraniti i prekovremeni rad radnika koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca ako poslodavcu nije dostavio pisani pristanak na takav rad, odnosno rad radnika u nepunom radnom vremenu koji radi u nejednakom rasporedu radnog vremena za dva ili više poslodavca, ako poslodavcu nije dostavio pisani pristanak na takav rad.

Pravo na stanku

Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno četiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.

Godišnji odmor

Ako poslodavci radnika koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca ne postignu sporazum o njegovom istovremenom korištenju godišnjeg odmora, dužni su mu omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu.

Novčane kazne za prekršaj

Zakonom su predviđene novčane kazne od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, odnosno od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu pravne osobe za prekršaje protiv poslodavaca koji postupaju protivno zakonskim odredbama o nepunom radnom vremenu. Ovim novčanim kaznama kaznit će se poslodavci i odgovorne osobe ako:

• radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca bez njegova pisanog pristanka naredi prekovremeni rad, osim u slučaju više sile i
• ako radniku koji radi u nepunom radnom vremenu za dva ili više poslodavca bez njegova pisanog pristanka, naredi rad u preraspodijeljenom punom ili nepunom radnom vremenu.

Ako su ovi prekršaji počinjeni u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.