Novi Zakon o mirovinskom osiguranju ⇒

U Narodnim novinama broj 96/25 objavljen je Zakon o mirovinskom osiguranju, a koji je stupio na snagu 1. srpnja 2025. godine, osim čl. 42. st. 5. i 6., čl. 83. st. 9. i 10., čl. 85. st. 1. toč. 3., 8., 11., 12., 13., 14., 15. i 19. i čl. 100. st. 2., st. 3. toč. 1. i 2. i st. 6. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine.

Glavni cilj novog Zakona, koji obuhvaća sve umirovljenike i sve osiguranike, je povećanje mirovina i nastavak održivosti mirovinskoga sustava.

Za usklađivanje mirovina prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena uvodi se stopa 85:15 prema povoljnijem indeksu, čime će se osigurati primjereniji rast mirovina u odnosu na rast plaća i potrošačkih cijena.

Donošenjem novog Zakona o mirovinskom osiguranju otvorena je mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine svim umirovljenicima koji se naknadno zaposle s navršenih 65 godina života u punom radnom vremenu, a obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu raditi u punom radnom vremenu sa 65 godina uz istovremenu isplatu pola mirovine bez zatvaranja obrta/djelatnosti.

Sustav mirovinskog osiguranja

Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj čine:

1. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti
2. obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
3. dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje.

Mjere koje stupanju na snagu 1. siječnja 2026. godine:

• ukidanje smanjenja polaznog faktora (tzv. penalizacija)
• rad i korištenje mirovine
• povećanje invalidskih mirovina.

Danom stupanja na snagu novog Zakona prestaje važiti Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22).

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Rad i korištenje mirovine (od 1. siječnja 2026.)

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) na svojoj web stranici obavještava o ključnim izmjenama u mirovinskom sustavu, a mi u nastavku prenosimo dio koji se odnosi na rad umirovljenika i korištenje mirovine.

Propisana je mogućnost stjecanja prava na starosnu mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, obrtnicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost, osiguranicima u statusu roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja te osobama koje pružaju njegu i pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima uz korištenje pola iznosa mirovine bez prestanka obavljanja djelatnosti koja je osnova obveznog osiguranja.

Uvodi se mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena (što obuhvaća i puno radno vrijeme) ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza osiguranja, korisnicima starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, obiteljske mirovine i dijela obiteljske mirovine s navršenih 65 godina života, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 %.

Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.

Mogućnost rada i istovremene isplate mirovine proširena je na korisnike invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad te na korisnike invalidske mirovine prevedene u starosnu mirovinu, koji se zaposle na manje od 3,5 sata dnevno.

Omogućen je rad do 3,5 sata dnevno i korisnicima obiteljske mirovine koji su to pravo ostvarili na temelju potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno opće nesposobnosti za rad.

Ovu mogućnost imaju i korisnici mirovine ostvarene prema posebnom propisu, ako je to za korisnika povoljnije.