Odgovornost članova uprave i društva za porezne obveze ⇒


Neizvršavanje obveza iz porezno-dužničkog odnosa

Opći porezni zakon (NN, br. 115/16 i 106/18; u daljnjem tekstu: OPZ), na nekoliko mjesta uređuje odgovornost članova uprave i članova društva za porezne obveze društva.

Tako je, između ostalog, OPZ-om određeno kako, između ostalog, zakonski zastupnici trgovačkih društava, a to su članovi uprave, moraju ispunjavati porezne obveze osoba koje zastupaju.

Isto tako, zastupane osobe, odgovaraju za neplaćeni i manje plaćeni porez i pripadajuće kamate koje su posljedica neizvršavanja obveza iz porezno-dužničkog odnosa.

U slučaju da su zakonski zastupnici fizičkih i pravnih osoba i zastupnici ili upravitelji udruženih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti u obavljanju poslova počinili kazneno djelo utaje poreza, ili sudjelovali u utaji poreza ili bespravno ostvarili smanjenje poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe, tada se zastupnik ili upravitelj smatra poreznim jamcem za manje plaćeni porez i kamate.

Odgovornost članova uprave i izvršnih direktora društva

Članovi uprave i izvršni direktori društva kapitala, a to su društvo s ograničenom odgovornošću, uključujući i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću i dioničko društvo, odgovaraju kao porezni jamci ako pri vođenju poslova društva zloupotrebljavaju svoje ovlasti što ima za posljedicu nemogućnost ispunjenja obveza iz porezno-dužničkog odnosa i oštećenje poreznog tijela.

Odredbom čl. 30. OPZ-a je određeno kako se radnjama kojima se oštećuje porezno tijelo kao vjerovnik u porezno-dužničkom odnosu osobito se smatraju: preusmjeravanje novčanih tokova na druge pravne ili fizičke osobe radi izbjegavanja plaćanja poreznih obveza, korištenje društva radi postizanja ciljeva koje ne bi sam mogao postići, a koji su zabranjeni, umanjenje ili otuđenje imovine društva ako je isto za posljedicu imalo nemogućnost plaćanja obveza iz porezno-dužničkog odnosa.

Osobna odgovornost

Osobna odgovornost za porezne obveze postoji i u slučaju osobe koja se koristi drugim osobama koje djeluju kao njegovi povjerenici, tako da se u društvu kao član iskazuje netko drugi, ali to čini po nalogu i uputama te osobe.

Za podmirenje obveza društva, ali najviše do visine ostvarene koristi, supsidijarno odgovaraju i povezane osobe u čiju korist je poduzeto raspolaganje na štetu društva, što za posljedicu ima neispunjavanje obveze iz porezno-dužničkog odnosa.

Osim odgovornosti članova uprave za porezne obveze društva, postavlja se pitanje i odgovornosti članova trgovačkog društva za njegove obveze. Tako je OPZ-om određeno kako članovi javnog trgovačkog društva i komplementari u komanditnom društvu odgovaraju za obveze društva osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Također i članovi gospodarskog interesnog udruženja odgovaraju za obveze udruženja cijelom svojom imovinom.

Proboj pravne osobnosti

Članovi društva s ograničenom odgovornošću, dioničari dioničkoga društva, komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obveze društva izuzev kada je to određeno zakonom, a to se prema Zakonu o trgovačkim društvima događa u slučaju tzv. proboja pravne osobnosti.

TELEFONSKI SAVJETNIK – Vaš prvi izbor!

Neograničen broj poziva za pitanja iz poslovne prakse – pravno i računovodstveno (porezno) područje

Samim OPZ-om također je određeno kako se onaj tko zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. Prema OPZ-u, smatra se da je ispunjena pretpostavka za odgovornost člana društva za obveze društva osobito ako:

  • koristi društvo za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,
  • koristi društvo da bi oštetio vjerovnike,
  • protivno zakonu upravlja imovinom društva kao da je to njegova imovina,
  • u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze.

OPZ-om je u čl. 31. propisana odgovornost članova trgovačkog društva, osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba. OPZ-om je tako određeno kako se smatra da su ispunjene pretpostavke za odgovornost članova društva, osoba koje vode poslove društva i povezanih osoba, osobito ako oni: 

  • prividno ili besplatno prenesu imovinu na trgovačko društvo, koje su osnovali sami ili s drugim osobama ili na drugi način cijelu ili dio imovine prividno prodaju, opterete bez odgovarajuće protučinidbe ili ju besplatno ustupe povezanim osobama, oštete ju, unište ili učine neupotrebljivom,
  • zaključe prividni pravni posao ili priznaju nepostojeću tražbinu navedenim osobama,
  • u suprotnosti s urednim i savjesnim gospodarenjem umanje imovinu ili prikriju imovinsko stanje, ne podnesu zakonom propisana godišnja izvješća, bez odgađanja, a najkasnije dvadeset i jedan dan od nastanka razloga koji poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka ne zatraže da se takav postupak pokrene.

Porezni jamac

Važno je istaknuti kako članovi uprave i članovi društva čija je odgovornost utvrđena poreznim rješenjem za nemogućnost plaćanja obveze iz porezno-dužničkog odnosa odgovaraju kao porezni jamci.

Prema čl. 36. OPZ-a, porezni jamac odgovara za porezni dug ako ga u roku nije platio porezni obveznik, a porezno tijelo pozvat će poreznog jamca na plaćanje poreznog duga. Ova odredba se ne primjenjuje ako porezni jamac odgovara kao jamac platac, ako je sam utajio porez ili ako je sudjelovao u utaji poreza.

Onaj tko je dužan obračunavati, obustavljati, uplaćivati i prijavljivati porez u ime i za račun druge osobe, za taj porez odgovara kao jamac platac. Također, onaj tko sudjeluje u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednom, neistinitom i nepravodobnom vođenju poslovnih knjiga, jamči za iznos manje plaćenog poreza i pripadajućih kamata nastalog kao posljedica takva njegova djelovanja.

Prijenos vlasništva gospodarske cjeline

Što se tiče prijenosa gospodarske cjeline, OPZ-om je određeno kako se pri prijenosu vlasništva gospodarske cjeline, stjecatelj smatra poreznim jamcem za porez:

  • čija se obveza plaćanja temelji na poslovanju gospodarske cjeline prije stjecanja – iznimno se ovo pravilo ne primjenjuje na stjecanje u stečajnom i ovršnom postupku,
  • koji se plaća po odbitku (porez na dohodak od nesamostalnog rada) pod uvjetom da je obveza plaćanja tog poreza nastala u godini u kojoj je izvršen prijenos vlasništva gospodarske cjeline.

Što se tiče odgovornosti utajivača poreza, onaj tko zbog utaje poreza, pomaganja ili prikrivanja utaje umanji ili ne iskaže poreznu obvezu, jamči za taj manje plaćeni ili utajeni porez i pripadajuće kamate.

» Sve naše aktualne seminare i edukacije pratite OVDJE

Ako želite primati novosti i biti pravovremeno obaviješteni o aktualnim seminarima, prijavite se na naš newsletter

Prijavom na newsletter suglasna/an sam da me seminar.hr obavještava putem e-maila o novostima, proizvodima i uslugama iz naše ponude.