Pravo nezaposlenih radnika na novčanu naknadu ⇒

Jedno od prava nezaposlenih radnika koji su se na vrijeme (u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa) prijavili na Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), koje je predviđeno Zakonom o tržištu rada (NN br. 118/18, 32/20, dalje u tekstu: Zakon) je i pravo na novčanu naknadu temeljem osiguranja za slučaj nezaposlenosti.

Ovo pravo na novčanu naknadu stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti ima najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca.

Pravo na novčanu naknadu stječu radnici kojima je prestao radni odnos i osobe koje su prestale obavljati samostalnu djelatnost koji ispunjavaju Zakonom predviđene uvjete.

Nezaposlena osoba koja zbog opravdanog razloga propusti rok za prijavu od 30 dana, može se prijaviti i podnijeti zahtjev HZZ-u u roku od osam dana od dana prestanka razloga koji je prouzročio propuštanje roka, a najkasnije 60 dana od propuštanja roka. Iznimno od navedenih odredbi, nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao temeljem odluke nadležnog suda, stječe pravo na novčanu naknadu ako se prijavi HZZ-u i podnese zahtjev u roku od 60 dana od dana njene pravomoćnosti.

Zahtjev za novčanu naknadu 

Nezaposlenoj osobi koja podnese zahtjev za novčanu naknadu u zakonskom roku pripada novčana naknada i to: 

• od prvog dana po prestanku radnog odnosa, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka radnog odnosa, ili;
• od prvog dana po prestanku obavljanja samostalne djelatnosti, prestanka privremene nesposobnosti za rad odnosno rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili skrbničkog dopusta nakon prestanka obavljanja samostalne djelatnosti.

Tko nema pravo na novčanu naknadu?

Pravo na novčanu naknadu nema nezaposlena osoba kojoj je radni odnos prestao:

• radi toga što je otkazala radni odnos odnosno službu, osim u slučaju izvanrednog otkaza ugovora o radu uzrokovanog ponašanjem poslodavca;
• pisanim sporazumom o prestanku radnog odnosa odnosno službe;
• sudskom nagodbom kojom je utvrđen prestanak radnog odnosa;
• radi toga što nije zadovoljila na probnom radu, ili nije zadovoljila tijekom pripravničkog odnosno vježbeničkog staža odnosno nije u propisanom roku položila stručni ispit koji je posebnim propisom utvrđen kao uvjet za nastavak rada;
• redovnim otkazom uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, ili izvanrednim otkazom zbog teške povrede radne obveze odnosno službene dužnosti, ili prestankom službe po sili zakona zbog razloga uvjetovanih ponašanjem službenika, ili;
• radi izdržavanja kazne zatvora duže od 3 mjeseca.

Važno je istaknuti kako pravo na novčanu naknadu ne stječe ni nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno službe ako je taj radni odnos trajao kraće od 3 mjeseca, a prethodni radni odnos odnosno služba prestalo je jedan od navedenih načina radi kojeg nezaposlena osoba nema pravo na novčanu naknadu, odnosno ako je prethodna samostalna djelatnost nije prestala zbog razloga navedenih u čl. 50. st. 2. Zakona.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Izuzetno, nezaposlenoj osobi kojoj je prestao radni odnos, odnosno služba pisanim sporazumom pripada pravo na novčanu naknadu ako je sporazum o prestanku radnog odnosa, odnosno službe sklopljen:

• radi premještaja bračnog druga odnosno izvanbračnog druga, ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta sukladno posebnim propisima;
• radi promjene mjesta prebivališta zbog zdravstvenih razloga, temeljem mišljenja zdravstvene ustanove koju određuje ministar nadležan za zdravstvo, ili;
• na prijedlog poslodavca, a u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika prema odredbama Zakona o radu.

Osnovica za utvrđivanje visine novčane naknade

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade za osobu kojoj je prestao radni odnos čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa odnosno službe.

S druge strane, osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade upućenom radniku kojem je prestao radni odnos čini prosjek osnovice na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa.

Osnovicu za utvrđivanje visine novčane naknade za osobu koja je obavljala samostalnu djelatnost čini prosjek osnovice na koju su obračunani i uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku obavljanja samostalne djelatnosti.

Novčana naknada za prvih 90 dana korištenja iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od osnovice.

Najviši iznos novčane naknade za prvih 90 dana korištenja ne može biti viši od 70 %, a za preostalo vrijeme korištenja ne može biti viši od 35 % iznosa prosječne netoplaće isplaćene po zaposlenome u pravnim osobama RH u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

Najniži iznos novčane naknade ne može biti niži od 50 % iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene posebnim propisom, osim kada se visina novčane naknade određuje prema postotku vremena provedenom na radu.

Trajanje novčane naknade određuje se prema sljedećoj tablici:

Nezaposlena osoba koja je provela na radu više od 32 godine i kojoj nedostaje do pet godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na starosnu mirovinu ima pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno nastupanja okolnosti iz čl. 57. Zakona.

Vrijeme provedeno na radu

U vrijeme provedeno na radu na temelju radnog odnosa uračunava se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno temeljem radnog odnosa u RH i vrijeme u kojem je radnik bio privremeno nesposoban za rad odnosno na rodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno službe, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima.

Za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu u vrijeme provedeno na radu temeljem obavljanja samostalne djelatnosti uračunava se vrijeme obveznog osiguranja sukladno propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno temeljem obavljanja samostalne djelatnosti u RH, ako su uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja i vrijeme u kojem je mirovala obveza doprinosa prema propisu kojim se uređuju doprinosi za obvezna osiguranja.