Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu ⇒

Godišnji odmor

Krajem svake godine u praksi se često koristi preostali godišnji odmor iz tekuće godine radi spajanja božićnih blagdana, Nove godine i blagdana Sveta tri kralja.

S time u vezi se postavlja pitanje prenošenja neiskorištenog godišnjeg odmora iz tekuće kalendarske godine u sljedeću.

Zakonom o radu (NN, br. 93/14, 127/17, 98/19) je određeno kako neiskorišteni dio godišnjeg odmora za tekuću godinu radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Međutim, radnik ne može prenijeti dio godišnjeg odmora iz tekuće godine u sljedeću na opisani način ako mu je omogućeno korištenje toga odmora od strane poslodavca u tekućoj godini i ako je tako određeno rasporedom korištenja godišnjeg odmora i obavijesti o korištenju godišnjeg odmora koja je dostavljena radniku.

S druge strane, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Godišnji odmor – Zakon o radu

Od ovog pravila postoji jedna iznimka pa je tako Zakonom o radu određeno kako godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Osim toga, član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnica će, sukladno čl. 81. Zakona, imati pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njene prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Podsjećamo kako bi svaki sporazum o odricanju prava radnice na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora bio ništetan.

Radnik mora koristiti godišnji odmor ako ostaje na radu kod poslodavca. Poslodavca ne oslobađa odgovornosti od visoke novčane kazne za prekršaj njegovo eventualno obrazloženje kako radnik sam nije htio koristiti godišnji odmor, ili kako nije mogao radniku odrediti godišnji odmor radi potrebe posla. Nije dopušteno odricanje od prava na godišnji odmor. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje se isključivo u slučaju da radnik nije mogao koristiti godišnji odmor radi prestanka radnog odnosa kod poslodavca.

Godišnji odmor – Prekršaj

U slučaju da poslodavac ne bi pod navedenim uvjetima radniku omogućio korištenje godišnjeg odmora, počinio bi teži prekršaj iz čl. 228. st. 1. t. 15. Zakona, za koji bi poslodavac pravna osoba mogao biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 31.000,00 do 60.000,00 kuna.

Za isti prekršaj poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 6.000,00 kuna.

U slučaju da je ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Ne propustite seminar:

Pravo na godišnji odmor i evidencija radnog vremena

Zagreb, 17. svibanj 2024. (petak), The Westin Zagreb