Prava radnika kod prestanka radnog odnosa radi stečaja ⇒


Stečajni postupak

Samim otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu koje su poslodavci sklopili s radnikom ne prestaju, ali je otvaranje stečajnoga postupka poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Stečajnim zakonom je propisano da nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i radnik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora i bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti radnika.

Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako Zakonom o radu (NN br.: 93/14, 127/17 i 98/19) nije određen kraći otkazni rok.

Ako radnik smatra da otkaz njegova radnog odnosa nije u skladu sa zakonom, može tražiti zaštitu svojih prava sukladno odredbama Zakona o radu.

To znači da u rokovima navedenim u istom zakonu može podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava, a u slučaju odbijanja ovog zahtjeva zatražiti sudsku zaštitu svojih prava.

Za vrijeme trajanja stečajnog postupka stečajni upravitelj može, radi završetka započetih poslova i otklanjanja moguće štete, na temelju odobrenja suda, sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme.

Za razliku od pravila utvrđenih Zakonom o radu, za ugovore o radu na određeno vrijeme sklopljene za vrijeme trajanja stečajnog postupka ne vrijede ograničenja koja su za sklapanje ovih ugovora predviđena Zakonom o radu.

Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni upravitelj, temeljem odobrenja suda, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa na koja je pravo nastalo nakon otvaranja stečajnoga postupka namiruju se kao obveze stečajne mase. 

Pravo radnika na otpremninu i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor

Radnik kojem je radni odnos prestao redovitim otkazom prema odredbama Stečajnog zakona, a ispunjava uvjete za otpremninu iz Zakona o radu, ostvaruje pravo na otpremninu.

Radnik kojem je prestao radni odnos, a nije u cijelosti iskoristio pravo na godišnji odmor, ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor prema Zakonu o radu.

Prava radnika prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina

U slučaju stečaja poslodavca, radnici ostvaruju i prava prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina (NN br. 70/17). Prema ovom zakonu, radnici u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem ostvaruju pravo na isplatu:

  • neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja,
  • neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju,
  • neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, kao ekvivalenta mjesečnoj plaći iz točke 1.,
  • otpremnine pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa otpremnine propisane Zakonom o radu i
  • pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.

Ove tražbine radnik prijavljuje Agenciji za osiguranje radničkih tražbina putem posebnih obrazaca dostupnih na njenoj mrežnoj stranici. Ove tražbine su u cijelosti izuzete od ovrhe.

U slučaju ostvarivanja prava:

  • neisplaćenu plaću odnosno naknadu plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja,
  • neisplaćenu naknadu plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju,
  • neisplaćenu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, kao ekvivalenta mjesečnoj plaći iz točke 1.,

u trajanju kraćem od mjesec dana. Najviši mjesečni iznos pojedinog prava preračunava se u dnevni iznos dijeljenjem s brojem 30 kao prosječnim brojem dana u mjesecu, te se dobiveni iznos množi s brojem dana za koji je radnik to pravo stekao.


TELEFONSKI SAVJETNIK – Vaš prvi izbor!

Neograničen broj poziva – računovodstvo/porezi i poslovna praksa » više «


Ako ova prava ostvaruje radnik zaposlen u nepunom radnom vremenu, najviši mjesečni iznos pojedinog prava obračunava se razmjerno ugovorenom radnom vremenu u odnosu na minimalnu plaću za puno radno vrijeme.

Pri isplati ovih prava Agencija za osiguranje radničkih tražbina je dužna obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja koji se obračunavaju iz navedene osnovice i na navedenu osnovicu iz čl. 8. Zakona o osiguranju radničkih tražbina te pripadajuće poreze i prireze.

Ako je u stečajnom postupku utvrđena tražbina po navedenim pravima u visini osnovice izračunate na opisani način, a tražbina za doprinose na ove primitke bude utvrđena u korist središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije, za iznos doprinosa koji obračuna i uplati Agencija za osiguranje radničkih tražbina umanjit će se utvrđena tražbina središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije (Ministarstva financija).

U tom slučaju, prijedlog za umanjenje utvrđene tražbine središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije podnosi stečajni upravitelj nakon što izvrši obračun i uplatu doprinosa.

Ove zakonske odredbe na odgovarajući način primjenjuju se i kada su u stečajnom postupku spomenute tražbine radnika prema poslodavcu stečajnom dužniku utvrđene u netoiznosu, a tražbina za poreze i doprinose iz osnovice i na osnovicu bude utvrđena u korist Ministarstva financija.

Ako je radniku u međuvremenu u stečajnom postupku izvršena isplata tražbine koja je prijavljena Agenciji za osiguranje radničkih tražbina, radnik je Agenciji obvezan vratiti nepripadajući isplaćeni iznos tražbine, a Agencija će poništiti rješenje kojim je radniku utvrđeno pravo na tražbinu.

Navedena prava radnika su nasljediva od strane zakonskih nasljednika utvrđenih pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.

Prijava na Hrvatski zavod za zapošljavanje

Nakon prestanka radnog odnosa, radnik ostvaruje prava s osnova nezaposlenosti temeljem Zakona o tržištu rada (NN br. 118/18 i 32/20).

Radnik kojem je prestao radni odnos mora se prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.

U istom roku nezaposleni radnik mora Hrvatskom zavodu za zapošljavanje podnijeti zahtjev za novčanu naknadu sukladno pravima iz Zakona o tržištu rada.


» Sve naše aktualne seminare i edukacije pratite OVDJE

Sviđa vam se članak? Podijelite ga na društvenim mrežama ?

Nove objave

Arhiva

Ako želite primati novosti i biti pravovremeno obaviješteni o aktualnim seminarima, prijavite se na naš newsletter

    Prijavom na newsletter suglasna/an sam da me seminar.hr obavještava putem e-maila o novostima, proizvodima i uslugama iz naše ponude.