Prijeboj ili kompenzacija ⇒


Prijeboj ili kompenzacija

Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11-Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, 78/15, 29/18; u daljnjem tekstu: Zakon), prijeboj, ili kompenzacija je jedan od načina prestanka međusobnih obveza vjerovnika i dužnika. Uvjeti za provođenje prijeboja između dužnika i vjerovnika su sljedeći:

  • obje tražbine moraju glasiti na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće;
  • obje tražbine moraju biti dospjele.

Treba istaknuti kako prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju.

Primjer: Izjava o prijeboju

Trgovačko društvo EEE d.o.o. Rijeka, Nova cesta 11c, OIB 51115666655, koje zastupa direktor Ivo Ivić, temeljem članka 196. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), daje trgovačkom društvu GGG d.o.o. Osijek, Slavonska avenija 3e, sljedeću

IZJAVU O PRIJEBOJU (KOMPENZACIJI) br. 10/2019

  1. Dužnik EEE d.o.o. Rijeka duguje vjerovniku GGG d.o.o. Osijek iznos od 17.000,00 (slovima: sedamnaesttisuća) kuna temeljem računa broj: 10/2019, s dospijećem 15. studenog 2019.
  1. Vjerovnik EEE d.o.o. Rijeka potražuje od dužnika GGG d.o.o. Osijek iznos od 17.000,00 (slovima: sedmanesttisuća) kuna temeljem računa broj: 21/19, s dospijećem 13. studenog 2019.
  1. Nastavno na okolnost da su se sukladno članku 195. Zakona o obveznim odnosima stekli uvjeti za prijeboj međusobnih tražbina, trgovačko društvo EEE d.o.o. Rijeka ovom Izjavom o prijeboju (kompenzaciji) izvršava prijeboj međusobnih tražbina sa trgovačkim društvom GGG d.o.o. Osijek.
  1. Na međusobnim tražbinama iz ove Izjave o prijeboju (kompenzaciji) izvršava se prijeboj s danom 22. studenim 2019. te iste tražbine s tim danom prestaju.

Rijeka, 21. studenog 2019.

EEE d.o.o.

                                                                                                                                                    Direktor

                                                                                                                                                    Ivo Ivić

                                                                                                                                          ______________

Učinak prijeboja

Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to. Sukladno čl. 197. Zakona o obveznim odnosima, dužnik ne može prebiti ono što duguje vjerovniku s onim što vjerovnik duguje njegovu jamcu. Međutim, jamac može prebiti dužnikove obveze prema vjerovniku s dužnikovom tražbinom prema vjerovniku. S druge strane, onaj tko je dao svoju stvar u zalog za tuđu obvezu, može zahtijevati od vjerovnika da mu vrati založenu stvar kad se udovolji pretpostavkama za prestanak te obveze prijebojem te kad vjerovnik propusti svojom krivnjom obaviti prijeboj.

Kada se radi o prijeboju zastarjele tražbine, Zakonom je određeno kako se dug može prebiti sa zastarjelom tražbinom samo ako ona još nije bila zastarjela u času kad su se stekle pretpostavke prijeboja. U slučaju da su pretpostavke prijeboja nastale pošto je jedna od tražbina zastarjela, prijeboj ne nastaje ako je dužnik zastarjele tražbine istakao prigovor zastare.

Dužnik ustupljene tražbine može prebiti primatelju one svoje tražbine koje je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju. Međutim, on mu može prebiti i one svoje tražbine prema ustupitelju koje je stekao prije obavijesti o ustupu, a čiji rok za ispunjenje nije bio dospio u času kad je obaviješten o ustupu, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljene tražbine ili u isto vrijeme. Dužnik koji je bez ograde izjavio primatelju da pristaje na ustup ne može mu više prebiti nikakve svoje tražbine prema ustupitelju. U slučaju da je ustupljena tražbina upisana u javne knjige, dužnik može učiniti prijeboj primatelju samo ako je njegova tražbina upisana kod ustupljene tražbine ili ako je primatelj obaviješten prilikom ustupanja o postojanju te tražbine.

Zakonom su u čl. 200. određeni slučajevi kada je prijeboj isključen. Tako ne može prestati prijebojem:

  • tražbina koja se ne može zaplijeniti;
  • tražbina stvari, ili vrijednosti koje su dužniku bile dane na čuvanje ili posudbu, ili koje je dužnik uzeo bespravno ili ih bespravno zadržao;
  • tražbina nastala namjernim prouzročenjem štete;
  • tražbina naknade štete nanesene oštećenjem zdravlja ili prouzročenjem smrti;
  • tražbina koja potječe iz zakonske obveze uzdržavanja.

Treba istaknuti kako dužnik ne može obaviti prijeboj ako je njegova tražbina dospjela tek pošto je netko treći stavio zabranu na vjerovnikovu tražbinu prema njemu. U slučajevima kada između dviju osoba postoji više obveza koje mogu prestati prijebojem, prijeboj će se obaviti po pravilima koja vrijede za uračunavanje ispunjenja.

Prijeboj (kompenzacija) je obračunsko plaćanje, koje doduše nije izrijekom navedeno u čl. 15. st. 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN, br. 68/18), ali spada u druge oblike obračunskih plaćanja koje navodi taj zakon. To znači kako je provedba prijeboja kao načina obračunskog plaćanja zabranjena za dužnika u slučaju blokade njegovog računa.

» Sve naše aktualne seminare pratite OVDJE

Ako želite primati novosti i biti pravovremeno obaviješteni o aktualnim seminarima, prijavite se na naš newsletter

Prijavom na newsletter suglasna/an sam da me seminar.hr obavještava putem e-maila o novostima, proizvodima i uslugama iz naše ponude.