Sezonski rad u poljoprivredi ⇒

Sezonski rad u poljoprivredi može se, u skladu sa Zakonom o tržištu rada (NN br. 118/2018. i 32/2020.) definirati kao privremeni odnosno povremeni sezonski posao u poljoprivredi u području bilinogojstva, stočarstva i ribarstva.

Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi može se sklopiti i za obavljanje sezonskih poslova u poljoprivredi koji se odnose na prodaju izvan prodavaonica na malo, vlastitog sezonski sakupljenog ili proizvedenog uroda, proizvoda ili kulture odnosno ulovljene ili uzgojene ribe i drugih vodenih organizama.

Poslodavac koji može zapošljavati na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi je fizička ili pravna osoba koja obavlja registriranu poljoprivrednu djelatnost, ili fizička osoba nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva evidentiranog u odgovarajućem upisniku i fizička osoba.

Sezonski radnik

Sezonski radnik u poljoprivredi može biti nezaposlena osoba, korisnik mirovine ili tražitelj posla koji, temeljem ugovora o sezonskom radu, obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi.

Poslodavac sa sezonskim radnikom u poljoprivredi prije početka rada sklapa ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi.

Ugovor se sklapa posebno za svaki radni dan, predajom i prihvatom vrijednosnog kupona te njegovim lijepljenjem u odgovarajuću rubriku na propisanom obrascu ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi.

Treba reći kako poslodavac nije dužan za sezonske radnike u poljoprivredi voditi evidenciju o radnicima, niti im dostavljati isprave o plaći prema općim propisima o radu.

Rad sezonskog radnika u poljoprivredi je ograničen na najduže 90 dana tijekom kalendarske godine te ne mora biti u neprekinutom trajanju.

Međutim, ne mogu sve osobe obavljati sezonske poslove u poljoprivredi.

Između ostalog, sezonski rad u poljoprivredi ne može obavljati maloljetnik te osoba na rodiljnom, ili roditeljskom dopustu.

Na sezonskog radnika u poljoprivredi u cijelosti se primjenjuju pravila zaštite na radu.

Nezaposlena osoba koja obavlja sezonski rad u poljoprivredi i dalje ostaje evidentirana u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao nezaposlena osoba.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Uplata doprinosa

Istekom razdoblja sezonskog rada u poljoprivredi, a najkasnije na kraju kalendarske godine, radi utvrđivanja staža osiguranja provedenog na sezonskim poslovima prema posebnom propisu, sezonski radnik u poljoprivredi dužan je Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: HZMO) dostaviti podatak o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te kalendarske godine.

Temeljem ovih podataka HZMO evidentira svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju.

Umirovljenicima se za vrijeme obavljanja sezonskog rada u poljoprivredi ne obustavlja mirovina.

Poslodavac unaprijed plaća dnevni iznos doprinosa za obvezna osiguranja kupnjom vrijednosnog kupona kojim se dokazuje da je poslodavac za sezonskog radnika u poljoprivredi uplatio propisane doprinose.

Doprinosi se plaćaju za mirovinsko osiguranje I. stup (20% / 15%) i II. stup (5%) na propisanu dnevnu osnovicu.

Na kuponu je naznačen iznos plaćenog dnevnog doprinosa.

Za 2021. godinu dnevna osnovica za obračun doprinosa iznosi 122,41 kunu.

S druge strane, dnevna svota doprinosa, a time i vrijednost kupona iznosi 24,48 kuna. 

Isplata dnevnice (plaće) 

Što se tiče plaće sezonskog radnika u poljoprivredi, najniži dnevni iznos neto plaće za 2021. godinu, nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza, ne može biti manji od 97,93 kune.

Dnevni iznos plaće poslodavac može sezonskom radniku isplatiti u gotovom novcu.

Kako smo naveli, poslodavac ne plaća posebno doprinose, jer ih je platio kupnjom vrijednosnog kupona.

Pri isplati dnevnice (plaće) poslodavac mora obračunati i uplatiti samo porez na dohodak i prirez.

Za isplaćenu plaću te uplaćeni porez i prirez poslodavci su obvezni podnijeti Poreznoj upravi Obrazac JOPPD, do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je primitak ostvaren, odnosno isplaćen ili najkasnije sljedeći radni dan (čl. 79. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

» Sve naše aktualne seminare i edukacije pratite OVDJE