Skraćeno radno vrijeme prema Zakonu o radu ⇒

Dugo najavljivanu mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – HZZ o „skraćenom radnom tjednu“ ne treba miješati sa pojmom skraćenog radnog vremena iz Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17 i 98/19; dalje u tekstu: ZR).

Skraćeno radno vrijeme iz čl. 64. ZR-a je institut temeljem kojeg se, za obavljanje poslova na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

Koji su to poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštiti radnika od štetnih utjecaja, određuje se propisima o zaštiti na radu, odnosno odredbama Zakona o zaštiti na radu (NN br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) i Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada* (NN br. 5/84) koji je preuzet iz bivše države i još uvijek se primjenjuje u Republici Hrvatskoj.

Poslovi s posebnim uvjetima rada i radno vrijeme

Navedenim propisima iz područja zaštite na radu određuje se i trajanje radnog vremena na ovim poslovima s posebnim uvjetima rada na kojima se radi skraćeno.

Sukladno odredbama ZR-a, radnik koji radi na ovim poslovima s posebnim uvjetima rada, ne smije na njima raditi duže od radnog vremena utvrđenog navedenim propisima zaštite na radu, niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod drugog poslodavca, bilo u nepunom radnom vremenu, bilo u dopunskom radu.

Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se ugovoriti da radnik koji na ovim poslovima s posebnim uvjetima rada na kojima se radi skraćeno ne radi u punom radnom vremenu, preostali dio radnoga vremena, najduže do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima koji, jasno, nemaju narav poslova s posebnim uvjetima rada na kojima se radi skraćeno.

U praksi bi to npr. značilo kako radnik koji obavlja poslove ronioca, koji su poslovi s posebnim uvjetima rada na kojima se radi skraćeno, preostali dio radnog vremena, najduže do punog radnog vremena može raditi npr. kao administrator.

Treba istaknuti kako se pri ostvarivanju prava na plaću i drugih prava iz radnog odnosa, ili u vezi s radnim odnosom, skraćeno radno vrijeme na poslovima s posebnim uvjetima rada izjednačuje se s punim radnim vremenom.

U svrhu očuvanja radnih mjesta te gospodarske aktivnosti, Vlada Republike Hrvatske sa socijalnim partnerima izrađuje kriterije za Potporu za očuvanje radnih mjesta – skraćivanje radnog vremena. Trajanje potpore je od 1.06. do 31.12.2020. godine. Time će se zbog poteškoća u poslovanju i pada poslovnih aktivnosti poslodavcima omogućiti skraćivanje radnog vremena i sufinanciranje razmjernog dijela plaće sukladno skraćenom radnom vremenu. Potpora je namijenjena svim sektorima, za tvrtke od 10 i više zaposlenih.

Inspekcijski nadzor u području rada

Protiv poslodavaca koji se ne pridržavaju zakonskih odredbi o posebnoj zaštiti radnika koji rade u skraćenom radnom vremenu ZR-om su predviđene upravne mjere i novčane kazne za prekršaj.

Tako će inspektor, u provedbi inspekcijskog nadzora u području rada, usmenim rješenjem u zapisniku zabraniti rad radnika na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, a koji je duži od skraćenoga radnoga vremena.

Eventualna žalba poslodavca izjavljena protiv navedenog rješenja inspekcije, ne odgađa njegovo izvršenje.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Propisane novčane kazne

Osim navedene upravne mjere, poslodavac pravna osoba koji se ne pridržava zakonskih odredbi o posebnoj zaštiti radnika koji rade u skraćenom radnom vremenu, bit će kažnjen za najteži prekršaj iz ZR-a, novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna ako od radnika zahtijeva da na poslovima, na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, odnosno na poslovima s posebnim uvjetima rada, radi duže od skraćenoga radnoga vremena.

Za isti prekršaj, novčanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Ako je ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.

Posebni uvjeti rada

U čl. 3. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada definirani su poslovi s posebnim uvjetima rada:

1. rukovanje i upravljanje strojevima i uređajima na mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih opasnosti;
2. rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon (kombajni, grejderi, utovarivači, bageri, buldožeri, strojevi za sabijanje tla i dr.);
3. rukovanje uređajima na postrojenjima za dobivanje i preradu sirove nafte i plina;
4. rukovanje kotlovskim postrojenjima, kompresorskim stanicama i drugim energetskim postrojenjima, stanicama i posudama s komprimiranim plinovima;
5. upravljanje dizalicama na mehanizirani pogon;
6. poslovi signalista (vezivanje tereta, davanje upozorenja pri radu s dizalicama, usmjeravanje prometa, davanje upozorenja na opasnosti i dr.);
7. rukovanje uređajima na postrojenjima za uskladištenje i preradu lako zapaljivih i eksplozivnih tekućina i plinova;
8. ronilački poslovi;
9. rukovanje uređajima za opskrbu zrakom radnika u rudnicima, kesonima i pri obavljanju ronilačkih poslova;
10. montaža, održavanje i ispitivanje električnih instalacija, uređaja i postrojenja napona iznad 250 V i napona 220 V s posebnim zahtjevima;
11. podizanje skela i postavljanje oplata i ograda pri izvođenju građevinskih radova;
12. izrada eksploziva i rukovanje eksplozivom;
13. punjenje i paljenje mina;
14. poslovi vatrogasaca;
15. čuvanje ljudi i imovine vatrenim oružjem;
16. poslovi koji tijekom pretežnog dijela punog radnog vremena zahtijevaju teško fizičko naprezanje (manipulacija teretom težim od 25 kg za muškarce ili 15 kg za žene) i poslovi koji se obavljaju u nefiziološkom ili prisilnom položaju tijela;
17. poslovi koji se izvode na visini višoj od 3 m ako se primjenom osnovnih pravila zaštite naradu ne može spriječiti opasnost od pada radnika s mjesta rada;
18. poslovi kod kojih je radnik tijekom pretežnog dijela punog radnog vremena izložen fizikalnim ili kemijskim štetnostima, i to: nepovoljnoj mikroklimi, buci, vibracijama i potresanjima, povišenom atmosferskom tlaku, ionizacijskom zračenju, neionizacijskom zračenju, nefibrinogenim prašinama, fibrinogenim prašinama, organskim prašinama, parama, dimovima ili prašinama olova, žive, kroma, nikla, mangana, arsena, fosfora, kiselinama ili lužinama, parama nafte i derivata nafte, halogenim derivatima ugljikovodika, vinilklorid monomeru, benzenu i homolozima, nitro i amino derivatima benzena, umjetnim smolama i plastičnim masama, pesticidima, umjetnim gnojivima i biološkim agensima;
19. poslovi koji su određeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada prema važećim odredbamaposebnih propisa (npr. poslovi u željezničkom, zračnom i cestovnom prometu, zdravstvu, šumarstvu, građevinarstvu, industriji itd.).