Sustav i djelovanje civilne zaštite ⇒
Sustav civilne zaštite u Republici Hrvatskoj uređen je odredbama Zakona o sustavu civilne zaštite (NN, 82/15, 118/18 i 31/20; dalje u tekstu: Zakon) i cijelim nizom podzakonskih propisa donesenih temeljem istog zakona. U odredbama Zakona civilna zaštita je definirana kao sustav organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša u velikim nesrećama i katastrofama i otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Odredbama Zakona uređuje se sustav i djelovanje civilne zaštite; prava i obveze tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih i fizičkih osoba; osposobljavanje za potrebe sustava civilne zaštite; financiranje civilne zaštite; upravni i inspekcijski nadzor i druga važna pitanja.
Također, propisuju se i ograničenja vlasničkih i drugih stvarnih prava na nekretninama i pokretninama radi zaštite interesa i sigurnosti RH, zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša.
Sustav civilne zaštite
Sustav civilne zaštite obuhvaća mjere i aktivnosti (preventivne, planske, organizacijske, operativne, nadzorne i financijske) kojima se uređuju prava i obveze sudionika, ustroj i djelovanje svih dijelova sustava civilne zaštite i način povezivanja institucionalnih i funkcionalnih resursa sudionika koji se međusobno nadopunjuju u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa te zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na teritoriju RH od posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških velikih nesreća i katastrofa, otklanjanja posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«
Ovaj sustav se ustrojava na lokalnoj, područnoj (regionalnoj) i državnoj razini, a povezuje resurse i sposobnosti sudionika, operativnih snaga i građana u jedinstvenu cjelinu radi smanjenja rizika od katastrofa, pružanja brzog i optimalnog odgovora na prijetnje i opasnosti nastanka te ublažavanja posljedica velike nesreće i katastrofe.
Sudionici u sustavu civilne zaštite
Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode:
- Vlada RH,
- Ministarstvo unutarnjih poslova, kao središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite (u nastavku: Ministarstvo),
- tijela državne uprave i druga državna tijela,
- Oružane snage RH i policija,
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
U okviru sustava civilne zaštite, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su:
- organizirati poslove iz svog samoupravnog djelokruga koji se odnose na planiranje, razvoj, učinkovito funkcioniranje i financiranje sustava civilne zaštite;
- jačati i nadopunjavati spremnost postojećih operativnih snaga sustava civilne zaštite na njihovom području sukladno procjeni rizika od velikih nesreća i planu djelovanja civilne zaštite, a ako postojećim operativnim snagama ne mogu odgovoriti na posljedice utvrđene procjenom rizika, dužne su osnovati dodatne postrojbe civilne zaštite;
- za potrebe pripravnosti i reagiranja kod velikih nesreća i katastrofa organizirati sudjelovanje volontera radi provođenja mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite;
- u slučaju velike nesreće putem stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave organizirati volontere u provođenju određenih mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, temeljem prijedloga izvršnog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, izvršava sljedeće zadaće:
- u postupku donošenja proračuna razmatra i usvaja godišnju analizu stanja i godišnji plan razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje te smjernice za organizaciju i razvoj sustava koje se razmatraju i usvajaju svake četiri godine;
- donosi procjenu rizika od velikih nesreća;
- donosi odluku o određivanju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite;
- donosi odluku o osnivanju postrojbi civilne zaštite;
- osigurava financijska sredstva za izvršavanje odluka o financiranju aktivnosti civilne zaštite u velikoj nesreći i katastrofi prema načelu solidarnosti.
Iznimno od navedenog, jedinice lokalne samouprave u kojima nema izraženih rizika te temeljem njihove veličine i drugih kriterija uređenih odredbama pravilnika iz čl. 49. st. 2. Zakona, kojim se propisuju nositelji, sadržaj i postupci izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te način informiranja javnosti u postupku njihova donošenja, nisu u obvezi izraditi i donijeti procjenu rizika od velikih nesreća.
Mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode operativne snage sustava civilne zaštite:
- stožeri civilne zaštite,
- operativne snage vatrogastva,
- operativne snage Hrvatskog Crvenog križa,
- operativne snage Hrvatske gorske službe spašavanja,
- udruge,
- postrojbe i povjerenici civilne zaštite,
- koordinatori na lokaciji,
- pravne osobe u sustavu civilne zaštite.
Pravne osobe u sustavu civilne zaštite
Sukladno čl. 36. Zakona, u slučaju prijetnje, nastanka i posljedica velikih nesreća i katastrofa pravne osobe, a osobito:
- pravne osobe u većinskom vlasništvu RH;
- pravne osobe koje su odlukom nadležnog središnjeg tijela državne uprave određene kao operativne snage sustava civilne zaštite od posebnog interesa na državnoj razini;
- pravne osobe koje su odlukama izvršnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određene od interesa za sustav civilne zaštite;
dužne su u operativnim planovima izraditi plan o načinu organiziranja provedbe mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite sukladno zakonskim odredbama, posebnih propisa i njihovih općih akata.
Pravne osobe posebno važne za obranu mogu biti određene za pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite i koristiti se u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama na temelju odluke nadležnog središnjeg tijela državne uprave.
Između ostalog, odredbama Zakona predviđene su sljedeće obveze pravnih osoba:
- pravne osobe koje obavljaju djelatnost korištenjem opasnih tvari dužne su izraditi procjene rizika i operativne planove sukladno metodologiji koju donosi ministar;
- pravna osoba dužna je Ministarstvu i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave bez naknade dostavljati podatke potrebne za izradu procjene rizika, plana djelovanja civilne zaštite i vanjskog plana zaštite i spašavanja u slučaju nesreće koja uključuje opasne tvari;
- pravna osoba koja u području svoje nadležnosti utvrdi prijetnju za nastanak izvanrednog događaja, velike nesreće i/ili katastrofe dužna je o tome bez odgode obavijestiti nadležni centar 112;
- pravna osoba dužna je odazvati se zahtjevu načelnika stožera civilne zaštite jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i načelnika Stožera civilne zaštite RH te sudjelovati s ljudskim snagama i materijalnim resursima u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite, a stvarno nastali troškovi djelovanja pravnih osoba u takvim situacijama podmiruju se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i državnog proračuna RH;
- pravne osobe dužne su na poziv nadležnog tijela omogućiti svojim zaposlenicima koji su raspoređeni u operativne snage sustava civilne zaštite sudjelovanje u provedbi mjera i aktivnosti u sustavu civilne zaštite;
- obveze u pogledu sustava uzbunjivanja.
Građani u sustavu civilne zaštite
Sukladno odredbama Zakona (čl. 43.) svaki građanin dužan je brinuti se za svoju osobnu sigurnost i zaštitu te provoditi mjere osobne i uzajamne zaštite i sudjelovati u aktivnostima sustava civilne zaštite. Pri tome se pod mjerama osobne i uzajamne zaštite osobito podrazumijevaju:
- samopomoć i prva pomoć,
- premještanje osoba,
- zbrinjavanje djece, bolesnih i nemoćnih osoba i pripadnika drugih ranjivih skupina,
- druge mjere civilne zaštite koje ne trpe odgodu, a koje se provode po nalogu nadležnog stožera civilne zaštite i povjerenika civilne zaštite, uključujući i prisilnu evakuaciju kao preventivnu mjeru koja se poduzima radi umanjivanja mogućih posljedica velike nesreće i katastrofe.
Osoba koja je u slučaju velike nesreće i katastrofe nastradala dužna se prijaviti nadležnom tijelu jedinice lokalne samouprave koje vodi evidenciju stradalih osoba radi ostvarivanja prava na pomoć (materijalnu, financijsku, privremeni smještaj, organiziranu prehranu i slično).
Nadležni stožer civilne zaštite putem sredstava javnog informiranja, ili na drugi primjereni način javno poziva građane na provedbu aktivnosti u sustavu civilne zaštite.
Obveznici civilne zaštite
Obveznici civilne zaštite su hrvatski državljani, državljani Europskoga gospodarskog prostora i državljani trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u RH te osobe bez državljanstva s reguliranim statusom u RH, starosne dobi od 18 do 65 godina života, koji su uvedeni u evidenciju obveznika civilne zaštite jedinica lokalne samouprave.
Iznimno od navedenog, dužnosti u sustavu civilne zaštite ne mogu se dodjeljivati:
- trudnicama, majkama s djetetom mlađim od deset godina, ili samohranim roditeljima djeteta do 15 godina;
- osobama koje se brinu o osobama s invaliditetom, starijim osobama, ili o odraslom članu obitelji koji nije sposoban brinuti se za sebe, a žive u istom kućanstvu, osobe s invaliditetom i osobe trajno nesposobne za rad;
- djelatnim vojnim osobama, službenicima i namještenicima Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH, pričuvnicima pozvanim na obuku, ugovornim pričuvnicima, kadetima, osobama koje su pristupile dragovoljnom vojnom osposobljavanju, ročnicima kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka, vojnim obveznicima mobiliziranim u Oružane snage RH, zaposlenicima kojima je uvedena radna obveza;
- policiji, žurnim službama, djelatnicima zdravstva te profesionalnim članovima drugih operativnih snaga sustava civilne zaštite i službenicima i namještenicima središnjih tijela državne uprave;
- zaposlenicima u pravnim osobama i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su dio operativnih snaga sustava civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i središnjih tijela državne uprave.
Građanin postaje obveznik civilne zaštite utvrđivanjem rasporeda na određenu dužnost u postrojbi civilne zaštite.
Građanin-obveznik civilne zaštite ima obvezu odazvati se na poziv nadležnog tijela radi rješavanja statusa u sustavu civilne zaštite, sudjelovanja u programima osposobljavanja i vježbama te sudjelovanja u provođenju mjera civilne zaštite u velikim nesrećama i katastrofama od dana mobilizacije do primitka zapovijedi o demobilizaciji.
U slučaju spriječenosti, obveznik civilne zaštite dužan je opravdati svoj izostanak u roku od 24 sata od primitka poziva.
Ako želite primati novosti i biti pravovremeno obaviješteni o aktualnim seminarima, prijavite se na naš newsletter
Prijavom na newsletter suglasna/an sam da me seminar.hr obavještava putem e-maila o novostima, proizvodima i uslugama iz naše ponude.