GODIŠNJI ODMOR

Pravo radnika na neplaćeni dopust ⇒ Neplaćeni dopust Odredbom članka 87. stavka 1. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22) propisana je mogućnost da poslodavac radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni dopust za koje vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Zakon ne navodi razloge zbog kojih poslodavac može odobriti neplaćeni dopust, kao niti vremensko ograničenje trajanja dopusta, već je navedeno prepušteno odluci poslodavca, odnosno dogovoru između poslodavca i radnika. Radni odnos za vrijeme neplaćenog dopusta Za vrijeme neplaćenog dopusta radni odnos se ne prekida, već [...]

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima (mišljenje Ministarstva rada) ⇒ Sukladno odredbama Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19), ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore. Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem [...]

Minimalno trajanje radnog odnosa za ostvarivanje prava na godišnji ⇒ Pravo na godišnji odmor Člankom 77. Zakona o radu, propisan je uvjet za ostvarivanje prava na „puni“ godišnji odmor, a to je šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavaca. Nadalje, radnik koji nije ispunio navedeni uvjet ostvarit će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, a za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Kada radnik ostvari kontinuitet rada od najmanje mjesec dana, ostvarit će i pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora. Najnovije objave u našim NOVOSTIMA [...]

Pravo radnika na razmjerni godišnji odmor ⇒ Godišnji odmor Prema Zakonu o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19), za svaku kalendarsku godinu radnik ostvaruje pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana. Ovim zakonskim odredbama koje su usklađene sa direktivama Europske unije, je uređeno minimalno trajanje godišnjeg odmora. Međutim, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu [...]

Obveza utvrđivanja rasporeda godišnjeg odmora ⇒ Godišnji odmor - obveza poslodavca Svaki poslodavac ima obvezu donošenja dvije vrste akata u vezi korištenja godišnjeg odmora radnika. Jedan akt je raspored korištenja godišnjeg odmora kojeg poslodavac mora donijeti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, a drugi je obavijest o korištenju godišnjeg odmora koja se radniku dostavlja najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora. Obveza poslodavca za utvrđivanje rasporeda godišnjeg odmora i davanja radniku obavijesti o korištenju godišnjeg odmora proizlazi iz odredbe čl. 85. Zakona o radu (NN, br. broj 93/14, 127/17 i 98/19; u daljnjem tekstu: Zakon). Utvrđivanje rasporeda godišnjeg odmora Poslodavac [...]

Odluke o korištenju godišnjeg odmora ⇒ Odluke o korištenju godišnjeg odmora Za razliku od rasporeda korištenja godišnjeg odmora koji se odnosi na sve radnike poslodavca, obavijest, odnosno odluka o korištenju godišnjeg odmora je akt poslodavca koji se odnosi na pojedinačnog radnika i sadrži podatak o trajanju predstojećeg godišnjeg odmora radnika i razdoblju njegovog korištenja. Ova obavijest/odluka o korištenju godišnjeg odmora mora se dostaviti radniku najmanje petnaest dana prije korištenja prvog dana godišnjeg odmora na koji se sama obavijest/odluka odnosi. Kako bi poslodavac izbjegao obvezu iz članka 85. st. 4. Zakona o radu prema kojoj mora radnika najmanje petnaest dana prije [...]

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu ⇒ Godišnji odmor Krajem svake godine u praksi se često koristi preostali godišnji odmor iz tekuće godine radi spajanja božićnih blagdana, Nove godine i blagdana Sveta tri kralja. S time u vezi se postavlja pitanje prenošenja neiskorištenog godišnjeg odmora iz tekuće kalendarske godine u sljedeću. Zakonom o radu (NN, br. 93/14, 127/17, 98/19) je određeno kako neiskorišteni dio godišnjeg odmora za tekuću godinu radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine. Međutim, radnik ne može prenijeti dio godišnjeg odmora iz tekuće godine u sljedeću na opisani način ako mu je [...]