Paušalni porezni razredi u 2025. godini ⇒

---

Paušalni porezni razredi 2025.

Izmjenom odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost povećan je prag za ulazak u sustav PDV-a te je izmijenjen i Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti.

Novi porezni razredi i iznosi poreza odnose se na primitke koji će biti ostvareni u 2025. godini.

Tablica s novim poreznim razredima

Uvedena su dva nova razreda, a u nastavku je tablica s novim poreznim razredima:

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Novi porezni razredi

Važno je napomenuti da se novi porezni razredi i iznosi poreza odnose na primitke koji će biti ostvareni u 2025., a svi oni obrtnici koji su predali završne obračune za 2024. godinu, plaćaju paušalni porez na dohodak prema paušalnim razredima koji su vrijedili za 2024. godinu.

Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno i to do posljednjeg dana svakog tromjesečja.

Uplaćuje se na uplatni račun poreza na dohodak grada/općine prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu obrtnika, uz oznaku modela uplate HR 68, brojčane oznake poreza na dohodak koji se utvrđuje paušalno – 1449 te OIB-a fizičke osobe.

Izvor: Hrvatska obrtnička komora (www.hok.hr)

 

Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima – Obrazac OPZ-STAT-1 ⇒

---

Obrazac OPZ-STAT-1

Opći porezni zakon propisuje da su porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost koji imaju u svojim poslovnim knjigama evidentirane dospjele, a nenaplaćene tražbine dužni sastaviti statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim tražbinama (Obrazac OPZ-STAT-1) u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak ili poreza na dobit.

Obrazac OPZ-STAT-1 dostavlja se Poreznoj upravi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna u rokovima za podnošenje poreznih prijava poreza na dohodak ili poreza na dobit.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Dospjela, a nenaplaćena potraživanja

Obrazac se sastavlja za sve dospjele, a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine i uz uvjet da na dan sastavljanja izvješća nisu starija od 6 godina.

Prema Pravilniku o provedbi Općeg poreznog zakona dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima smatraju se kako slijedi:

1. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama zakona kojim se uređuje porez na dodanu vrijednost,
2. potraživanja temeljem dospjelih, a nenaplaćenih računa izdanih sukladno odredbama Općeg poreznog zakona.

Obrazac OPZ-STAT-1 dostavlja se Poreznoj upravi elektroničkim putem, korištenjem sustava ePorezna.

Izvor: misljenja.hr

Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost ⇒

---

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Zakon) objavljen je u Narodnim novinama br. 114/23., a stupa na snagu 01. siječnja 2024. godine.

Na račune izdane do dana stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjuju se odredbe o ispravku porezne osnovice iz članka 33. stavka 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22., 113/22. i 33/23.).

Izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost odnose se na usklađivanje s Direktivom Vijeća (EU) 2020/284 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu uvođenja određenih zahtjeva za pružatelje platnih usluga, izmjene odredbi o ispravku porezne osnovice i izmjene odredbi kojima su propisani iznosi u eurima izračunati uz primjenu općih pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura.

Izdvojene odredbe za porezne obveznike

Porezni obveznici koji u 2023. godini ostvare vrijednost isporuka dobara i usluga, uključujući PDV, manju od 110.000,00 eura mogu se do 15. siječnja 2024. odlučiti za podnošenje prijava za razdoblje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Porezni obveznici koji u 2023. godini ostvare vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga iz članka 90. stavaka 5. i 6. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br.73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22., 113/22. i 33/23.) veću od 40.000,00 eura (bez PDV-a) obvezni su se od 1. siječnja 2024. upisati u registar obveznika PDV-a.

Porezni obveznici koji u 2023. godini ne ostvare isporuke veće od 40.000,00 eura mogu do 15. siječnja 2024. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika PDV-a nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili u tome roku pisanim putem zatražiti da se na njih primjenjuju odredbe članka 90. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22., 113/22. i 33/23.).

Porezni obveznici koji u 2023. godini ne ostvare isporuke veće od 40.000,00 eura ostaju do isteka roka od tri kalendarske godine porezni obveznici ako su bili upisani u registar obveznika PDV-a na vlastiti zahtjev.

Izvor: misljenja.hr

Izmjene zakonskih i podzakonskih propisa zbog uvođenja eura ⇒

---

Uz donošenje Zakona o uvođenju eura, za potrebe pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura, potrebno je izmijeniti cijeli niz važećih zakonskih i podzakonskih propisa, koji sadržavaju značajniji broj odredbi povezanih s kunom.

Vlada RH uputila je u saborsku proceduru 65 zakonskih prijedloga vezanih uz uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj na prihvaćanje u jednom čitanju, a do kraja godine u postupak će ići njih još 20-ak, kroz redovitu saborsku proceduru, a posredno su također vezani za uvođenje eura.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Prilagodba zakona vezanih uz proces uvođenja eura

Ministarstvo financija

Iz djelokruga Ministarstva financija, uz izmjene zakona o porezu na dodanu vrijednost, riječ je o još 11 zakonskih prijedloga.

Primjerice, iz područja financijskog sustava, to su izmjene i dopune zakona o računovodstvu, zakona o elektroničnom novcu te zakona o platnom prometu, a donijet će se i novi zakon o provedbi uredbe o medaljama i žetonima koji nalikuju eurokovanicama.

Ministarstvo unutarnjih poslova

Iz područja Ministarstva unutarnjih poslova riječ je o 24 zakona, pri čemu se prijedlozi izmjena i dopuna između ostalog odnose na zakon o sigurnosti prometa na cestama, zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, o javnom okupljanju, o protuminskom djelovanju, o prijenosu i obradi podataka, o putnicima u zračnom prometu, zakon o prebivalištu, zakon o osobnoj iskaznici, itd.

Tu su i izmjene zakona o vatrogastvu, koji je u nadležnosti Hrvatske vatrogasne zajednice.

Ministarstvo pravosuđa i uprave

U nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave je osam prijedloga zakonskih izmjena, između ostalog zakon o obveznim odnosima, o trgovačkim društvima, kazneni zakon, zakon o parničnom postupku, ovršni zakon, zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, itd.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike riječ je o izmjeni i dopuni jednog zakona, onog o upućivanju radnika i prekograničnoj provedbi odluke o novčanoj kazni, kojima je cilj omogućiti nesmetano i učinkovito postupanje svih tijela uključenih u postupanje i procesuiranje prekršaja utvrđenih zakonom, zbog čega je između ostalog potrebno iznose novčanih kazni izraženih u kunama preračunati u eure.

Ministarstvo kulture i medija

U nadležnosti Ministarstva kulture i medija nalazi se devet zakonskih prijedloga, koji se primjerice odnose na zakon o arhivskom gradivu i arhivima, zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, zakon o muzejima, zatim o Hrvatskoj radio televiziji, o audiovizualnim djelatnostima, medijima, elektroničkim medijima, itd.

Ministarstvo poljoprivrede

Dva su zakonska prijedloga u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, a odnose se na zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori te onaj o Hrvatskoj agronomskoj komori (riječ je o tehničkim prilagodbama dijela odredbi vezanih za iskazivanje iznosa članarina).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Izmjena šest zakona odnosi se na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kao što su zakon o cestovnom prometu, zakon o pravima putnika u prijevozu autobusima, zakon o željeznici, zakon o cestama, itd.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Tri zakonske izmjene su iz domene Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a odnose se na zakon o meterološkoj i hidrološkoj djelatnosti, zakon o mjeriteljstvu te zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina (također je riječ o zamjenama vrijednosti iskazanih u kunama, u eure).

Izvor: vlada.gov.hr

Oporezivanje internetske prodaje PDV-om ⇒

---

Oporezivanje internetske prodaje

Mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave na temu oporezivanja internetske prodaje.

Mišljenje s postavljenim upitom prenosimo u cijelosti:

Obratili ste nam se upitom o oporezivanju internetske prodaje PDV-om.

Postavili ste pitanje koji se PDV obračunava ako hrvatski građani kupuju putem web-a dobra iz Njemačke, obračunava li ta tvrtka za pošiljke njemački PDV po stopi od 16% ili hrvatski PDV po stopi od 25%, odnosno hoće li hrvatski trgovci sa sjedištem u Hrvatskoj koji putem web-a prodaju dobra kupcu iz Njemačke obračunati PDV po stopi 16% ili 25%.

Nadalje, postavlja se pitanje tko ubire porez ako njemački trgovac obračunava PDV prema mjestu isporuke, odnosno 25% ako je kupac u Hrvatskoj. 

Mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave

Prema odredbama članka 13. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, br. 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19 i 138/20, u daljnjem tekstu: Zakon o PDV-u) isporuka dobara za krajnju potrošnju oporezuje se po načelu države podrijetla te isporučitelj zaračunava PDV države članice u kojoj se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza do kupca, pod uvjetom da ukupna vrijednost isporuka (bez PDV-a) koje obavi isporučitelj u prethodnoj, odnosno u tekućoj kalendarskoj godini nije prešla prag isporuke koji je propisala druga država članica.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Države članice svaka za sebe propisuju prag isporuke u visini od 35.000 EUR do 100.000 EUR. U Republici Hrvatskoj primjenjuje se prag isporuke u iznosu od 270.000,00 kuna.

To znači da isporučitelj iz Republike Hrvatske koji isporučuje dobra na daljinu krajnjim korisnicima u drugu državu članicu, obračunava hrvatski PDV ako se dobra nalaze u Hrvatskoj na početku otpreme ili prijevoza do kupca, dok ukupna vrijednost dobara ne prijeđe prag isporuke koji je odredila ta druga država članica.

Nakon što prijeđe prag isporuke, isporučitelj se mora registrirati za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici i na obavljene isporuke obračunati PDV te države.

U obrnutom slučaju, kada isporučitelj iz druge države članice, primjerice Njemačke isporučuje dobra na daljinu krajnjim korisnicima u Republiku Hrvatsku, obračunava njemački PDV ako se dobra nalaze u Njemačkoj na početku otpreme ili prijevoza do kupca, dok ukupna vrijednost dobara ne prijeđe prag isporuke od 270.000,00 kuna.

Nakon što prijeđe prag isporuke, isporučitelj se mora registrirati za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, na obavljene isporuke obračunati hrvatski PDV te obvezu iskazati u Obrascu PDV.

Napominjemo da 1. srpnja 2021. na snagu stupaju odredbe Zakona o PDV-u kojima se propisuje da se mjestom isporuke za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije smatra mjesto gdje se dobra nalaze u trenutku u kojem otprema ili prijevoz dobara kupcu završava.

Što znači da će isporučitelj iz Republike Hrvatske koji isporučuje dobra na daljinu krajnjim korisnicima u drugu državu članicu, obračunavati PDV države članice odredišta dobara.

S tim u vezi, propisuje se i posebni postupak oporezivanja za prodaju dobara na daljinu unutar Europske unije, za isporuke dobara unutar države članice koje obavljaju elektronička sučelja koja omogućuju te isporuke i za usluge koje isporučuju porezni obveznici sa sjedištem unutar Europske unije, ali bez sjedišta u državi članici potrošnje.

Svrha tog posebnog postupka je omogućiti poreznim obveznicima ispunjavanje obveze PDV-a prema svim državama članicama Europske unije u jednoj državi članici podnošenjem prijave PDV-a putem elektroničkog sustava OSS (One Stop Shop). 

Izvor: www.porezna-uprava.hr

Porezni tretman donacija ⇒

---

Porezna uprava na svojim web strancima objavila je važne informacije o poreznom tretmanu donacija danih u svrhu otklanjanja posljedica katastrofe uzrokovane potresom na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije.

Davatelji donacija

Za sve dane donacije (u novcu i/ili naravi i/ili hrani) izravno pravnim i fizičkim osobama ili putem humanitarnih udruga:

• obveznici poreza na dobit mogu utvrditi porezno priznate rashode neovisno o visini prihoda ostvarenog u prethodnoj godini i
• obveznici poreza na dohodak, koji obavljaju samostalne djelatnosti, mogu utvrditi porezno priznate izdatke neovisno o visini ostvarenih primitaka.

Davatelji donacije, kao porezni obveznici, u svom knjigovodstvu osiguravaju potrebne podatke o obavljenim isporukama te dokumentaciju koja će se smatrati vjerodostojnom na temelju akata koje donosi nadležni stožer ili ostale dostupne dokumentacije koju mogu pribaviti. Navedeno se primjenjuje prilikom podnošenja godišnjih prijava poreza na dobit i dohodak za 2020. i 2021. godinu za donacije dane do kraja 2021. godine.

Građani za dane donacije mogu uvećati osobni odbitak do visine 2% primitaka podnošenjem Obrasca ZPP-DOH ili godišnje prijave poreza na dohodak prilažući potvrdu o donaciji ili presliku naloga o doznaci u novcu na račun državnog proračuna.

Davatelji donacije, kao porezni obveznici, u svom knjigovodstvu osiguravaju potrebne podatke o obavljenim isporukama te dokumentaciju koja će se smatrati vjerodostojnom na temelju akata koje donosi nadležni stožer ili ostale dostupne dokumentacije koju mogu pribaviti.

Navedeno se primjenjuje prilikom podnošenja godišnjih prijava poreza na dobit i dohodak za 2020. i 2021. godinu za donacije dane do kraja 2021. godine.

Primatelji donacija

Dohotkom se ne smatraju primljene donacije zbog uništenja i oštećenja imovine radi uklanjanja i ublažavanja posljedica proglašene katastrofe na području pogođenom potresom koje građanima isplaćuje:

• jedinica lokalne samouprave temeljem posebnih propisa ili 
• poslodavac pod uvjetom da su potpore omogućene na transparentan način svim radnicima koji su štetu pretrpjeli.

Građanima se primljena donacija (materijalna i financijska dobra) ne smatra dohotkom ako je prikupljena u:

• humanitarnim akcijama koja se organizira prema propisu kojim se uređuju uvjeti prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći ili
• javno oglašenim akcijama (putem javno dostupnih izvora, televizije, interneta, društvenih mreža, i sl.), iz kojih nedvojbeno proizlazi potrebitost osoba. Javno dostupnim izvorima smatra se popis osoba koje su pretrpjele štetu, a koje je objavio nadležni stožer, jedinica lokalne samouprave ili neko drugo tijelo.

Donacije u novcu je potrebno izvršiti na javno objavljen žiroračun građanina u potrebi, otvoren zbog prikupljanja sredstava u okviru te akcije.

U slučaju da se bilo koji uvjet ne može ispuniti zbog objektivnih okolnosti potrebno je o tome osigurati podatke tj. vjerodostojnu dokumentaciju.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Darovanja

Dohotkom se ne smatraju ni darovanja primljena za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala te troškove prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove), rješavanje kojih nije plaćeno obveznim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava građanina, a pod uvjetom da je darovanje, odnosno plaćanje nastalih izdataka za tu namjenu obavljeno na žiroračun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.

Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za zdravstvene potrebe primatelja, humanitarne svrhe odnosno općekorisne svrhe, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom.

Iznimno, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja ne smatraju se oporezivim primitkom ako se isti dalje daruju za zdravstvene potrebe, humanitarne svrhe odnosno općekorisne svrhe.

Donacije i porez na dodanu vrijednost

​Donacija novčanih sredstava ne podliježe plaćanju PDV-a, neovisno o visini iznosa i davatelju, ako za donirana novčana sredstva davatelj ne primi nikakvu protuisporuku.

Porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a ne obračunavaju PDV na isporuku dobara i usluga bez naknade ili protučinidbe ako pri nabavi ili proizvodnji tih dobara i usluga nisu odbili pretporez.

Međutim, iznimno od propisa o oporezivanju PDV-om, porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a oslobođeni su plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga obavljene bez naknade ili protučinidbe (donacije dobara i usluga) za pomoć području pogođenom potresom.

Porezni obveznici koji primjenjuju navedeno oslobođenje imaju pravo odbiti pretporez za donirana dobra, odnosno obavljene usluge bez naknade ili protučinidbe.

---

Sve naše NOVOSTI pogledajte OVDJE

---

Oslobođenje se primjenjuje za sve donacije dobara i usluga obavljene od prosinca 2020. pa do kraja 2021. godine.

Porezni obveznici i za donacije iz prosinca 2020. imaju pravo na oslobođenje koje će iskazati u prijavi PDV-a za mjesec prosinac 2020., odnosno za IV. kvartal 2020. godine.

Za navedene donacije porezni obveznici u svom knjigovodstvu osiguravaju potrebne podatke o obavljenim isporukama te vjerodostojnu dokumentaciju temeljenu na aktima mjerodavnog stožera ili drugu dostupnu dokumentaciju.

Porezni obveznici i druge osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a ne obračunavaju PDV na isporuku dobara i usluga bez naknade ili protučinidbe (donacije dobara i usluga), ali ne ostvaruju pravo na odbitak pretporeza prilikom nabava dobara i usluga jer nisu obveznici PDV-a.

Na donacije dobara iz drugih država članica EU ne plaća se PDV u Republici Hrvatskoj.

Oslobođenje od PDV-a ne primjenjuje se na nabavu dobara i usluga iz doniranih novčanih sredstava

Kada se radi o isporukama uz naknadu u tuzemstvu koje se plaćaju iz primljene novčane donacije, isporučitelj je obvezan obračunati PDV na obavljenu isporuku i ima pravo na odbitak pretporeza.

Kada se radi o nabavi dobara iz drugih država članica iz primljene novčane donacije tada ovisno o tome kome se dobra isporučuju, PDV obračunava isporučitelj u drugoj državi članici (isporuke građanima ili pravnim osobama koje nisu porezni obveznici i nisu prešle prag stjecanja od 77.000 kn u RH) ili PDV na stjecanje obračunava tuzemni porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a prešla je prag stjecanja od 77.000 kn.

PDV-a je oslobođen uvoz besplatno dobivenih dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, koja radi besplatne podjele potrebitim osobama uvoze državne, humanitarne i dobrotvorne pravne osobe i ustanove te radi prikupljanja sredstava u korist potrebitih osoba na povremenim dobrotvornim priredbama.

PDV-a je oslobođen i uvoz opreme koju pošiljatelj izvan Europske unije besplatno šalje navedenim organizacijama i ustanovama u svrhu zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva.

Oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine, kavu i čaj te na motorna vozila, osim vozila hitne medicinske pomoći.

Izvor: www.porezna-uprava.hr