Zaštita na radu kod rada na daljinu ⇒

---

Rad na daljinu

Zakonom o radu je propisano da je rad na daljinu rad koji se uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije, pri čemu poslodavac i radnik ugovaraju pravo radnika da samostalno određuje gdje će taj rad obavljati, što može biti promjenjivo i ovisiti o volji radnika, zbog čega se takav rad ne smatra radom na mjestu rada odnosno na izdvojenom mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.

Mjesto rada

Naime, prema odredbi članka 3. stavka 1. točka 6. Zakona o zaštiti na radu mjestom rada smatra se ono mjesto rada koje je pod izravnim ili neizravnim nadzorom poslodavca, a kako je rad na daljinu promjenjiv te ovisi o volji radnika, koji se u pojedinim okolnostima može odvijati i u uvjetima na koje poslodavac ne može utjecati, takav rad se ne smatra radom na mjestu rada u smislu propisa zaštite na radu.

Također je iz oblika rada na daljinu isključen i oblik rada na izdvojenom mjestu rada, za kojeg se može osigurati neizravni nadzor poslodavca.

Na tu činjenicu upućuje i odredba članka 17.b stavka 4. Zakona o radu, koja daje mogućnost poslodavcu provođenja unaprijed utvrđenog nadzora u vezi uvjeta rada radnika.

Kada se radi o radu koji uključuje i rad u prostorijama poslodavca i rad na daljinu (kao i u slučaju koji uključuje i rad u prostorijama poslodavca i rad na izdvojenom mjestu rada), isto bi trebalo biti jasno navedeno (vidljivo) u ugovoru o radu.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Osposobljavanje radnika i pisane upute

Institut osposobljavanja radnika za rad na siguran način prilikom rada na daljinu neće biti moguće primijeniti u cijelosti, jer isti, u skladu s odredbom članka 4. stavka 3. Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita obuhvaća i praćenje sigurnog načina rada radnika i ocjenu praktične osposobljenosti na mjestu rada, a kao što je već navedeno rad na daljinu se ne smatra radom na mjestu rada u smislu propisa o zaštiti na radu.

U odnosu na pisane upute u vezi sa zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu, koje je poslodavac dužan osigurati radniku koji radi na daljinu u skladu s odredbom članka 17.b stavka 6. Zakona o radu, mišljenja smo da iste trebaju prvenstveno sadržavati pravila zaštite na radu pri korištenju zaslonske opreme (računala) odnosno zbog rizika dugotrajnog sjedenja, kao što je primjerice uputa preko poveznice: http://www.hzzzsr.hr/wp-content/uploads/2016/11/Smjernica_o_uredivanju_radnih_mjesta_na_kojima_se_dugotrajno_sjedi.pdf.

Upute bi prema našem mišljenju, pored navedenog, trebale sadržavati i opis odgovarajućih situacija i okolnosti koje bi radnici pri radu na daljinu, s obzirom na odabir i promjenjivost mjesta s kojeg će obavljati rad, trebali izbjegavati radi osiguranja vlastite sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, a posredno i radi kvalitete te opsega obavljenih poslova.

Izvor: Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (mrosp.gov.hr)

Sudionici u ispitivanju radne opreme i radnog okoliša ⇒

---

Pravilnikom o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (Narodne novine, br. 50/19), propisani su uvjeti koje moraju ispunjavati stručnjaci zaštite na radu na temelju kojih se dobiva ovlaštenje za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, uključujući i poslove ispitivanja radne opreme.

Osobe koje sudjeluju u postupku pregleda i ispitivanja radne opreme

Odredbama navedenog Pravilnika nije propisano da osobe koje sudjeluju u postupcima pregleda i ispitivanja moraju ispunjavati iste uvjete kao i osobe na temelju kojih se dobiva ovlaštenje za navedena ispitivanja, međutim prema odredbi članka 10. stavka 5. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (Narodne novine, br. 16/16), zaključnu ocjenu vezano za navedena ispitivanja može potpisati samo osoba koja ispunjava propisane uvjete za dobivanje ovlaštenja prema Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu.

Osim navedenog, Pravilnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme nisu propisani uvjeti stručne spreme za ostale osobe koje sudjeluju u postupku pregleda i ispitivanja radne opreme.

Uvažavajući navedeno, uz osobu koja potpisuje zaključnu ocjenu Zapisnika o pregledu i ispitivanju radne opreme i koja mora ispunjavati propisane uvjete za dobivanje ovlaštenja prema Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, u pregledu i ispitivanju mogu sudjelovati osobe sa završenom srednjom školom odnosno završenom visokom školom, uz napomenu da prema odredbi članka 8. Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, postupci, uvjeti i metode, uključujući i stručne kadrovske uvjete za obavljanje navedenih ispitivanja trebaju biti utvrđeni Poslovnikom o radu te moraju biti u skladu s propisima zaštite na radu, odnosno u skladu s pravilima struke.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Ovlaštena osoba

Osobe koje obavljaju preglede i ispitivanja moraju u skladu s odredbama Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19), biti zaposlene kod ovlaštene fizičke ili pravne osobe.

Zaključnu ocjenu vezano za navedene preglede i ispitivanja potpisuje osoba na temelju koje je ovlaštena osoba dobila ovlaštenje (netko od „nositelja ovlaštenja“) te „nositelj ovlaštenja“ svojim potpisom potvrđuje da su pregledi i ispitivanja provedeni u skladu s pravilima struke te da je njima obuhvaćena provjera primjene sigurnosnih zahtjeva u odnosu na prisutne rizike na radnoj opremi odnosno u radnom okolišu.

Odredbom članka 9. stavka 2. Pravilniku o ispitivanju radnog okoliša (Narodne novine, br. 16/16), propisano je da ako ovlaštena osoba iznimno povjeri ispitivanje pojedinog čimbenika radnog okoliša drugoj ovlaštenoj osobi koja ima u svom sastavu znanstveno-istraživački laboratorij, obvezni su uz vlastiti zapisnik priložiti i izvorni zapisnik (izvještaj) druge ovlaštene osobe koja je obavila to ispitivanje.

Iz navedene odredbe vidljivo je da se ista odnosi na slučajeve kada je za provođenje ispitivanja potrebna usluga znanstveno istraživačkog laboratorija, a važno je naglasiti da je u navedenoj odredbi propisano da je ovlaštena osoba obvezna uz vlastiti zapisnik priložiti i izvorni zapisnik (izvještaj) druge ovlaštene osobe koja je obavila to ispitivanje, što znači da ovlaštena osoba može samo u okviru svog ovlaštenja povjeriti obavljanje poslova drugoj ovlaštenoj osobi koja ima u svom sastavu znanstveno-istraživački laboratorij.

Uvažavajući navedeno, ovlaštena osoba koja ne posjeduje ovlaštenje za obavljanje poslova mjerenja kemijskih čimbenika u radnom okolišu ne može angažirati drugu ovlaštenu osobu koja posjeduje ovlaštenje da ispitivanja kemijskih čimbenika obavi umjesto njih.

Ovlaštena osoba koja posjeduje ovlaštenje za ispitivanja fizikalnih čimbenika u radnom okolišu, ali nema ovlaštenje za ispitivanje kemijskih čimbenika u radnom okolišu također ne može angažirati drugu tvrtku da u njihovo ime obavljati ispitivanja kemijskih čimbenika. 

Ovlaštenje za ispitivanje radne opreme i radnog okoliša

Napominjemo da je Pravilnik o ovlaštenjima za obavljanje poslova zaštite na radu donesen s ciljem da poslove zaštite na radu obavljaju ovlaštene osobe (osobe koje su na temelju ispunjavanja propisanih uvjeta, za obavljanje istih dobile ovlaštenje).

U pregledu i ispitivanju radne opreme i radnog okoliša mogu sudjelovati osobe koje nisu „nositelji ovlaštenja“, ali trebaju imati završeno obrazovanje iz područja tehničkih znanosti (polja strojarstva i/ili elektrotehnike i/ili kemije što je uvjet za dobivanje ovlaštenja za ispitivanje radne opreme i radnog okoliša), a posao ispitivanja trebaju obavljati u skladu sa strukovnim načelima.

U kojoj mjeri će samostalno obavljati pregled i ispitivanja, pitanje je njihove stručnosti i organizacije obavljanja poslova od strane poslodavca ovlaštene osobe, tj. iste mogu samostalno obavljati preglede i ispitivanja, i ne moraju biti pod nadzorom stručnjaka zaštite na radu na temelju kojih je ovlaštena osoba dobila ovlaštenje za ispitivanje radne opreme, međutim zaključnu ocjenu zapisnika potpisuje isključivo jedan od stručnjaka zaštite na radu na temelju kojih je ovlaštena osoba dobila ovlaštenje, na koji način preuzima odgovornost za provedene preglede i ispitivanja.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi

Zaštita na radu za pojedine skupine radnika ⇒

---

Za pojedine skupine radnika moguće su neke posebnosti u organizaciji zaštite na radu.

Na ove skupine radnika primjenjuju se u cijelosti mjere zaštite na radu iz Zakona o zaštiti na radu (NN, br.: 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18 i 96/18, dalje: Zakon), ali su za njih karakteristične i neke posebnosti, u prvom redu obzirom na njihovo mjesto rada. Ove posebnosti se naročito ogledaju u specifičnim sredstvima zaštite na radu na mjestima rada.

Mobilni radnici

Sukladno Zakonu o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN, br. 75/13, 36/15 i 46/17), “mobilni radnik” je svaki radnik koji čini dio prijevoznog osoblja zaposlen u tvrtki koja obavlja cestovni prijevoz putnika ili tereta kao javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe, uključujući vježbenike i naučnike glede odredaba koje se odnose na odmore mobilnih radnika. Na mobilne radnike se u cijelosti primjenjuju odredbe i mjere zaštite na radu iz Zakona o zaštiti na radu.

---

Oprema vozila u prometu na cestama

Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN, br. 85/16, 24/17, 70/19 i 60/20) propisana je oprema koju moraju imati vozila u prometu na cestama (čl. 94. – 104. Pravilnika).

Rezervni kotač

Vozila kategorije M, N i O, osim prikolica s jednom osovinom, autobusa za gradski promet i vozila namijenjenih za komunalne usluge, moraju imati rezervni kotač s pripadajućom opremom, osim ako su pneumatici ili naplatci opremljeni sigurnosnim sustavom za sigurnu vožnju s ispuhanim pneumatikom ili ako vozilo posjeduje odgovarajuće sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhanog pneumatika (npr. sprej ili pjena u boci pod tlakom itd.). 

Vatrogasni aparat

Vozila kategorije M i N moraju biti opremljena vatrogasnim aparatom punjenim prahom ABC.

Znak za obilježavanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste

Vozila kategorije M i N moraju imati znak za obilježavanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste, kojim se vozač po potrebi može koristiti. Dva znaka za obilježavanja vozila zaustavljenog na kolniku ceste moraju imati:

• • teretni automobil i autobus – ako vuku priključno vozilo;
  • motorno vozilo koje se nalazi na začelju kolone – ako se motorna vozila kreću u organiziranoj koloni.

Znak za obilježavanja vozila zaustavljenog na kolniku ceste mora biti sukladan Pravilniku ECE R 27.

Kutija prve pomoći

Vozila kategorije M i N moraju imati jednu kutiju prve pomoći u skladu s hrvatskom normom HRN 1112, a autobusi s više od 25 sjedećih mjesta dvije kutije, osim vozila stranih državljana koja su opremljena kutijama za pribor prve pomoći njihovih matičnih zemalja.

Klinaste podloške

Vozila kategorije M, N i O čija najveća dopuštena masa prelazi 5 t moraju imati dvije klinaste podloške koje vozač po potrebi može upotrijebiti.

Čekić za razbijanje stakla

Autobus mora biti opremljen s dovoljnim brojem čekića za razbijanje stakla koji su pravilno raspoređeni tako da se u slučaju opasnosti mogu upotrijebiti.

Rezervne žarulje

Vozila kategorije M, N i O, osim autobusa razreda I i razreda II za gradski promet, moraju imati rezervne žarulje za najmanje pola rasvjetnih mjesta na vozilu. Vozila koja su opremljena svjetlosnim tijelima bez žarne niti (ksenon, neon, LED i sl.), ne moraju imati rezervne žarulje.

Reflektirajući prsluk

Vozila kategorije M i N moraju biti opremljena reflektirajućim prslukom, koji je vozač dužan koristiti na cesti kada obavlja neke radnje uz vozilo.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Sezonski radnici

Sezonskim radnicima u ovom smislu govorimo o radnicima koji rade određeno vrijeme tijekom ljetne, jesenske, zimske ili proljetne sezone (npr. građevinski radnici, radnici u ugostiteljstvu, sezonski radnici u poljoprivredi).

Na ove radnike se u cijelosti primjenjuju odredbe i mjere zaštite na radu iz Zakona i podzakonskih propisa.

Radnik koji je kod poslodavca zaposlen temeljem ugovora o radu do 60 dana ne mora biti osposobljen za rad na siguran način, ali poslodavac mora takvom radniku osigurati rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način.

Poslodavac je za sve radnike pa i one koje će raditi kraće od 60 dana obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, sukladno pravilima zaštite na radu.

Osim toga, poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.

Na radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, bez obzira na dužinu trajanja radnog odnosa, u cijelosti se primjenjuju odredbe čl. 36. Zakona o obvezama poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada, o čemu posebno moraju voditi računa poslodavci u graditeljstvu. 

Rad od kuće

Rad od kuće je oblik rada na izdvojenom mjestu rada.

Zakonom je određeno kako je izdvojeno mjesto rada takvo mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.

Na izdvojenim mjestima rada u smislu Zakona o radu, ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.

Poslodavac mora osigurati da se i na izdvojenom mjestu rada u potpunosti primjenjuju zakonske odredbe o zaštiti na radu. 

U tom smislu poslodavac je dužan osigurati potrebna sredstva zaštite na radu (vatrogasni aparat, kutija za prvu pomoć i dr.).

Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na izdvojenom mjestu rada nadležni inspektor je ovlašten obaviti nadzor o zaštiti života i zdravlja drugih osoba koje borave u neposrednoj blizini tog izdvojenog mjesta rada.

Psihofiziološki napori na radnom mjestu ⇒

---

Poslodavac je obavezan u sklopu procjene rizika (na temelju Zakona o zaštiti na radu), procijeniti i psihosocijalne rizike, a prilikom njihove procjene potrebno je uzeti u obzir rizike iz Priloga V. (Psihosocijalni rizici na mjestu rada), a koji je sastavni dio novog Pravilnika o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu objavljenog u Narodnim novinama broj 73/21 (dalje u tekstu: Pravilnik).

Obveze specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta

U Pravilniku se navodi ako se procjenom rizika utvrdi da je pojedini psihosocijalni rizik procijenjen velikim psihosocijalnim rizikom, u izradi i provođenju mjera prevencije sudjeluju specijalisti medicine rada/medicine rada i sporta, i po potrebi psiholozi, a kada to odredi specijalist medicine rada/medicine rada i sporta.

Specijalisti medicine rada i psiholozi sudjeluju u edukaciji radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika u skladu s propisima kojima je uređen način provođenja specifične zdravstvene zaštite radnika.

Specijalist medicine rada/medicine rada i sporta je obvezan poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kada primijeti da radnik pokazuje znakove i simptome bolesti koje mogu biti uzrokovane psihosocijalnim rizicima na mjestu rada.

Obveze radnika

Radnik je obvezan postupati sukladno uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje razine psihosocijalnih rizika i posljedičnog stresa na radu ili u vezi s radom, a radnici i njihovi predstavnici obvezni su surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja razine psihosocijalnih rizika i stresa na radu ili u vezi s radom.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Prilog V. novog Pravilnika:

PSIHOSOCIJALNI RIZICI NA MJESTU RADA

 Psihosocijalni rizici na mjestu rada su:

1. Sadržaj rada:

• radna uloga i odgovornosti (nejasnoća uloge, sukob radnih uloga, znanje o odgovornostima, odgovornost za živote drugih i sl.)
• raznolikost posla i radnih zadataka
• mogućnost razvoja znanja, vještina i kapaciteta
• psihofiziološki zahtjevi posla (potrebne kompetencije i sposobnosti).

2. Stupanj kontrole na poslu (u obavljanju radnih zadataka i utjecaj na donošenje odluka).
3. Mentalno opterećenje:

• razina koncentracije i pažnje potrebna za obavljanje radnih zadataka
• čimbenici vezani uz donošenje odluka (zahtjevnost odluke, broj mogućih alternativa, brzina donošenja odluka).

4. Socijalna okolina i međuljudski odnosi:

• društvena klima (nepodržavajuća, natjecateljska klima i sl.)
• kvaliteta komunikacije (s nadređenima, kolegama, vanjskim službama, izolirani rad i sl.)
• interakciju sa strankama
• raspoloživost društvenih prostorija (restoran i sl.).

5. Sustav upravljanja vremenom i raspodjele posla:

• preveliko i premalo radno opterećenje
• raspored rada (odnos godišnjih odmora, prekovremenog rada i odmora, neuobičajeno radno vrijeme)
• kvaliteta rasporeda (predvidljivost, prekidi i fragmentiranost rada)
• regulacija izostanaka s radnog mjesta
• noćni rad
• terenski rad i rad na daljinu
• raspodjela rada (organizacija stanki, rotacije radnika, godišnji odmori, rad na određeno vrijeme).

6. Profesionalna nesigurnost:

• profesionalni razvoj
• mogućnost napredovanja na poslu
• vrsta ugovora (rad na određeno vrijeme i sl.)
• plaća
• nesigurnost posla.

7. Poštovanje osobnog integriteta:

• uznemiravanje na radnom mjestu (mobbing, bulling) – netolerancija (rasna, spolna i sl.)
• izloženost nasilju na radnom mjestu.

8. Ravnoteža profesionalnog i privatnog života.
9. Uvjeti radne okoline (rasvjeta, buka, vibracije i sl.).

Minimalni zahtjevi za rad s računalom ⇒

---

Poslodavac je obavezan osigurati i ispuniti minimalne zahtjeve iz Priloga o minimalnim zahtjevima koji moraju biti ispunjeni pri radu s računalom, a koji je sastavni dio novog Pravilnika o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu objavljenog u Narodnim novinama broj 73/21 (dalje u tekstu: Pravilnik).

Pravilnikom se propisuju mjere, pravila, postupci i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi spomenutim naporima.

Promjene aktivnosti radnika

Kako bi se smanjilo opterećenje pri radu sa zaslonom, poslodavac je obvezan planirati aktivnosti radnika na takav način da se rad sa zaslonom periodički izmjenjuje s drugim aktivnostima.

Ako ne postoji mogućnost promjene aktivnosti radnika, odnosno radnik nema spontanih prekida tijekom rada, poslodavac mu, ovisno o težini radnih zadataka i posljedičnog vidnog i statodinamičnog napora, tijekom svakog sata rada mora osigurati odmore u trajanju od najmanje pet minuta i organizirati vježbe rasterećenja.

Poslodavac je obavezan procjenjivati razinu rizika za sve poslove koji se obavljaju s računalnom i drugom opremom, uzimajući u obzir rizik od narušavanja zdravlja radnika zbog vidnog, statodinamičkog i psihofiziološkog napora u skladu s Pravilnikom o izradi procjene rizika, osim za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, za koje je u skladu s odredbama Pravilnika o izradi procjene rizika prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik.

Osposobljavanje radnika za rad

Poslodavac je obvezan kroz osposobljavanje radnika za rad na siguran način upoznati radnike sa svim okolnostima i zahtjevima u pogledu sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu s računalom.

Poslodavac je obvezan radnicima ili njihovim predstavnicima osigurati sve potrebne informacije o sigurnosti i zdravlju pri radu s računalom, uključujući i važnost promjene aktivnosti odnosno korištenja odmora tijekom radnog vremena.

Poslodavac je obvezan putem nadležnog specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta osigurati:

• obavješćivanje radnika o rizicima za zdravlje pri radu s računalom, važnosti provođenja vježbi i korištenja odmora,
• izradu programa vježbi za rasterećivanje opterećenih skupina mišića.

Poslodavac je isto tako o svom trošku obvezan osigurati pregled vida radnika kod specijaliste medicine rada/ medicine rada i sporta:

• prije početka zapošljavanja na poslovima koji se obavljaju s računalom,
• svakih pet godina do 45. godine života i svake tri godine nakon 45. godine života radnika,
• na zahtjev radnika, zbog tegoba koje bi mogle biti posljedica rada s računalom, odnosno sa zaslonom.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Prilog IV. novog Pravilnika:

MINIMALNI ZAHTJEVI KOJI MORAJU BITI ISPUNJENI PRI RADU S RAČUNALOM

1. OPREMA 

Oprema mjesta rada ne smije biti izvor opasnosti od ozljede ili oštećenja zdravlja radnika. 

a) Zaslon

1. Udaljenost zaslona od očiju radnika ne smije biti manja od 500 mm, ali opet ne tolika da bi radniku stvarala teškoće pri čitanju podataka sa zaslona. Slika na zaslonu treba biti stabilna, bez treperenja ili drugih nestabilnosti. Postolje zaslona mora biti pomično i odvojeno od stola.
2. Znakovi na zaslonu moraju biti dovoljno veliki, oštri i tako oblikovani da ih se može razlikovati. Znakovi, razmaci između znakova i redova moraju biti dovoljno veliki, da ih je moguće razlikovati bez napora, ali ne preveliki kako bi tekst bio pregledan.
3. Osvijetljenost i kontrast na zaslonu moraju biti podesivi, tako da ih radnik bez teškoća može prilagođavati stanju u radnoj okolini.
4. Zaslon mora biti pomičan, tako da radnik njegov smjer i nagib može prilagoditi ergonomskim zahtjevima rada. Potrebno je osigurati mogućnost prilagođavanja visine zaslona visini očiju radnika, tako da oči radnika budu u visini gornjeg ruba zaslona, pravac gledanja u istoj ravnini ili ukošen prema dolje do 20°.
5. Na zaslonu ne smije biti odsjaja, jer on smanjuje čitljivost znakova i uzrokuje zamor očiju. Zaslon mora biti čist, kako bi slika na zaslonu bila jasna, a tekst čitljiv. 

b) Tipkovnica

1. Srednja visina tipkovnice ne smije prelaziti 30 mm, kosina joj ne smije biti veća od 15°, a ako je njezin donji rub viši od 15 mm potreban je produžetak koji služi kao oslonac za šaku. Tipkovnica mora biti slobodno pokretna po cijeloj radnoj površini, tako da omogućuje radniku prirodno držanje tijela i ruku. Mogućnost pomicanja i prilagođavanja tipkovnice ne smije biti ograničena sredstvima za priključivanje ili dužinom kabela.
2. Na radnom stolu ili radnoj površini ispred tipaka mora biti najmanje 100 mm slobodne površine za smještaj ruku radnika.
3. Tipkovnica ne smije imati sjajnu površinu.
4. Razmještaj tipki na tipkovnici i karakteristike tipki moraju odgovarati ergonomskim zahtjevima.
5. Tipke i simboli na tipkama moraju biti jasno označeni i moraju biti lako raspoznatljivi i čitljivi.

 c) Radni stol ili radna površina

1. Površina stola ili radna površina ne smiju blještati i moraju biti dovoljno prostrani da bude moguć primjeren razmještaj zaslona, tipkovnice, pisanih podloga i ostale opreme, te da ima dovoljno prostora za rukovanje mišem.
2. Ispod stola mora biti dovoljno slobodnog prostora za udobno sjedenje.
3. Radni stol ili radna površina moraju biti stabilni i, ako je to moguće, podesivi po visini.
4. Držalo za predloške mora biti stabilno i podesivo te izvedeno i postavljeno tako da ne opterećuje dodatno oči, vrat i/ili glavu.

 d) Radni stolac

1. Radni stolac mora biti stabilan te mora radniku omogućiti udoban položaj i neometano pomicanje.
2. Visina sjedala radnog stolca mora biti podesiva.
3. Naslon mora biti oslonac za cijela leđa, podesiv po nagibu i visini.
4. Oslonac za noge mora biti osiguran svakom radniku koji to želi. Oslonac za noge mora biti dovoljno visok i stabilan, mora omogućiti udoban položaj stopala i nagib nogu i ne smije imati sklisku površinu.

 2. RADNI OKOLIŠ

 a) Zahtjevi vezani za prostor

1. Zahtjevi vezani za radne prostorije utvrđuju se prema posebnom propisu.
2. Mjesto rada mora biti oblikovano tako da radnik ne radi u prisilnom položaju.
3. Na mjestu rada mora biti dovoljno slobodnog prostora da radnik može lako mijenjati svoj položaj i neometano obavljati potrebne pokrete pri radu. 

b) Osvijetljenost

1. Prirodna ili umjetna rasvjeta mora osiguravati zadovoljavajuću osvijetljenost prema vrsti rada u skladu s normom HRN EN 12464-1:2012.
2. Ometajuće bliještanje i odsjaje na zaslonu potrebno je spriječiti odgovarajućim postavljanjem elemenata radnog mjesta u odnosu na razmještaj i tehničke karakteristike izvora svjetla.
3. Zaslon mora biti namješten i nagnut tako da ne dolazi do zrcaljenja svjetiljke na zaslonu. Svjetiljke u radnoj prostoriji moraju imati takve svjetlosne tehničke karakteristike da ne uzrokuju zrcaljenja na zaslonu.

c) Bliještanje i odsjaji

1. Mjesto rada mora biti tako oblikovano i postavljeno da izvori svjetlosti, prozori, drugi otvori ili svijetle površine ne uzrokuju neposredno bliještanje ili ometajuće zrcaljenje na zaslonu.
2. Prozori moraju imati odgovarajuće zastore (kapke) za sprječavanje ulaza sunčeve svjetlosti na mjesto rada (ili u prostor tako, da ne ometaju rad).
3. Zaslon ne smije biti okrenut prema izvoru ili od izvora svjetla, a u protivnom su potrebne posebne mjere protiv bliještanja i zrcaljenja.

 d) Buka

Buka opreme i drugih izvora u prostoriji ne smije ometati rad ili komunikaciju.

 e) Mikroklimatski uvjeti

1. Mikroklimatski uvjeti moraju odgovarati zahtjevima za toplinsku udobnost pri radu bez fizičkog naprezanja u skladu s posebnim propisom koji uređuje zaštitu na radu za mjesto rada.
2. Ukoliko se koristi klima-uređaj, vlažnost i brzina strujanja zraka moraju biti primjereni, a u toplom razdoblju temperatura prostorije može biti najviše 7° C niža od vanjske temperature.
3. Mjesto rada mora biti oblikovano i postavljeno tako da strujanje zraka iz klima uređaja ne uzrokuje neugodu i smetnje radnika.

 f) Zračenje

Sva elektromagnetska zračenja, osim vidljivog zračenja, sa stanovišta zaštite zdravlja radnika moraju biti u skladu s pozitivnim propisima.

 3. PROGRAMSKA PODRŠKA

Pri oblikovanju, izboru, naručivanju i mijenjanju programske opreme i oblikovanju radnih zadataka pri radu s računalom, poslodavac mora uzeti u obzir sljedeća načela:

1. Programska podrška mora biti takva da se radni zadatak može izvršiti.
2. Programska podrška mora biti jednostavna za uporabu i prilagođena razini znanja i iskustvu radnika.
3. Sustav mora radniku davati povratne informacije o izvođenju njegovih radnih zadaća.
4. Oblik i brzina davanja informacija sustava moraju biti prilagođeni radniku.
5. Programska podrška mora ispunjavati ergonomske zahtjeve, posebice pri obradi podataka.
6. Programska podrška mora osiguravati, ako je moguće, na zaslonu tamne znakove na svijetloj pozadini. Ukoliko se koristi zaslon u boji, moraju boje, a posebice pozadina, biti što manje izrazite, koliko god je to moguće s obzirom na zahtjeve rada. 

---

» Sve naše aktualne seminare i edukacije pratite OVDJE

Koordinator zaštite na radu – obveza imenovanja ⇒

---

Koordinator zaštite na radu

U nastavku prenosimo mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava (od 5. ožujka 2019. godine) kod tumačenja čl. 73. st. 4. Zakona o zaštiti na radu, a radi se o obvezi imenovanja koordinatora zaštite na radu:

„Povodom upita o obvezi imenovanja koordinatora zaštite na radu kada na gradilištu za glavnog izvođača radove izvode podizvođači, kooperanti i druge osobe koje su u ugovornom odnosu s glavnim izvođačem, dajemo sljedeće mišljenje.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Odredbom čl. 73. st. 4. Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) propisano je da investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt, mora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvodi ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.

Uvažavajući navedeno, ako glavni izvođač radova za pojedine radove angažira podizvođače (kooperante), u konačnici je riječ o gradilištu na kojem radove izvodi više izvođača te postoji obveza investitora, vlasnika građevine, koncesionara ili drugih osoba za koje se izrađuje glavni projekt, da imenuju koordinatora zaštite na radu“.

Mjera zaštite na radu za osobe na radu kod poslodavca ⇒

---

Odredbama Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br.: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18 – dalje u tekstu: Zakon) određen je pojam osobe na radu kod poslodavca (čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona).

Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove. To, između ostalog, mogu biti sljedeće osobe:

• osoba na stručnom osposobljavanju za rad;
• osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi;
• osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom;
• redoviti student;
• redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom;
• osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi;
• osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično.

Znači, Zakonom nije zatvoren krug ovih osoba. Zaštita na radu kod poslodavca – treba podsjetiti kako je svrha Zakona ne samo sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, nego i osoba na radu (čl. 1. st. 2. Zakona).

Zakonom o zaštiti na radu se propisuju i dodatni uvjeti zaštite posebno osjetljivih skupina radnika, ali i osoba na radu od, za njih, specifičnih rizika. 

Zaštita na radu kod poslodavca – obveze poslodavca

Odredbe Zakona primjenjuju se i na obrtnika koji obrt obavlja sam, ali i na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca, kada osobe na radu za njih obavljaju određene aktivnosti.

Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu propisane Zakonom i propisima donesenim temeljem Zakona u odnosu na radnika odnose se i na osobe na radu, ako samim Zakonom nije drukčije propisano.

Odredbe Zakona, međutim, ne odnose se na kućnu poslugu i osobe kućne posluge nisu osobe na radu kod poslodavca u smislu zakonskog određenja tog pojma.

Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje ne samo radnika nego i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Primjena mjera zaštite na radu na učenike i studente na praksi

Učenici i studenti na praksi, kao i naučnici, se na radu kod poslodavca nalaze u okviru sustava stručnog obrazovanja. Ove osobe na radu kod poslodavca ne smiju samostalno obavljati poslove.

Učenici i studenti na praksi, kao i naučnici, moraju biti pod stalnim nadzorom nastavnika, ili mentora kod poslodavca, koji raspolažu odgovarajućim stručnim i pedagoškim znanjem.

Sudjelovanje učenika i studenata na praksi te naučnika u radnom procesu dio je njihove praktične nastave u okviru kojeg se prema nastavnom programu osposobljavaju za samostalno i sigurno obavljanje određenih poslova.

Za učenike i studente na praksi, kao i za naučnike dok se osposobljavaju za rad prema nastavnom programu, ne postoji obveza poslodavca za osposobljavanje za rad na siguran način.

Međutim, u okviru praktične nastave, ove osobe moraju biti upoznate s načinom na koji se upotrebljava osobna zaštitna oprema, pravilno rukuje alatima koje koriste, odnosno uređajima, ili strojevima.

Učenici i studenti na praksi, kao i naučnici, njihovi mentori, odnosno nastavnici i poslodavci moraju ih upoznati sa okolnostima koje utječu, ili bi mogle utjecati na njihovu sigurnost i zdravlje.

Također, oni moraju biti upoznati sa opasnostima i mogućim rizicima kojima mogu biti izloženi na mjestima rada, kako bi se izbjegla mogućnost nastanka ozljede na radu.

Stručni ispit za poslove graditeljstva ⇒

---

Može li inženjer sigurnosti i zaštite s položenim stručnim ispitom za koordinatora zaštite na radu II pristupiti polaganju stručnog ispita osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja?

Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (NN 129/15.) propisan je program, uvjeti i način provedbe stručnog ispita.

U članku 13. navedenog Pravilnika propisano je da:

• Polaganju stručnog ispita za obavljanje poslova prostornog uređenja mogu pristupiti osobe arhitektonske struke.
• Polaganju stručnog ispita za poslove projektiranja, poslove stručnog nadzora građenja i poslove vođenja građenja, u okviru ispitnog programa za obavljanje poslova sudionika u gradnji, mogu pristupiti osobe arhitektonske, građevinske, elektrotehničke i strojarske struke.
• Polaganju stručnog ispita za poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja, poslove vezane za ocjenjivanje i provjeru svojstava građevnih proizvoda, odnosno uporabljivost građevnih proizvoda i građevine, u okviru ispitnog programa za obavljanje poslova ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu, mogu pristupiti osobe građevinske, elektrotehničke i strojarske struke.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Nastavno na navedeni propis razvidno je da inženjer sigurnosti i zaštite s položenim stručnim ispitom za koordinatora zaštite na radu II ne može pristupiti polaganju stručnog ispita osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja.

Izvor: uznr.mrms.hr

Novi Pravilnik o uporabi osobne zaštitne opreme ⇒

---

U Narodnim novinama br. 5/21 objavljen je novi Pravilnik o uporabi osobne zaštitne opreme (Pravilnik), kojim se propisuju obveze poslodavca i minimalni zahtjevi za osobnu zaštitnu opremu koju radnici koriste na radu pri obavljanju pojedinih poslova, a stupa na snagu 28. siječnja 2021. godine.

Osobna zaštitna oprema je sva oprema koju radnik nosi, drži ili na bilo koji drugi način koristi na radu pri obavljanju poslova, tako da ga štiti od jednog ili više izvora opasnosti, odnosno štetnosti koji bi mogli ugroziti njegovu sigurnost i zdravlje.

Kada radnik zbog više rizika kojima je izložen mora koristiti različitu osobnu zaštitnu opremu, poslodavac mora osigurati takvu opremu koja je međusobno prilagodljiva a da pri tome još uvijek djelotvorno štiti radnika od rizika kojima je izložen na radu.

Zahtjevi i način uporabe

Poslodavac osigurava radnicima osobnu zaštitnu opremu koja mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

1. da je projektirana i proizvedena u skladu s bitnim zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima i pravilima za slobodno kretanje na tržištu
2. da je namjenski izrađena za zaštitu od očekivanih rizika i da njena uporaba ne uzrokuje daljnje rizike za sigurnost i zdravlje radnika
3. da odgovara postojećim uvjetima na mjestu rada
4. da odgovara ergonomskim potrebama i zdravstvenom stanju radnika
5. da je izrađena i oblikovana na način da je radnik može pravilno prilagoditi na jednostavan način.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Način uporabe osobne zaštitne opreme, a naročito učestalost njene uporabe određuje se na temelju razine rizika, učestalosti izloženosti riziku, uvjeta na mjestu rada i prilagodbe osobne zaštitne opreme specifičnostima na mjestu rada, opreme i uvjeta u kojima radnik istu mora koristiti na mjestu rada.

Poslodavac mora:

• na vlastiti trošak radnicima osigurati ispravnu osobnu zaštitnu opremu,
• provoditi postupke održavanja, popravaka i zamjene osobne zaštitne opreme,
• osigurati zadovoljavajuće higijensko stanje opreme,
• osigurati i staviti na raspolaganje radnicima tehničke upute te upute za uporabu osobne zaštitne opreme,
• osigurati povjerenicima radnika za zaštitu na radu sve informacije koje se odnose na sigurnost i zdravlje na mjestima rada na kojima se koristi osobna zaštitna oprema,
• obavještavati povjerenike radnika za zaštitu na radu o svim mjerama koje provodi u vezi s uporabom osobne zaštitne opreme,
• pravovremeno i prethodno obavijestiti radnika o rizicima od kojih ga štite dodijeljena osobna zaštitna oprema,
• osigurati da radnici namjenski koriste osobnu zaštitnu opremu i u skladu s preuzetim uputama koje im moraju biti razumljive.

Pravilnik sadrži i priloge I. (rizici povezani s dijelovima tijela koji se štite osobnom zaštitnom opremom), II. (nepotpuni popis vrsta osobne zaštitne opreme s obzirom na rizike od kojih pružaju zaštitu) i III. (nepotpuni popis aktivnosti i sektora aktivnosti koji mogu zahtijevati uporabu osobne zaštitne opreme).