ZAKON O RADU

Ugovor o djelu

2021-02-23T14:54:45+00:00

Ugovor o djelu ⇒ Što je ugovor o djelu? Pojam, sadržaj i drugi bitni elementi ugovora o djelu uređeni su u člancima 590. do 619. Zakona o obveznim odnosima. Tim zakonom ugovor o djelu je definiran kao ugovor kojim se izvođač djela obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje nekog fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje za to platiti mu naknadu. Naručitelj posla ima pravo nadzora nad obavljanjem posla od strane izvođača i može mu davati upute kad to odgovara naravi posla, a izvođač mu je to dužan omogućiti. Obveza [...]

Ugovor o djelu2021-02-23T14:54:45+00:00

Radni odnos umirovljenika

2021-02-10T15:07:23+00:00

Radni odnos umirovljenika ⇒ Zakon o radu i Zakon o mirovinskom osiguranju ne ograničavaju mogućnost sklapanja ugovora o radu s umirovljenikom. Kod zasnivanja radnog odnosa sa umirovljenikom postavlja se pitanje mogućnosti rada temeljem ugovora o radu i primanja plaće za obavljeni rad te zadržavanje prava na istovremenu isplatu mirovine. Zadržavanje prava na isplatu mirovine i radni odnos U pravilu, na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju, korisniku mirovine koji se zaposli, ili započne sa obavljanjem djelatnosti temeljem koje postoji obveza uplate osiguranja, isplata mirovine se obustavlja. Od ovog zakonskog pravila postoje sljedeće iznimke kada se umirovljeniku u radnom odnosu koji prima [...]

Radni odnos umirovljenika2021-02-10T15:07:23+00:00

Prava radnika kod prestanka radnog odnosa radi stečaja

2021-02-24T11:05:49+00:00

Prava radnika kod prestanka radnog odnosa radi stečaja ⇒ Samim otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu koje su poslodavci sklopili s radnikom ne prestaju, ali je otvaranje stečajnoga postupka poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Stečajnim zakonom je propisano da nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i radnik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora i bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti radnika. Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako Zakonom o radu (NN br.: 93/14, 127/17 i 98/19) nije određen kraći otkazni rok. Ako radnik smatra da [...]

Prava radnika kod prestanka radnog odnosa radi stečaja2021-02-24T11:05:49+00:00

Određivanje radnog vremena i ugovor o dodatnom radu

2021-01-31T20:45:58+00:00

Određivanje radnog vremena i ugovor o dodatnom radu ⇒ Zakonom o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17 i 98/19) uređuju se radni odnosi u Republici Hrvatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, te objavljen, a koji je na snazi, nije drukčije određeno. Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike o primjeni Zakona o radu (Zakon) kod ugovorene samostalnosti u određivanju radnog vremena i ugovor o dodatnom radu navodimo u nastavku: „U skladu sa Zakonom o radu, na radnike za koje, zbog posebnosti njihovih poslova, radno vrijeme nije [...]

Određivanje radnog vremena i ugovor o dodatnom radu2021-01-31T20:45:58+00:00

Otpremnina – prava radnika

2021-02-05T20:09:06+00:00

Otpremnina – prava radnika ⇒ Otpremnina Radnik prema Zakonu o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19) ima pravo na otpremninu ako su istovremeno ispunjeni sljedeći uvjeti: poslodavac daje otkaz radniku, radnik nije kriv za otkaz, radnik je radio kod poslodavca neprekidno dvije godine prije otkaza. Određivanje iznosa otpremnine Otpremnina iz Zakona o radu se određuje u iznosu koji ovisi o dužini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s poslodavcem koji otkazuje ugovor o radu radnika pod navedenim uvjetima. Ona se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri [...]

Otpremnina – prava radnika2021-02-05T20:09:06+00:00

Pravo radnika na razmjerni godišnji odmor

2021-02-05T20:12:38+00:00

Pravo radnika na razmjerni godišnji odmor ⇒ Prema Zakonu o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19), za svaku kalendarsku godinu radnik ostvaruje pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana. Ovim zakonskim odredbama koje su usklađene sa direktivama Europske unije, je uređeno minimalno trajanje godišnjeg odmora. Međutim, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se [...]

Pravo radnika na razmjerni godišnji odmor2021-02-05T20:12:38+00:00

Rad nedjeljom i u dane blagdana

2021-02-05T20:14:40+00:00

Rad nedjeljom i u dane blagdana ⇒ Rad nedjeljom uređen je za sada u Zakonu o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19). Ipak treba voditi računa o najavama mogućnosti da se rad nedjeljom u trgovini regulira posebnim zakonom, ili zakonom kojim se uređuje djelatnost trgovine. Iz Zakona o radu proizlazi kako je rad nedjeljom dopušten. Tjedni odmor Ipak, u slučaju rada nedjeljom, poslodavac mora pri tjednom rasporedu radnog vremena voditi računa o zakonskim odredbama o tjednom odmoru. Sukladno čl. 75. Zakona o radu, radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje dvadeset četiri sata, kojem se [...]

Rad nedjeljom i u dane blagdana2021-02-05T20:14:40+00:00

Zaštita radnika privremeno nesposobnih za rad

2021-02-05T20:17:01+00:00

Zaštita radnika privremeno nesposobnih za rad ⇒ Zakonom u radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19) je u čl. 37. - 43. predviđena posebna zaštita radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad. Sukladno čl. 37. Zakona o radu (Zakon), radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad (bolovanju), a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinu očekivanom trajanju. Ako zbog opravdanog razloga radnik nije mogao ispuniti ovu obvezu u navedenom roku, dužan je to učiniti što je moguće prije, a [...]

Zaštita radnika privremeno nesposobnih za rad2021-02-05T20:17:01+00:00

Naknada štete iz radnog odnosa

2021-02-05T20:21:28+00:00

Naknada štete iz radnog odnosa ⇒ Naknada štete iz radnih odnosa uređena je u više zakona. Osim Zakona o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19), institut naknade štete iz radnih odnosa podredno je uređen u Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu: ZOO), u kojem se definiraju temeljni pojmovi štete i štetne radnje te u Zakonu o zaštiti na radu (NN, br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18). Odgovornost poslodavca za štetu Zakonom u radu je u čl. 111. određeno kako u slučaju da radnik pretrpi štetu na radu, ili u vezi [...]

Naknada štete iz radnog odnosa2021-02-05T20:21:28+00:00

Zaštićene kategorije radnika prema Zakonu o radu

2021-02-05T20:29:25+00:00

Zaštićene kategorije radnika prema Zakonu o radu ⇒ Zakonom o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19; dalje u tekstu ZR), nisu na jednom mjestu nabrojane, odnosno taksativno određene zaštićene kategorije radnika. Međutim, iz zakonskih odredbi proizlazi kako u zaštićene kategorije radnika spadaju: trudnice, roditelji, posvojitelji, radnici koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad, maloljetnici i stariji radnici. Zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja U čl. 30. - 36. ZR-a propisana je posebna zaštita trudnica, roditelja i posvojitelja. ZR-om je tako propisana zabrana nejednakog postupanja prema trudnicama, ženama koje su rodile, ili koje doje djecu. Obzirom na odredbu čl. 30. [...]

Zaštićene kategorije radnika prema Zakonu o radu2021-02-05T20:29:25+00:00
Load More Posts
Go to Top