Nacionalni program zaštite potrošača ⇒

Zaštita potrošača

Zaštita potrošača u Republici Hrvatskoj uređena je nizom zakona i podzakonskih akata.

Najvažniji su Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o općoj sigurnosti proizvoda i Zakon o nedopuštenom oglašavanju.

Zakon o zaštiti potrošača

Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14, 110/15 i 14/19) uređuje zaštitu i osnovna prava potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, zaštitu ekonomskih interesa potrošača, kao i pravo na zaštitu od opasnosti za život, zdravlje i imovinu, pravo na djelotvornu pravnu zaštitu, pravo na informiranje i izobrazbu potrošača.

Zakonom su definirana pravila postupanja trgovaca, uključujući pojedinog trgovca ili skupinu trgovaca, koji je odgovoran za sastavljanje i izmjenu pravila postupanja i/ili nadzor nad provođenjem pravila.

Trgovac koji pruža javnu uslugu mora održavati kvalitetu javne usluge u skladu sa zakonom, posebnim propisima i pravilima struke.

Zaštita potrošača dinamično je i multidisciplinarno područje koje zahtijeva uključenost i koordinaciju aktivnosti brojnih sudionika, od nadležnih ministarstava, regulatornih agencija, lokalne i regionalne samouprave, nadzornih tijela pa sve do organizacija civilnog društva.

Program zaštite potrošača (2021. – 2024.)

Na temelju članka 130. stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača donesen je Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje od 2021. do 2024. godine (NN 29/21; dalje u tekstu: Nacionalni program), a kojim se utvrđuje prioritetna područja koja je potrebno unaprijediti u nadolazećem razdoblju kako bi se osnažio položaj potrošača u Republici Hrvatskoj te povećalo njihovo povjerenje u tržište.

U razdoblju od 2021. do 2024. predviđen je daljnji razvoj zakonodavnog okvira, aktivno praćenje promjena i trendova u zakonodavstvu Europske unije, kao i daljnji razvoj alata koji omogućuju jednostavnije ostvarivanje potrošačkih prava.

Nacionalni program usmjeren je na učinkovitiji nadzor nad tržištem te bolju informiranost i educiranost potrošača kako bi se potaknulo potrošače da donose informirane odluke, razmišljaju o zdravlju i sigurnosti te na taj način potiču održivu potrošnju.

Prioriteti Nacionalnog programa

Nacionalni program provodi se radi ostvarivanja sljedećih prioriteta:

• daljnji razvoj zakonodavstva na nacionalnoj razini
• daljnje jačanje nadzora nad tržištem u području zaštite prava potrošača
• unaprjeđenje zaštite potrošača u digitalnom okruženju
• poticanje politike održive potrošnje i energetske učinkovitosti
• daljnje jačanje financijske pismenosti potrošača
• poboljšanje sustava sigurnosti hrane i informiranje potrošača o hrani
• zaštita potrošača prilikom zamjene hrvatske kune eurom
• informiranje i podizanje svijesti o zaštiti prava potrošača (informiranje potrošača o dostupnim alatima za rješavanje potrošačkih sporova, provedba projekata namijenjenih potrošačima u suradnji s udrugama za zaštitu potrošača i kroz alate za informiranje).

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Nova Direktiva o modernizaciji pravila

U razdoblju provedbe Nacionalnog programa očekuje se prenošenje odredbi iz Direktive o modernizaciji pravila Europske unije o zaštiti potrošača u nacionalno zakonodavstvo.

Time će se osigurati snažnija zaštita potrošača u digitalnom okruženju, a uslijedit će i izmjene u uređenju nepoštene poslovne prakse i prekršajnih odredbi Zakona o zaštiti potrošača.

Usklađivanje s navedenom Direktivom dovest će i do jasnijeg uređenja obveza trgovaca vezano za pravilno isticanje cijena prilikom posebnih oblika prodaje roba i usluga kako bi se ostvarila veća transparentnost poslovanja trgovaca i bolja obaviještenost potrošača.

Trgovci će biti podložni strožim pravilima vezano za obavještavanje potrošača, a u tom smislu uredit će se i dvojna kvaliteta proizvoda.

Izmjenama odredbi o nepoštenoj poslovnoj praksi zabranit će se postupanje trgovaca da se određeni proizvodi koji se prodaju na području Republike Hrvatske razlikuju, bilo sastavom bilo nekim drugim značajkama, od proizvoda koji se prodaju u drugim državama članicama, dok se pri oglašavanju kao i u prodaji navodi kako je zapravo riječ o identičnim proizvodima, te će se osigurati ravnopravnost hrvatskih potrošača s potrošačima drugih država članica.

Direktiva će donijeti i strože obveze za pružatelje internetskih tržišta (tzv. »platforme«) putem kojih trgovci prodaju robe i usluge.

Naime, radi se obvezi pružatelja internetskih tržišta da informiraju potrošače o tome je li treća strana koja nudi robu, usluge ili digitalni sadržaj trgovac u smislu potrošačkog zakonodavstva ili nije, i to na temelju izjave koju daje prodavatelj.

Osim toga, potrošače će se ujedno informirati i o tome tko snosi obveze vezane za konkretan ugovor sklopljen posredstvom pružatelja internetskih tržišta, odnosno dijele li se obveze između prodavatelja i konkretnog pružatelja internetskih tržišta.

Te bi informacije trebale biti pružene na jasan i razumljiv način, a ne samo u općim uvjetima poslovanja ili sličnim ugovornim dokumentima, već i na druge dostupne načine.

Proširit će se i tzv. crna lista, odnosno lista poslovne prakse koja se u svim okolnostima smatra nepoštenom, a donijet će se i pravila koja će osigurati jednostavnije ostvarenje prava potrošača na obeštećenje za štetu koja im je nastala zbog nepoštene poslovne prakse.

Kada je riječ o propisima koji su u postupku donošenja na razini Europske unije, za hrvatske potrošače važno je usvajanje Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o predstavničkim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača.

Prijedlog direktive za unaprjeđenje sustava zaštite kolektivnih interesa potrošača omogućuje da se istim zahtjevom ne samo utvrde povrede prava potrošača i/ili zabrana nezakonitog postupanja trgovaca, već i traži obeštećenje oštećenih potrošača.

Nadzor nad tržištem u području zaštite prava potrošača

Kod provedbe nadzora u području zaštite potrošača glavni cilj je osigurati potrošačima visoku razinu zaštite njihovih prava, a trgovcima osigurati uvjete za pošteno tržišno natjecanje.

Djelovanjem Državnog inspektorata, kao i drugih tijela nadležnih za nadzor, kroz provedbu nadzora jača se provedba zakonodavstva u području zaštite potrošača i pridonosi se stvaranju okruženja u kojem se potiče pozitivna poslovna praksa trgovaca te jačanje zaštite prava potrošača.