Izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju – novi iznosi naknada za bolovanja ⇒

---

U Narodnim novinama broj 105/25 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju sa stupanjem na snagu 1. kolovoza 2025. godine.

Nove odredbe o visini naknade plaće zbog bolovanja radnika primjenjuju se počevši od obračuna za mjesec kolovoz 2025. (isplata u rujnu), uključujući i radnike/osiguranike kojima je naknada već bila priznata po starom Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno za bolovanja koja su započela prije 1. kolovoza 2025 , a nastavljaju se u kolovozu 2025. godine.

Obračun naknade plaće

Od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će po službenoj dužnosti obračunavati naknade plaće korisnicima kojima se naknade isplaćuju iz sredstava Zavoda ili državnog proračuna, prema novim odredbama utvrđenim Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Novi mjesečni iznosi naknade bolovanja za puno radno vrijeme:

Obveza osobnog pristupa Zavodu

Osobe koje su stekle status osiguranika temeljem članka 7. stavka 1. točke 16. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 80/13, 137/13, 98/19 i 33/23), a nisu evidentirane u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje kao nezaposlene, dužne su u roku od 90 dana od stupanja Zakona na snagu osobno pristupiti Zavodu za zdravstveno osiguranje radi provjere osnova svog statusa.

One koje to ne učine u propisanom roku bit će odjavljene iz sustava obveznog zdravstvenog osiguranja bez donošenja posebnog rješenja.

Pravo na naknadu troškova prijevoza

Izmjenama Zakona utvrđuju se prava osiguranika na novčanu naknadu za putne troškove u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

Novi Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika ⇒

---

U Narodnim novinama broj 55/23 objavljen je Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika sa stupanjem na snagu 01. lipnja 2023. godine.

Zaštita zdravlja maloljetnika

Pravilnikom se radi zaštite zdravlja, sigurnosti i razvoja maloljetnika, uređuje način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika, rokovi u kojima se mora ponoviti utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, sadržaj i način izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti i druga pitanja važna za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti maloljetnika.

Zdravstveni pregled maloljetnika obavlja se na temelju uputnice za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti maloljetnika koju izdaje poslodavac (Obrazac MA-1). Nakon obavljenog zdravstvenog pregleda izdaje se uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti maloljetnika za obavljanje određenih poslova (Obrazac MA-2).

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Zdravstvena sposobnost za rad maloljetnika

Zdravstvena sposobnost za rad maloljetnika utvrđuje se zdravstvenim pregledom prije početka rada te tijekom rada, najkasnije protekom godine dana rada maloljetnika, a i prije isteka toga roka kada to ocijeni izabrani liječnik opće/obiteljske medicine ili nadležni specijalist medicine rada/medicine rada i sporta ili kada to zatraži maloljetnik, odnosno njegov zakonski zastupnik.

Novi obrasci uputnice za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti maloljetnika (MA-1) i uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti maloljetnika (MA-2) nalaze se u prilogu novog Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Danom stupanja na snagu Pravilnika o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika prestaje važiti Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima na kojima smije sudjelovati (NN broj 62/10).

Mjere zdravstvene zaštite na radu ⇒

---

Mjere zdravstvene zaštite, uključujući i mjere zdravstvene zaštite na radu uređene su, između ostalog i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 100/18 i 125/19; u nastavku teksta: Zakon). Od mjera zdravstvene zaštite propisanih Zakonom, samo se jedan dio, posebno označen boldiranim italic tekstom u nastavku, odnosi na mjere zdravstvene zaštite na radu u užem smislu, koje provode poslodavci.

Mjere zdravstvene zaštite sukladno Zakonu (čl. 21.) jesu:

• zaštita od ekoloških čimbenika štetnih za zdravlje, uključujući sve mjere za očuvanje, unaprjeđenje, praćenje i poboljšanje zdravstvenih i higijenskih uvjeta za život i rad čovjeka;
• provođenje zdravstvenog odgoja, prosvjećivanje i promicanje zdravlja radi unaprjeđenja psihofizičke sposobnosti osoba;
• otkrivanje i otklanjanje uzroka bolesti odnosno sprječavanje i suzbijanje bolesti te ozljeda i njihovih posljedica;
• mjere i aktivnosti za sprječavanje, pravodobno otkrivanje i suzbijanje zaraznih i kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i provođenje nacionalnih preventivnih programa;
• mjere i aktivnosti vezane uz zaštitu i unaprjeđenje oralnog zdravlja stanovništva;
• mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika);
• liječenje, zdravstvena njega i rehabilitacija oboljelih i ozlijeđenih osoba te osoba s invaliditetom;
• posebne mjere zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina života;
• posebne mjere zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja sukladno posebnim propisima;
• osiguravanje palijativne skrbi;
• osiguravanje cjelovite (preventivne, kurativne i rehabilitacijske) zdravstvene zaštite djece i mladeži;
• osiguravanje cjelovite zdravstvene zaštite žena, a posebno u vezi s planiranjem obitelji, trudnoćom, porođajem i majčinstvom;
• opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima za zdravstvenu zaštitu;
• pregledi umrlih te utvrđivanje vremena i uzroka smrti.

Mjere zdravstvene zaštite iz Zakona provode se temeljem plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda odlukom donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora (u nastavku teksta: HLZ).

Mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem koje provode poslodavci

Mjere zdravstvene zaštite u vezi s radom i radnim okolišem (specifična zdravstvena zaštita radnika) moraju osiguravati poslodavci (čl. 23. Zakona).

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Mjere koje moraju temeljem Zakona osiguravati poslodavci jesu:

• mjere za sprječavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom, sprječavanje ozljeda na radu i pružanje odgovarajuće prve pomoći;
• mjere za zaštitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloženi opasnostima, štetnostima i naporima opasnim za zdravlje;
• mjere zdravstvene zaštite određene propisima kojima se uređuje zaštita na radu;
• mjere zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima za zdravstvene radnike koji neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu i za nezdravstvene radnike koji se mogu ozlijediti oštrim predmetima – način provedbe i mjere zaštite radi sprječavanja nastanka ovih ozljeda, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (u nastavku: HZJZ), nadležnih komora te HLZ, pravilnikom propisuje ministar.

Specifičnu zdravstvenu zaštitu radnici ostvaruju sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zakonu o zaštiti na radu, Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i drugim propisima kojima se uređuje specifična zdravstvena zaštita radnika.

Sadržaj specifične zdravstvene zaštite radnika koju provode poslodavci

Zakonom je određeno (čl. 24. Zakona) kako specifična zdravstvena zaštita radnika koju provode poslodavci obuhvaća:

• liječničke preglede prije zapošljavanja radi utvrđivanja zdravstvene i radne sposobnosti;
• praćenje zdravstvenog stanja radnika;
• preventivne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalne bolesti i ozljede na radu;
• upoznavanje radnika o mogućem oštećenju zdravlja na poslovima na kojima radi, davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i osobnoj zaštitnoj opremi;
• edukaciju radnika o pružanju prve pomoći na radu;
• praćenje i analizu pobola s osnove ozljeda na radu i profesionalnih bolesti;
• stalnu skrb o boljoj prilagođenosti rada, uključujući vrijeme, način i uvjete rada;
• sudjelovanje u obavješćivanju, stručnom osposobljavanju i obrazovanju iz zaštite zdravlja na radu, sigurnosti na radu i organizacije rada;
• ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zaštite radnika od ozljeda na radu i profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom;
• promicanje zdravlja i zdravstveno prosvjećivanje;
• sudjelovanje u mjerama profesionalne rehabilitacije radnika;
• provođenje dijagnostičkih postupaka radi utvrđivanja profesionalnih bolesti.

Sadržaj mjera specifične zdravstvene zaštite radnika i način njihova provođenja propisuje pravilnikom ministar na prijedlog HZJZ, a uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad. S druge strane, sadržaj mjera specifične zdravstvene zaštite policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova odnosno pripadnika Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH pravilnikom propisuje ministar nadležan za unutarnje poslove odnosno ministar nadležan za obranu, uz prethodnu suglasnost ministra.