Mjera zaštite na radu za osobe na radu kod poslodavca ⇒

---

Odredbama Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, br.: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18 – dalje u tekstu: Zakon) određen je pojam osobe na radu kod poslodavca (čl. 3. st. 1. t. 11. Zakona).

Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove. To, između ostalog, mogu biti sljedeće osobe:

• osoba na stručnom osposobljavanju za rad;
• osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi;
• osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom;
• redoviti student;
• redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom;
• osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi;
• osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično.

Znači, Zakonom nije zatvoren krug ovih osoba. Zaštita na radu kod poslodavca – treba podsjetiti kako je svrha Zakona ne samo sustavno unapređivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, nego i osoba na radu (čl. 1. st. 2. Zakona).

Zakonom o zaštiti na radu se propisuju i dodatni uvjeti zaštite posebno osjetljivih skupina radnika, ali i osoba na radu od, za njih, specifičnih rizika. 

Zaštita na radu kod poslodavca – obveze poslodavca

Odredbe Zakona primjenjuju se i na obrtnika koji obrt obavlja sam, ali i na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i jedini radnik kod poslodavca, kada osobe na radu za njih obavljaju određene aktivnosti.

Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu propisane Zakonom i propisima donesenim temeljem Zakona u odnosu na radnika odnose se i na osobe na radu, ako samim Zakonom nije drukčije propisano.

Odredbe Zakona, međutim, ne odnose se na kućnu poslugu i osobe kućne posluge nisu osobe na radu kod poslodavca u smislu zakonskog određenja tog pojma.

Poslodavac je obvezan, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike za život i zdravlje ne samo radnika nego i osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoliš, tehnologiju, fizikalne štetnosti, kemikalije, odnosno biološke agense koje koristi, uređenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednoličnost rada, statodinamičke i psihofiziološke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u određenom vremenu (normirani rad), noćni rad, psihičko radno opterećenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprječavanja ili smanjenja rizika.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Primjena mjera zaštite na radu na učenike i studente na praksi

Učenici i studenti na praksi, kao i naučnici, se na radu kod poslodavca nalaze u okviru sustava stručnog obrazovanja. Ove osobe na radu kod poslodavca ne smiju samostalno obavljati poslove.

Učenici i studenti na praksi, kao i naučnici, moraju biti pod stalnim nadzorom nastavnika, ili mentora kod poslodavca, koji raspolažu odgovarajućim stručnim i pedagoškim znanjem.

Sudjelovanje učenika i studenata na praksi te naučnika u radnom procesu dio je njihove praktične nastave u okviru kojeg se prema nastavnom programu osposobljavaju za samostalno i sigurno obavljanje određenih poslova.

Za učenike i studente na praksi, kao i za naučnike dok se osposobljavaju za rad prema nastavnom programu, ne postoji obveza poslodavca za osposobljavanje za rad na siguran način.

Međutim, u okviru praktične nastave, ove osobe moraju biti upoznate s načinom na koji se upotrebljava osobna zaštitna oprema, pravilno rukuje alatima koje koriste, odnosno uređajima, ili strojevima.

Učenici i studenti na praksi, kao i naučnici, njihovi mentori, odnosno nastavnici i poslodavci moraju ih upoznati sa okolnostima koje utječu, ili bi mogle utjecati na njihovu sigurnost i zdravlje.

Također, oni moraju biti upoznati sa opasnostima i mogućim rizicima kojima mogu biti izloženi na mjestima rada, kako bi se izbjegla mogućnost nastanka ozljede na radu.

Stručni ispit za poslove graditeljstva ⇒

---

Može li inženjer sigurnosti i zaštite s položenim stručnim ispitom za koordinatora zaštite na radu II pristupiti polaganju stručnog ispita osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja?

Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (NN 129/15.) propisan je program, uvjeti i način provedbe stručnog ispita.

U članku 13. navedenog Pravilnika propisano je da:

• Polaganju stručnog ispita za obavljanje poslova prostornog uređenja mogu pristupiti osobe arhitektonske struke.
• Polaganju stručnog ispita za poslove projektiranja, poslove stručnog nadzora građenja i poslove vođenja građenja, u okviru ispitnog programa za obavljanje poslova sudionika u gradnji, mogu pristupiti osobe arhitektonske, građevinske, elektrotehničke i strojarske struke.
• Polaganju stručnog ispita za poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja, poslove vezane za ocjenjivanje i provjeru svojstava građevnih proizvoda, odnosno uporabljivost građevnih proizvoda i građevine, u okviru ispitnog programa za obavljanje poslova ispitivanja i potvrđivanja sukladnosti u graditeljstvu, mogu pristupiti osobe građevinske, elektrotehničke i strojarske struke.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Nastavno na navedeni propis razvidno je da inženjer sigurnosti i zaštite s položenim stručnim ispitom za koordinatora zaštite na radu II ne može pristupiti polaganju stručnog ispita osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja.

Izvor: uznr.mrms.hr

Otpremnina – prava radnika ⇒

---

Otpremnina

Radnik prema Zakonu o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19) ima pravo na otpremninu ako su istovremeno ispunjeni sljedeći uvjeti:

• poslodavac daje otkaz radniku,
• radnik nije kriv za otkaz,
• radnik je radio kod poslodavca neprekidno dvije godine prije otkaza.

Određivanje iznosa otpremnine

Otpremnina iz Zakona o radu se određuje u iznosu koji ovisi o dužini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s poslodavcem koji otkazuje ugovor o radu radnika pod navedenim uvjetima.

Ona se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, osim ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije.

---

Sve naše NOVOSTI pogledajte OVDJE

---

Posebni slučajevi

Poseban slučaj u vezi prava radnika na otpremninu propisan je Zakonom o radu za slučaj kada je radnik pretrpio ozljedu na radu, ili profesionalnu bolest.

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio opće uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu.

Međutim, radnik koji bi neopravdano odbio ponuđene poslove, gubi ovo pravo.

Izuzetno, pravo na otpremninu je Zakonom o radu predviđeno i za slučaj sporazuma o prestanku ugovora o radu.

Kod kolektivnog viška radnika iz čl. 127. Zakona o radu, ako je radni odnos radnika prestao sklapanjem sporazuma na prijedlog poslodavca, radniku se također priznaje pravo na otpremninu ako je ispunio uvjet da je kod poslodavca radio neprekidno dvije godine.

Pravo na otpremninu iz Zakona o radu ne odnosi se na članove uprave i izvršne direktore trgovačkih društava, odnosno na fizičke osoba koja su u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštene voditi poslove poslodavca i imaju sklopljen ugovor o radu za te poslove.

Otpremnina – obračun iznosa

Prema Zakonu o radu, poslodavac mora najkasnije petnaest dana od dana isplate otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako je ovaj iznos utvrđen.

Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati otpremninu ili je ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem ona dospijeva, radniku dostaviti obračun iznosa koje je morao isplatiti.

Isto pravilo vrijedi i za plaću i naknadu plaće.

Poslodavcu koji ne ispuni ove zakonske obveze, inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora može usmenim rješenjem u zapisniku narediti da u dostavljenom roku ispuni ove propuštene obveze.

Ako poslodavac ne postupi po nalogu inspektora, odgovara za prekršaj za koji je propisana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za pravnu osobu poslodavca te u iznosu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za njenu odgovornu osobu i poslodavca fizičku osobu.

Kada je oštećeni radnik maloljetna osoba ovi iznosi novčanih kazni se udvostručuju.

Isplata otpremnine se može ugovoriti i u ugovoru o radu i to u iznosu većem od onog predviđenog Zakonom o radu.

Isto tako, ugovorom o radu se može ugovoriti otpremnina i za druge slučajeve prestanka radnog odnosa, kada nisu ispunjeni uvjeti za njenu isplatu prema Zakonu o radu.

U ovim slučajevima je ipak različit tretman oporezivosti otpremnine.

Neoporezivi iznos otpremnine

Za razliku od prava na otpremninu koje je uređeno Zakonom o radu, oporezivost otpremnine je uređena Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20 i 74/20).

Prema ovom pravilniku neoporeziv je iznos otpremnine stečene prema Zakonu o radu do visine 6.500,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca koji je otkazao radniku.

Ovaj iznos otpremnine za svaku navršenu godinu radnog staža kod poslodavca kod kojeg prestaje radni odnos radnika je neoporeziv i u posebnom slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu na prijedlog poslodavca kod kolektivnog viška radnika iz čl. 127. Zakona o radu.

Kod otkaza i otpremnine prema Zakonu o radu zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prema Pravilniku o porezu na dohodak neoporezivi iznos je 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu kod poslodavca koji otkazuje ugovor o radu.

Kod otpremnine prilikom odlaska u mirovinu, koja nije uređena Zakonom o radu, neoporeziv je iznos otpremnine do ukupno 8.000,00 kuna.

---

Primjer: Odluka o odricanju otpremnine  

(ime i prezime radnika)  

 (ulica i kućni broj)  

 (mjesto i poštanski broj) 

                                                                 (naziv poslodavca)  

  (ulica i kućni broj)  

 (mjesto i poštanski broj) 

(mjesto i datum) 

Predmet: izjava o odricanju prava na otpremninu u iznosu od ___________ kuna 

Štovani, 

Dana ________ godine dostavljen mi je obračun otpremnine. Obračun otpremnine mi je 

dostavljen temeljem odluke o poslovno / osobno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 

_____________ . 

Potpisom ove izjave, odričem se prava na otpremninu u iznosu od _____________ kuna. 

 

Sa štovanjem, 

                                                                   (ime i prezime) 

 (vlastoručni potpis)

Postupak u slučaju ozljede na radu ⇒

---

Ozljeda na radu – koji je postupak?

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede ili bolesti za ozljedu na radu pokreće se podnošenjem tiskanice „Prijave o ozljedi na radu“ koja se podnosi regionalnom uredu, odnosno područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) nadležnom prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe.

Može se podnijeti i regionalnom uredu, odnosno područnoj službi HZZO-a prema sjedištu poslodavca.

Prijavu podnosi poslodavac ili osoba koja samostalno osobnim radom obavlja djelatnost, a po službenoj dužnosti ili na traženje ozlijeđenog ili oboljelog radnika.

Prijava o ozljedi na radu podnosi se neovisno o tome da li je ozljeda, odnosno bolest imala za posljedicu privremenu nesposobnost za rad osigurane osobe.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Ako poslodavac ne podnese prijavu o ozljedi na radu, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće, obiteljske medicine prema zahtjevu ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe ili prema prijedlogu nadležnog doktora specijalista medicine rada s kojim Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor o provođenju specifične zdravstvene zaštite radnika.

Zahtjev za priznavanje ozljede na radu i utvrđivanje prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja zbog ozljede na radu može podnijeti i sama osigurana osoba, odnosno član obitelji u slučaju smrti osigurane osobe.

Prijavu ozljede na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje podnosi po službenoj dužnosti poslodavac, organizator određenih poslova, izabrani doktor opće, obiteljske medicine ili ozlijeđeni radnik.

Elektronska prijava

Podnošenje e-prijave o ozljedi na radu i e-prijave o profesionalnoj bolesti obavlja se upisom podataka u elektronički obrazac.

Izvješće izabranog doktora opće, obiteljske medicine, koje je sastavni dio prijave popunjava i dostavlja HZZO-u izabrani doktor ozlijeđene ili oboljele osigurane osobe u elektroničkom obliku sukladno odredbama važećeg Zakona o elektroničkoj ispravi.

Evidencija

Poslodavac, prema odredbama Zakona o zaštiti na radu, mora voditi evidenciju o svakoj ozljedi na radu. Evidencija o ozljedama na radu zasniva se na zapisniku o ozljedi na radu koji se treba sastaviti za svaku ozljedu na radu. 

Obveza obavještavanja

Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o smrtnoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.

Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici.

Navedene obavijesti je poslodavac obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede.

Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu obavještavanja ako je nakon isključenja izvora ozljede, pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi te pozivanja hitne medicinske pomoći, ili zbrinjavanja ozlijeđene osobe u stacionarnu zdravstvenu ustanovu, ili dnevnu bolnicu, bez odgađanja obavijestio mjesno nadležni ured tijela nadležnog za inspekcijski nadzor na broj telefona objavljen na službenim stranicama toga tijela, ili na jedinstveni telefonski broj za hitne službe 112.

Osim toga, poslodavac bi u slučaju smrtne, teže, ili skupne ozljede na radu trebao obavijestiti i policiju.