Konačni (godišnji) obračun plaće ⇒

---

Konačni obračun plaće sastavlja se radi godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada, odnosno konačnog utvrđivanja godišnje porezne osnovice na temelju koje se treba utvrditi konačna obveza za porez na dohodak.

Može biti utvrđeno da nema razlika ili da je pak nastala razlika za dodatnu uplatu (isplatu, povrat radniku) poreza na dohodak od nesamostalnog rada.

Godišnji obračun plaće izrađuje se prilikom posljednje isplate primitaka od nesamostalnog rada u kalendarskoj godini, a najkasnije do isplate 31. prosinca 2025. godine, a u praksi se najčešće sastavlja uz obračun plaće za studeni, koja se isplaćuje u prosincu.

Godišnji obračun plaće – obveze poslodavca

Godišnji obračun plaće sastavlja se pri zadnjoj isplati primitaka od nesamostalnog rada (plaće) za radnike u kalendarskoj godini, a najkasnije za isplatu do 31. prosinca 2025. godine. To je najčešće pri obračunu plaće za studeni (isplata u prosincu).

Zakonom o porezu na dohodak uređena je obveza poslodavca da sastavi godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada (godišnji obračun plaće) samo za radnike:

• koji su kod njega bili zaposleni cijelu godinu (porezno razdoblje isplate) i
• pod uvjetom da nisu mijenjali prebivalište ili uobičajeno boravište između gradova i općina.

Ako se moguća oporeziva isplata trinaeste plaće obavlja poslije redovne plaće za rad sa tom posljednjom isplatom u prosincu, poslodavac također treba napraviti konačan obračun plaće za tog radnika.

Konačni obračun plaće bi trebali napraviti oni poslodavci:

• koji nisu isplaćivali plaću redovito,
• koji su radniku tijekom godine isplaćivali različite iznose plaća,
• koji su pri obračunu plaće napravili neku pogrešku,
• čiji radnici nisu iskoristili sve osobne odbitke (zbog korištenja bolovanja preko 42 dana ili rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo korišteno svih 12 mjeseci poreznog razdoblja),
• ako su se pri obračunu plaće za radnika koristili osobni odbici na koje radnik nije imao pravo,
• ako se pri obračunu plaće za radnika nisu koristili osobni odbici na koje je radnik imao pravo.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Plaća se obračunava – za svakog radnika zasebno

Poslodavac ne obavlja konačan obračun plaće za radnike koji kod njega nisu zaposleni cijelu godinu ili su tijekom godine mijenjali prebivalište odnosno uobičajeno boravište između gradova i općina.

Godišnji obračun plaće se sastavlja za svakog radnika posebno. Obrazac JOPPD se sastavlja samo za one radnike kod kojih je došlo do razlike u obračunu, predaje se na dan obračuna (najkasnije slijedeći dan).

Ako je godišnjim obračunom dohotka od nesamostalnog rada (plaće) utvrđena preplata poreza za pojedinog radnika, radniku se isplaćuje preplaćen iznos (razlika), a taj povrat se od Porezne uprave traži putem Obrasca SNU.

“Prebijanje” je dopušteno samo s ostalim radnicima prijavljenim na istoj općini ili gradu.

Ako je godišnjim obračunom dohotka od nesamostalnog rada (plaće) utvrđen manje uplaćen iznos poreza na dohodak za pojedinog radnika, obavlja se uplata razlike.

Izvor: misljenja.hr

---

Pridružite nam se na stručnim online seminarima koji smo pripremili: 

Službena putovanja u zemlji i inozemstvu

16. prosinac 2025. (utorak), ONLINE SEMINAR

 

Arhiviranje računovodstvene i knjigovodstvene dokumentacije – rokovi čuvanja i način pohrane

22. siječanj 2026. (četvrtak), ONLINE SEMINAR

 

Minimalna plaća direktora za 2026. godinu ⇒

---

Od 1. siječnja 2026. mijenja se minimalna plaća za članove uprave i direktore trgovačkih društava. Prema Zakonu o doprinosima, osnovica se računa na temelju prosječne bruto plaće u prvih osam mjeseci 2025. godine.

Kolika je prosječna plaća u 2025.?

Prosječna mjesečna bruto plaća u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2025. iznosila je 1.993,00 eura.

Upravo ta brojka služi kao temelj za izračun minimalne plaće direktora u 2026. godini.

Minimalna plaća direktora u 2025. godini iznosila je 1.168,70 eura bruto, a od 1. siječnja 2026. godine iznosi minimalno 1.295,45 eura bruto, dok neto iznos ovisi o poreznim olakšicama te mjestu stanovanja.

Koliko iznosi minimalna plaća direktora?

Minimalna plaća direktora u 2026.:

• za rad u punom radnom vremenu, osnovica ne može biti niža od 1.295,45 eura bruto,
• to predstavlja povećanje od 126,75 eura u odnosu na 2025. godinu,
• ako je ugovoren rad u nepunom radnom vremenu, osnovica se razmjerno smanjuje prema broju ugovorenih sati.

---

Motivirajte i nagradite svoj tim – neograničen pristup seminarima i edukacijama!

---

Neto iznos ovisi o poreznim olakšicama

Važno je naglasiti da će neto plaća varirati ovisno o mjestu stanovanja i poreznim olakšicama koje direktor koristi.

Nova minimalna plaća obračunava se za mjesec siječanj 2026., a isplaćuje se u veljači 2026. godine.

Zašto je ovo važno?

Ova promjena utječe na sve članove uprave i direktore trgovačkih društava. Povećanje minimalne plaće znači veće doprinose, ali i jasniji okvir za obračun plaća u poslovnom sektoru.

---

Ne propustite online seminar:

Službena putovanja u zemlji i inozemstvu

16. prosinac 2025. (utorak)

Nova minimalna plaća od 01.01.2026. godine ⇒

---

Minimalna plaća 2026.

Na temelju članka 6. Zakona o minimalnoj plaći (NN broj 118/18, 120/21 i 152/24), Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu, a koja je objavljena u Narodnim novinama broj 132/25.

Koliko iznosi minimalna plaća u 2026. godini?

Visina minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. utvrđuje se u bruto iznosu od 1.050,00 eura.

Uredba o visini minimalne plaće stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine.

Nova minimalna plaća je plaća koja će se obračunavati za mjesec siječanj, a isplaćivat će se u veljači 2026. godine za rad u punom radnom vremenu.

Od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. minimalna bruto plaća iznosit će 1.050,00 eura, što je 8,25 % više u odnosu na 2025. godinu kada je iznosila 970,00 eura.

Istodobno, povećava se i minimalna studentska i učenička satnica koja će u 2026. godini iznositi 6,56 eura.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Što ulazi u minimalnu plaću, a što ne?

Važno je znati da se u iznos minimalne plaće ne uračunavaju dodaci poput:

• prekovremenog rada,
• noćnog rada,
• rada nedjeljom i blagdanom
• te rada u otežanim uvjetima.

Drugim riječima, minimalna plaća predstavlja osnovicu, dok se svi navedeni dodaci isplaćuju povrh nje.

Izuzeci kod kolektivnih ugovora

Postoji i poseban izuzetak: najniži iznos mjesečne bruto plaće za puno radno vrijeme može se odrediti prema složenosti poslova kroz kolektivne ugovore s proširenom primjenom.

Međutim, ako je u takvom ugovoru propisana plaća niža od zakonom utvrđene minimalne plaće, poslodavac je obvezan isplatiti razliku do propisanog minimuma.

Ukratko, minimalna plaća je zakonski zajamčena granica ispod koje poslodavac ne smije ići, bez obzira na kolektivne ugovore ili složenost posla.

---

Ne propustite seminar:

Nova EU Direktiva o transparentnosti plaća – ključne promjene i obveze za poslodavce

Zagreb, 30. siječanj 2026. (petak), Hotel Central

Plaća i primici radnika prema Zakonu o radu ⇒

---

Radni odnos se zasniva ugovorom o radu.

To je ugovorni odnos koji se zasniva dvostrano obveznim ugovorom, kao rezultatom suglasnosti volja ugovornih strana (radnika i poslodavca) o bitnim sastojcima ugovora o radu.

Između ostalih, to je podatak o bruto plaći, uključujući bruto iznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodacima te ostalim primicima za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo, uz mogućnost da se umjesto navedenog podatka uputi na neki drugi izvor prava, odnosno na neki zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.

Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da li će se određeno pravo koje radnik ostvaruje smatrati ostalim primitkom koji je dio plaće radnika ili će se smatrati primitkom kojeg radnik ostvaruje temeljem radnog odnosa.

Primici radnika

Zakonom o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22) plaća je definirana kao primitak radnika koji poslodavac isplaćuje radniku za obavljeni rad u određenom mjesecu.

Poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću, koju radnik ostvaruje prema propisanim, utvrđenim ili ugovorenim osnovama odnosno mjerilima određenim posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Plaća se može sastojati od osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka te ostalih primitaka.

Zakonom o radu su definirani i primici radnika na temelju radnog odnosa, koji su po svom obilježju materijalno pravo iz radnog odnosa ili predstavljaju naknadu troška radnika, a koji se uređuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili drugim aktom poslodavca te ugovorom o radu.

Primici radnika na temelju radnog odnosa se ne smatraju plaćom.

Pritom, kriterij oporezivosti odnosno neoporezivosti nekog primitka nije relevantan u kontekstu definicija Zakona o radu.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Dodaci na plaću

Dodatkom na plaću, između ostalog, može se smatrati i primitak koji ovisi o radnoj uspješnosti radnika (tzv. stimulacija), pri čemu takav dodatak mora odgovarati gore navedenoj definiciji plaće koja zahtijeva kumulativno ispunjenje oba kriterija, tj. i da se radi o primitku za obavljeni rad, i da se radi o primitku za određeni mjesec.

S druge strane, prigodna nagrada (tzv. bonus) mogla bi biti primitak isplaćen radniku za obavljeni rad, međutim nedostaje joj ispunjenje kriterija redovitosti isplate, zbog čega se neće smatrati plaćom.

Slijedom navedenog, nagrada za radne rezultate će se smatrati plaćom, i to dodatkom definiranim odredbom članka 90. stavka 4. Zakona o radu ako je ispunjen kriterij redovitosti isplate takvog materijalnog prava.

Odnosno, ako nagrada za radne rezultate ispunjava kriterij redovitosti na način kako je prethodno navedeno, odnosno isplaćuje se jednako kako se isplaćuje plaća, odgovarat će definiciji plaće iz članka 90. Zakona o radu.

Međutim, ako ne ispunjava kriterij redovitosti na prethodno navedeni način (primjerice, isplaćuje se početkom jedne kalendarske godine za uspješnost u radu u prethodnoj kalendarskoj godini), može se tretirati kao materijalno pravo u vezi s radom iz čl. 90.a Zakona o radu.

Ostali primici radnika, u smislu odredaba Zakona o radu, su primici radnika koje poslodavac radniku isplaćuje u novcu ili naravi, na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, akta poslodavca ili ugovora o radu.

Dakle, u smislu Zakona o radu, uporaba službenog automobila u privatne svrhe smatrat će se ostalim primitkom radnika, kada je ugovoreno odnosno utvrđeno da isto predstavlja primitak radnika za obavljeni rad u određenom mjesecu.

U tom slučaju plaća u naravi može biti dio plaće (ostali primitak).

S druge strane, ako bi poslodavac želio uporabu službenog automobila u privatne svrhe tretirati kao pogodnost do opoziva (dakle, pogodnost koju poslodavac povremeno daje), na taj način će oblikovati ponudu za sklapanje ugovora o radu, odnosno utvrditi pravilnikom o radu ili drugim aktom poslodavca.

Tada bi korištenje automobila u privatne svrhe odgovaralo definiciji iz članka 90.a Zakona o radu.

Zaključno

Drugim riječima, da li će se određeno pravo koje radnik ostvaruje smatrati ostalim primitkom koji je dio plaće radnika ili će se smatrati primitkom kojeg radnik ostvaruje temeljem radnog odnosa ovisi o karakteru isplate takvog prava, odnosno o činjenici da li se radniku isplaćuje za obavljeni rad u određenom mjesecu te ovisi o tome na koji način je definirano nekim od Zakonom navedenih izvora prava.

Izvor: Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike

---

Ne propustite seminar:

Nova EU Direktiva o transparentnosti plaća – ključne promjene i obveze za poslodavce

Zagreb, 30. siječanj 2026. (petak), Hotel Central