Tajnost podataka u postupku javne nabave ⇒

Tajnost podataka javna nabava

Odredbom čl. 52. st. 1. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 120/16), gospodarski subjekt u postupku javne nabave smije temeljem zakona, drugog propisa, ili općeg akta određene podatke označiti tajnom, uključujući tehničke, ili trgovinske tajne te povjerljive značajke ponuda i zahtjeva za sudjelovanje.

U slučaju da je gospodarski subjekt neke podatke označio tajnima, obvezan je navesti pravnu osnovu temeljem koje su ti podaci označeni tajnima.

To zapravo znači kako pravni subjekt mora navesti zakon, drugi propis, ili opći akt temeljem kojeg su neki podaci označeni tajnima.

Izuzetak

Od navedenog pravila Zakonom o javnoj nabavi je u čl. 52. st. 3. predviđen izuzetak.

Tako gospodarski subjekt ne smije označiti tajnom: cijenu ponude, troškovnik, katalog, podatke u vezi s kriterijima za odabir ponude, javne isprave, izvatke iz javnih registara te druge podatke koji se prema posebnom zakonu, ili podzakonskom propisu moraju javno objaviti, ili se ne smiju označiti tajnom.

Naručitelj smije otkriti navedene podatke iz čl. 52. st. 3. Zakona o javnoj nabavi dobivene od gospodarskih subjekata koje su oni označili tajnom.

Pravni subjekt mora navesti zakon, drugi propis, ili opći akt temeljem kojeg su neki podaci označeni tajnima u postupcima javne nabave.

Naručitelj (tajnost podataka – javna nabava)

Naručitelj, s druge strane, ne smije otkriti podatke dobivene od gospodarskih subjekata koje su oni temeljem zakona, drugog propisa, ili općeg akta označili tajnom, uključujući tehničke, ili trgovinske tajne te povjerljive značajke ponuda i zahtjeva za sudjelovanje.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Isto tako, naručitelj ne smije drugim sudionicima u natjecateljskom postupku uz pregovore, odnosno pregovaračkom postupku s prethodnom objavom poziva na nadmetanje, natjecateljskom dijalogu, ili partnerstvu za inovacije otkriti povjerljive podatke, ili rješenja koje mu je priopćio natjecatelj, ili ponuditelj koji sudjeluje u pregovorima, ili dijalogu bez njegove pisane izjave kojom daje suglasnost.

Navedena izjava ne može se dati kao opća zabrana pristupa svim informacijama, već se mora odnositi samo na namjeravano prosljeđivanje određenih informacija.

Naručitelj može odrediti gospodarskim subjektima zahtjeve s ciljem zaštite tajnosti podataka koje stavlja na raspolaganje u postupku javne nabave.

Zakonom o javnoj nabavi je određeno kako navedene zakonske odredbe ne dovode u pitanje primjenu drugih odredaba Zakona, posebno onih koje se odnose na objavljivanje obavijesti o dodjeli ugovora te na sadržaj odluka i zapisnika koje naručitelj dostavlja gospodarskim subjektima te odredaba posebnih propisa, posebice onih kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Sukob interesa – javna nabava ⇒

Zakon o javnoj nabavi

Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 120/16) je određeno kako je naručitelj obvezan poduzeti prikladne mjere da učinkovito spriječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi s postupkom javne nabave kako bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupanje prema svim gospodarskim subjektima.

Sukob interesa – javna nabava

Sukob interesa – javna nabava, između naručitelja i gospodarskog subjekta, kako je to određeno Zakonom o javnoj nabavi, obuhvaća situacije kada predstavnici naručitelja, ili pružatelja usluga službe nabave koji djeluje u ime naručitelja, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave, ili mogu utjecati na ishod tog postupka, imaju, izravno, ili neizravno, financijski, gospodarski, ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka.

Osobito ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu, ili ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Ova zakonska odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na srodnike po krvi u pravoj liniji, ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, bračnog, ili izvanbračnog druga, bez obzira na to je li brak prestao, te posvojitelje i posvojenike (dalje u tekstu: povezane osobe) predstavnika naručitelja iz čl. 76. st. 2. t. 1. Zakona o javnoj nabavi.

Iznimno, sukob interesa sukladno Zakonu o javnoj nabavi ne postoji ako je povezana osoba predstavnika naručitelja poslovne udjele, dionice odnosno druga prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju, odnosno u kapitalu gospodarskog subjekta s više od 0,5 % stekla u razdoblju od najmanje dvije godine prije imenovanja odnosno stupanja na dužnost predstavnika naručitelja s kojim je povezana.

Ističemo kako eventualni prijenos udjela u vlasništvu na drugu osobu, ili posebno tijelo (povjerenika) sukladno posebnim propisima o sprječavanju sukoba interesa ne utječe na sukob interesa u smislu čl. 76. Zakona o javnoj nabavi.

Gospodarski subjekti

Ipak, iznimno od navedenog, sukob interesa ipak ne postoji ako predstavnik naručitelja iz čl. 76. st. 2. t. 1. Zakona o javnoj nabavi, ili s njim povezana osoba iz čl. 77. st. 1. Zakona o javnoj nabavi obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu po položaju, odnosno kao službeni predstavnik nekog naručitelja, a ne kao privatna osoba.

Izjava

Predstavnici naručitelja obvezni su potpisati izjavu o postojanju, ili nepostojanju sukoba interesa te je ažurirati bez odgađanja ako nastupe promjene.

Primjena eRačuna u javnoj nabavi ⇒

E račun – Zakon o izdavanju u javnoj nabavi

U praksi su česta pitanja i nedoumice na koje se točno račune primjenjuje Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi.

Zakon se primjenjuje na elektroničke račune (e Račun) koji su izdani na temelju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma sklopljenih sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje javna nabava.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se i na elektroničke račune koji su izdani na temelju ugovora proizašlih iz postupka nabave robe i usluga te provedenih projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna te radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna.

Obveznici e računa

Iz navedenog proizlazi kako su obveznici primanja i slanja eRačuna svi naručitelji u smislu čl. 6. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 120/16). Zakon se odnosi na javne i sektorske naručitelje u smislu istog zakona.

Obveza izdavanja e Računa odnosi se na cjelokupnu javnu nabavu pa tako i na tzv. nabavu putem narudžbenica ako narudžbenica ima sva bitna obilježja ugovora (npr. pružatelj catering usluge za ministarstvo, od 1. 7. 2019., mora obvezno izdati e račun). Zakon se odnosi i na nabave male vrijednosti (bagatelnu nabavu), pa tako i na nabavu ispod 20.000,00 kuna. Znači, Zakon se primjenjuje i u slučajevima kada nabavi prethodi postupak, ponuda i/ili narudžbenica.

Ugovori o javnoj nabavi

Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi ne primjenjuje se na elektroničke račune izdane po izvršenju ugovora o javnoj nabavi ako su nabava i izvršenje ugovora proglašeni tajnima ili moraju uključivati posebne sigurnosne mjere u skladu sa zakonima i drugim propisima koji su na snazi u državi članici te pod uvjetom da je država članica Europske unije utvrdila da ključni interesi ne mogu biti zajamčeni drastičnim mjerama.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Zakon se ne odnosi niti na ugovore koji su izuzeti od primjene odredbi Zakona o javnoj nabavi (članci 29., 30., 31., 33., 36. i 37.).

Izdavanje elektroničkih računa ne primjenjuje se ni na naručitelja ako je riječ o fizičkoj ili pravnoj osobi privatnog prava – poduzeće/gospodarski subjekt.

Gotovinska plaćanja

Osim toga, e Račun se neće izdavati kod gotovinskih plaćanja kao i kartičnih plaćanja (npr. službena kartica državnog/gradskog dužnosnika, ravnatelja škole/bolnice/kaznionice i sl. koju on ad hoc koristi za plaćanje ručka, cestarina i sl.) nije javna nabava te je to područje prethodno uređeno Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

Uz navedeno, Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi ne odnosi se niti npr. na:

• fakturiranje komunalne naknade pravnim ili fizičkim osobama,
• fakturiranje komunalnih usluga pravnim ili fizičkim osobama (npr. odvoz smeća, opskrba vodom itd.),
• fakturiranje zakupa i/ili najma poslovnih prostora,
• fakturiranje stambene pričuve za gradske stanove posredstvom upravitelja,
• fakturiranje posla jedinice lokalne samouprave zbog kojeg je jedinica lokalne samouprave osnovala trgovačko društvo,
• fakturiranje školarina fizičkim ili pravnim osobama (međutim, treba se izdati eRačun za školarinu ako je na strani naručitelja javni/sektorski naručitelj jer školarini prethodi ili
• postupak javne nabave ili narudžbenica),
• prodaju u školama/vrtićima kada je riječ o vlastitim proizvodima,
• participaciju roditelja u vrtićima/školama u uslugama za koje škole/vrtići izdaju račune itd.,
• prodaju zemljišta fizičkim ili pravnim osobama,
• prefakturiranje režijskih troškova za korisnike (u npr. Gradskoj upravi – Porezna uprava, Ured državne uprave),
• naknadu od 10% za uređenje voda prema npr. Hrvatskim vodama,
• prefakturiranje materijalnih troškova (za papir, kuverte, poštarinu) prema npr. javnom ili sektorskom naručitelju,
• za članarine,
• za objavu autorskih radova u, primjerice, znanstvenim časopisima i njihovu lekturu,
• za rad studenata putem student servisa.

Od primjene odredbi Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi isključene su i usluge platnog prometa i računi temeljem takvih ugovora.

» Sve naše aktualne seminare i edukacije pratite OVDJE