Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada ⇒

---

Radi jačanja materijalno pravne zaštite nezaposlenih osoba, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kao reformska mjera planirane su izmjene i dopune Zakona o tržištu rada.

Predložene izmjene i dopune

Izmjenama i dopunama Zakona o tržištu rada (Zakon) predlaže se povećanje visine novčane naknade nakon 90-og dana korištenja i to sa sadašnjih 30 na 35 posto osnovice.

Za prvih 90 dana korištenja novčane naknade visina iznosi 60 posto osnovice i ista je na razini država članica EU.

Zakonom se predviđa povoljnije određivanje osnovice za stjecanje novčane naknade, što uključuje kombinaciju plaće i naknade plaća, ako je to nezaposlenoj osobi povoljnije od osnovice utvrđene u visini minimalne plaće.

Uz povećanje visine novčane naknade, prijedlogom izmjena i dopuna Zakona omogućava se mladim osobama stjecanje prava na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetom.

U tom smislu, predlaže se smanjenje uvjeta vremena provedenog na radu za osobe mlađe od 30 godina i to s devet na šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.

Predlaže se omogućavanje nastavka korištenja novčane naknade nakon kratkotrajnog radnog odnosa koji je prestao sporazumno.

Također, predviđa se povoljnije određivanje osnovice za stjecanje novčane naknade što uključuje kombinaciju plaće i naknade plaća, ako je to nezaposlenoj osobi povoljnije od osnovice utvrđene u visini minimalne plaće.

Predložena je mogućnost nezaposlenoj osobi koja je stekla pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad odnosno zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, kao i osobi koja je ostvarila naknadu po posebnom propisu (najčešće korisnici inkluzivnog dodatka), a sve u iznosu nižem od utvrđene novčane naknade, da joj se ne utvrđuje pravo na razliku novčane naknade, već da neovisno o visini invalidske mirovine odnosno naknade po posebnom propisu, ostvaruje i cjelokupno pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Rad učenika

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona brisano je pravo na novčanu pomoć osobi uključenoj u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa s obzirom na to da se stručno osposobljavanje kao mjera aktivne politike zapošljavanja prestala provoditi.

Dodatno se uređuje i povremeni rad učenika posredstvom srednjoškolskih ustanova te se pruža dodatna zaštita učenika i osiguravaju preduvjeti za sprječavanje zlouporabe takvog rada.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (mrosp.gov.hr)

Predložene izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima ⇒

---

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije predstavilo je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.

Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima u nacionalno zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2022/2381 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama.

Trgovačka društva će jednom godišnje morati dostavljati podatke o rodnoj zastupljenosti u svojim upravnim odborima, a ako ne budu ispunili tu obvezu morat će dostaviti plan kako planiraju to ispuniti u narednom razdoblju.

Rodna ravnoteža u upravama

Ovim zakonskim izmjenama propisuje se da trgovačka društva čiji članovi uprave nedovoljno zastupljenog spola zauzimaju manje od 40 % položaja neizvršnih direktora, odnosno manje od 33 % svih direktorskih položaja, uključujući izvršne i neizvršne direktore, odaberu najkvalificiranije kandidate za imenovanje ili izbor na te položaje na temelju komparativne procjene kvalifikacija kandidata, ali primjenjujući jasne, neutralno sastavljene i nedvosmislene kriterije koji su utvrđeni prije postupka odabira, s ciljem poboljšanja rodne ravnoteže u upravama.

Pri odabiru kandidata za imenovanje ili izbor na direktorski položaj, sukladno Direktivi , prednost bi trebalo dati jednako kvalificiranom kandidatu nedovoljno zastupljenog spola.

Trgovačka društva će jednom godišnje morati dostavljati podatke o rodnoj zastupljenosti u svojim upravnim odborima, a ako ne budu ispunili tu obvezu morat će dostaviti plan kako planiraju to ispuniti u narednom razdoblju.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova bit će nadležno tijelo za promicanje, analizu, praćenje i podupiranje ravnoteže.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Usklađivanje s preporukama Odbora za korporativno upravljanje OECD-a

Predloženim zakonom osigurava se primjena preporuka Odbora za korporativno upravljanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje su uvjet za pristupanje OECD-u:

• osiguravanje jasnijeg i koherentnijeg okvira za odobravanje i provjeru vjerodostojnosti sličnih transakcija povezanih strana kao i njihovo periodično razotkrivanje u godišnjim financijskim izvještajima i izvješćima,
• pojašnjavanje i omogućavanje sklapanja i registracija dioničarskih sporazuma i uvjeti za osiguranje usklađenosti s takvim pravilima,
• pružanje dodatnih smjernica o nadzoru grupa poduzeća i skupština na daljinu u okviru korporativnog upravljanja i
• poticanje neovisnosti odbora (uprava) određivanjem obveznih i neobvezujućih odredbi za postizanje boljeg sastava odbora i osiguranje bolje objave o njihovom sastavu u odnosu prema neovisnim članovima odbora. 

Izvor: Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (mpudt.gov.hr)

Obveza poslodavca – upoznavanje radnika s organizacijom rada digitalne radne platforme ⇒

---

Specifičnost organizacije rada koji se obavlja korištenjem digitalnih radnih platformi jest korištenje digitalne tehnologije i infrastrukture u okviru automatiziranog sustava upravljanja utemeljenog na algoritmima.

Stoga je odredbom članka 221.g Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23 – Odluka USRH) propisano da je poslodavac, bilo da se radi o digitalnoj radnoj platformi ili agregatoru, radi ostvarivanja prava propisanih ovim ili drugim propisom obvezan prije početka rada, između ostalog, upoznati radnika s organizacijom rada digitalne radne platforme i načinom donošenja odluka u automatiziranom sustavu upravljanja.

Rad koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme je, u smislu Zakona o radu, naplatni rad koji na temelju ugovornog odnosa fizička osoba obavlja za digitalnu radnu platformu ili za agregatora, korištenjem digitalne tehnologije, odnosno na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji između sudionika određenog posla.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Zakonske odredbe

Zakonske odredbe pritom ne propisuju način na koji će poslodavac ispuniti predmetnu obvezu, ali mišljenja smo da isti mora biti prikladan i učinkovit.

Ukoliko je to u konkretnom slučaju mobilna aplikacija koja omogućava primjenu svih zahtjeva Zakona, tada će isto biti dozvoljeno, no skrećemo pažnju na činjenicu da se obveza informiranja iz predmetnog članka odnosi na razdoblje prije početka rada koji se obavlja korištenjem digitalne radne platforme.

Dakle, ako se upoznavanje radnika s organizacijom rada digitalne radne platforme i načinom donošenja odluka u automatiziranom sustavu upravljanja ne odvija izravno već se obavlja putem određenog sustava/aplikacije, radnik bi trebao dobiti pristup tom sustavu (mobilnoj aplikaciji) prije početka izvršavanja ugovornih obveza u okviru zasnovanog radnog odnosa kod poslodavca.

Izvor: Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (mrosp.gov.hr)

Dan izbora (17.4.2024.) – radni ili neradni dan ⇒

---

Od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike zatraženo je tumačenje o neradnom danu na dan izbora prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a mišljenje Ministarstva prenosimo u cijelosti:

Uvodno treba istaknuti da je Predsjednik Republike Hrvatske donio Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 32/24), koji će se u Republici Hrvatskoj održati u srijedu, 17. travnja 2024. Sukladno članku 5. stavku 3. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor dan provedbe izbora je neradni dan.

Primjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor

Tim povodom Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske dana 21. ožujka 2024. izdalo je priopćenje poslodavcima iz kojeg proizlazi da ih poziva da na dan provedbe izbora zastupnika u Hrvatski sabor organiziraju poslovni proces (smjenskim radom, u više timova ili sl., ovisno o prirodi posla), kako bi se omogućilo da zaposlenici koji rade na taj dan, ostvare svoje biračko pravo.

Za mišljenje o primjeni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor nadležno je Ministarstvo pravosuđa i uprave, kao stručni nositelj pripreme toga zakona.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Mišljenje o primjeni Zakona o radu

Ovo Ministarstvo nadležno je za davanje mišljenje o primjeni Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 — Odluka Ustavnog suda RH) kao općeg propisa o radnim odnosima u Republici Hrvatskoj koji se primjenjuje ako drugim posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Opći propis o radu kao pravilo za tjedni odmor radnika određuju nedjelju.

Ukoliko radnik zbog organizacije rada kod poslodavca mora raditi nedjeljom, ima pravo na povećanje plaće od 50% za svaki sat rada odrađen u nedjelju.

Odredbom članka 94. Zakona o radu uređeno je pravo radnika na povećanu plaću i po drugim osnovama, i to za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad blagdanom i neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom.

U tim slučajevima, radnik ima pravo na povećanu plaću, u visini i na način određenima kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Ako povećanje plaće nije određeno na navedeni način, a ugovor o radu ne sadrži dovoljno podataka na temelju kojih bi se ono moglo odrediti, radnik će ostvariti pravo na primjereno povećanje plaće.

Pod primjerenim povećanjem plaće smatra se povećanje koje se redovito isplaćuje za takav rad, a ako ga nije moguće utvrditi, radnik ostvaruje pravo na povećanje koje odredi sud prema okolnostima slučaja.

Dakle, radnik koji radi na neradni dan utvrđen posebnim zakonom (ovdje Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor), ima pravo na povećanu plaću na prethodno opisani način.

Pravo na naknadu plaće i visinu naknade

U odnosu na radnika koji na neradni dan utvrđen posebnim zakonom zaista ne radi kako bi ostvario svoje biračko pravo, mišljenja smo da isti ostvaruje pravo na naknadu plaće u skladu sa člankom 95. Zakona o radu.

Naime, uzimajući u obzir stavak 1. toga članka kojim je, između ostalog, propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za razdoblje u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, kao i stavak 3. toga članka kojim je propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo zbog okolnosti za koje radnik nije odgovoran, proizlazi da radnik koji ne radi na dan provedbe izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, a koji bi po redovnom tijeku stvari odnosno unaprijed određenoj organizaciji rada kod poslodavca trebao raditi, za taj dan ostvaruje pravo na naknadu plaće.

Visina naknade plaće utvrđuje se zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ako nije tako određena, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca.

Ako radnik u prethodna tri mjeseca nije ostvario plaću, visina naknade plaće određuje se u odnosu na visinu one plaće koju bi u istom razdoblju ostvario da je radio.

Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike od 25.3.2024.

Primjena Zakona o radu na izmjene ugovora o radu radi prevođenja radnih mjesta u javnim službama ⇒

---

Prijelaznom odredbom članka 36. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama propisano je da je čelnik javne službe dužan u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama (Narodne novine, br. 22/24), provesti postupak tzv. prevođenja te službenicima i namještenicima ponuditi izmjenu ugovora o radu (Uredba je stupila na snagu 1. ožujka 2024.).

Na ponudu izmjene ugovora o radu zatečenim službenicima i namještenicima u javnim službama na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka Ustavnog suda RH).

Obveza ustanova je do kraja ožujka 2024. godine u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama unijeti podatke o novim nazivima radnih mjesta i koeficijentima, sve kako bi se u mjesecu travnju isplatila plaća za ožujak prema novom uređenju.

Ugovor o radu i radna mjesta

Naziv radnog mjesta, odnosno narav ili vrsta rada na koje se radnik zapošljava obvezni je podatak svakog ugovora o radu, dok za podatak o brutoplaći, uključujući brutoiznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodataka te ostalih primitaka za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo, ugovor o radu može uputiti na primjenjivi zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu kojim se uređuju ta pitanja.

Napominjemo kako su člankom 3. Uredbe radna mjesta predviđena ovisno o razini obrazovanja, odnosno razini cjelovite kvalifikacije koja je uvjet za rad na određenom radnom mjestu.

Također, nastavnim člancima Uredbe predviđeni su minimalni stručni uvjeti za opća i posebna radna mjesta.

S tim u vezi skrećemo pozornost da članak 23. Zakona o radu propisuje da se ugovor o radu može sklopiti samo s osobom koja udovoljava uvjetima koji su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu određeni kao posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Novi koeficijent za obračun plaće

Nadalje, Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama predviđeno je da službenik i namještenik u javnoj službi koji smatra da mu je pogrešno utvrđeno prevođenje naziva radnog mjesta i novi koeficijent za obračun plaće ima pravo zatražiti ispravak.

Ako čelnik javne službe utvrdi da je zahtjev osnovan, obavijestit će službenika i namještenika pisanim putem o prihvaćanju njegova zahtjeva, a ako utvrdi da zahtjev nije osnovan, dužan je donijeti odluku o odbijanju zahtjeva, a službenik i namještenik može tražiti zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom sukladno općem propisu o radu.

To konkretno znači da službenik i namještenik prema članku 133. Zakona o radu u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo može podnijeti tužbu.

Obveza ustanova je do kraja ožujka 2024. godine u Registar zaposlenih u državnoj službi i javnim službama unijeti podatke o novim nazivima radnih mjesta i koeficijentima, sve kako bi se u mjesecu travnju isplatila plaća za ožujak prema novom uređenju.

Sljedeća zakonska obveza čelnika javne službe odnosno upravljačkog tijela tiče se donošenja općeg akta o sistematizaciji radnih mjesta u skladu s Uredbom, i to u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe, dakle do 1. rujna 2024. godine.

Ponuda izmjene ugovora o radu

Prijelaznom odredbom članka 38. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama propisano je da je čelnik javne službe dužan u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu općeg akta o sistematizaciji ponuditi službenicima i namještenicima izmjenu ugovora o radu, ako se radi o promjeni u odnosu na ugovor sklopljen na temelju članka 36. Zakona.

Na ponudu izmjene ugovora o radu na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o radu.

Sukladno članku 10. Zakona o radu radni odnos zasniva se ugovorom o radu, kao suglasnim očitovanjem volja dviju ugovornih strana (radnika i poslodavca) o bitnim sastojcima ugovora.

Slijedom toga, poslodavac može radniku ponuditi sklapanje novog ugovora o radu odnosno izmjenu postojećeg.

Radnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a rok ne smije biti kraći od osam dana.

Ako radnik pristane sklopiti izmijenjeni ugovor, smatra se da su danom sklapanja tog ugovora prestale vrijediti prethodne ugovorne odredbe koje su sada izmijenjene.

Ako radnik odbije ponudu poslodavca za sklapanjem izmijenjenog ugovora o radu, tada poslodavac ima mogućnost otkazati ugovor i istodobno radniku predložiti sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

Dakle, u tom će slučaju trebati primijeniti institut otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora propisan odredbama članka 123. Zakona o radu.

Radnik može prihvatiti ili odbiti prihvaćanje nove ponude ugovora o radu, pa u ovom potonjem slučaju nastupaju sve pravne posljedice otkaza.

U konkretnom slučaju radit će se o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu, odnosno aktivirat će se učinci takvog otkaza.

Skrećemo pažnju da bi u tom slučaju radnik imao pravo i na isplatu zakonske otpremnine, ako ispunjava uvjete propisane člankom 126. Zakona o radu.

Izvor: Uputa Ministarstva rada mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne (mrosp.gov.hr)

Rad putem digitalnih radnih platformi ⇒

---

Dana 01. siječnja 2024. godine stupile su na snagu odredbe Zakona o radu koje reguliraju rad putem digitalnih radnih platformi, a isti dan stupili su na snagu i podzakonski propisi kojima je detaljnije razrađen način vođenja evidencije rada korištenjem digitalnih radnih platformi, a koja se vodi putem novog informacijskog sustava Jedinstvene elektroničke evidencije rada (sustav JEER).

U sustavu Jedinstvene elektroničke evidencije rada pohranjuju se podaci o samozaposlenim osobama, radnicima i ostalim osobama koje rad obavljaju putem digitalnih radnih platformi.

Digitalna radna platforma

Digitalna radna platforma Zakonom o radu definirana je kao pravna osoba koja pruža usluge koje se, na zahtjev primatelja usluge, pružaju korištenjem digitalne tehnologije, a u okviru organizacije rada u kojem fizičke osobe posao obavljaju na daljinu pomoću elektroničkog sredstva (internetska stranica, mobilna aplikacija i sl.) ili izravno na određenoj lokaciji.

Dakle, proizlazi da je to ona digitalna platforma koja, korištenjem digitalne tehnologije, organizira rad fizičkih osoba koje obavljaju poslove, bilo da se radi o pružanju usluga na određenoj lokaciji (taxi prijevoz, dostava) ili na daljinu pomoću elektroničkog sredstva.

Agregator

Agregator je fizička ili pravna osoba koja obavlja djelatnost zastupanja ili posredovanja za jednu ili više digitalnih radnih platformi.

Poslodavac

Poslodavac radniku može biti ili digitalna radna platforma izravno ili agregator kao njezin posrednik.

Osim u radnom odnosu, pod propisanim uvjetima, dozvoljeni su i drugi oblici obavljanja tzv. platformskog rada (npr. samozapošljavanje, ugovor o djelu ili sličan obveznopravni ugovor).

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Registar digitalnih radnih platformi i agregatora

Da bi na tržištu legalno obavljali registriranu djelatnost platforme i njihovi agregatori moraju se upisati u Registar, koji je dio informacijskog sustava Jedinstvene elektroničke evidencije rada (JEER).

Registar digitalnih radnih platformi i agregatora (Registar) dostupan je kao elektronička usluga te mu se pristupa putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS).

Potrebno je da se svaka digitalna radna platforma samostalno registrira u Registru:

• registraciju može obaviti zakonski zastupnik ili osoba kojoj je zakonski zastupnik dao pravo pristupa,
• nakon uspješne registracije sustav JEER će digitalnoj radnoj platformi dodijeliti evidencijski broj i omogućiti kreiranje potvrde s evidencijskim brojem.

Svaka registrirana digitalna radna platforma samostalno registrira agregatore s kojima ima suradnju:

• podaci potrebni za registraciju agregatora su OIB/MBO agregatora, adresa elektroničke pošte agregatora i datum početka suradnje s agregatorom,
• nakon uspješne registracije sustav JEER će svakom agregatoru dodijeliti evidencijski broj,
• ako je registracija obavljena importiranjem podataka o više agregatora, evidencijski broj za svakog agregatora je dostupan u Registru.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (mrosp.gov.hr)

 

Dokaz u cilju ostvarivanja prava na odsutnost s posla ⇒

---

Pravo na odsutnost s posla novi je institut koji je rezultat usklađivanja s Direktivom (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi, koje podrazumijeva pravo radnika na odsutnost s posla, jedan dan u kalendarskoj godini, u slučajevima kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga nastalog bolešću ili nesrećom, prijeko potrebna radnikova trenutačna nazočnost.

To se razdoblje za stjecanje prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom smatra vremenom provedenim na radu.

Mogućnost povoljnijeg uređenja toga prava, kako u smislu njegovog trajanja, tako i u smislu uređenja prava na naknadu plaće za to vrijeme, ostavlja se slobodi ugovaranja putem kolektivnog ugovora ili ugovora o radu, odnosno uređenja pravilnikom o radu poslodavca.

Radnik ima pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost, a takvo razdoblje odsutnosti s posla smatra se vremenom provedenim na radu.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Dokazivanje odsutnosti s posla

Uzimajući u obzir svrhu navedenog instituta, kao i razloge koji bi korištenje toga prava opravdavali, Zakonom o radu nije propisana obveza radnika da u slučaju zahtjeva poslodavca dokaže njegovu opravdanost.

Međutim, isto tako nije niti propisana nemogućnost poslodavca da u slučaju sumnje na zlouporabu korištenja tim pravom, od radnika zatraži dokaz o postojanju važnog i hitnog obiteljskog razloga.

Izvor: Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Prijava isplate primitaka po osnovi rada putem digitalnih radnih platformi ⇒

---

U nastavku prenosimo obavijest Porezne uprave vezano za izvješćivanje o isplatama primitaka na osnovu rada putem digitalnih radnih platformi u Obrascu JOPPD.

Zbog primjene odredbama Zakonu o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – Odluka USRH) prilagođen je Pravilnik o porezu na dohodak u dijelu izvješćivanja o isplatama primitaka na osnovu rada putem digitalnih radnih platformi u Obrascu JOPPD, odnosno dopunjeni su prilozi 1. i 3. Obrasca JOPPD.

Prilog 1. Obrasca JOPPD, koji se odnosi na podnositelje izvješća, proširuje se za još jednu oznaku, oznaku 14., koja se odnosi na Poslodavca digitalnu radnu platformu ili agregatora.

Time se obvezuje poslodavca digitalnu radnu platformu ili agregatora da sve isplate primitaka primateljima – platformskim radnicima po osnovi rada (dohodak od nesamostalnog rada, drugi dohodak) na Obrascu JOPPD podnosi s oznakom 14.

Nadalje, propisuje se nova oznaka primitka u Prilogu 3. Obrasca JOPPD 4057 Primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak po osnovi rada putem digitalnih radnih platformi kojom se iskazuju oporezivi primici od kojih se utvrđuje drugi dohodak po osnovi rada putem digitalnih radnih platformi.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Time se digitalnim radnim platformama, koje su dužne izvršiti provjeru putem sustava ePorezna, omogućuje uvid o stanju isplaćenih primitaka od kojih se utvrđuje drugi dohodak koji je fizička osoba kojoj dodjeljuje posao ostvarila radom putem digitalnih radnih platformi.

Na taj način, razmjenom podatka nadležnih tijela se kontrolira eventualno postojanje ugovornog odnosa za fizičku osobu koja je radom putem digitalnih radnih platformi u pojedinom kvartalu kalendarske godine ostvarila primitak veći od 60% brutoiznosa tri mjesečne minimalne plaće.

Naime, ako digitalna radna platforma ili agregator na temelju izvršene provjere utvrdi da je primitak za obavljeni rad fizičke osobe u pojedinom kvartalu kalendarske godine veći od limitirane visine od 60% brutoiznosa tri mjesečne minimalne plaće, fizička osoba kod tog poslodavca više ne može posao obavljati na temelju ugovora o djelu ili drugog obveznopravnog ugovora već samo na temelju sklopljenog ugovora o radu. ​

Izvor: porezna-uprava.hr

Rad na određeno vrijeme korisnika mirovine ⇒

---

Prenosimo mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike o radu na određeno vrijeme korisnika mirovine.

Zakon o mirovinskom osiguranju

Zakonom o mirovinskom osiguranju je propisano da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, isplata mirovine obustavlja.

Iznimno, mirovina se neće obustaviti, ako je riječ o korisniku mirovine iz članka 99. toga Zakona, koji je nastavio raditi ili se tijekom korištenja toga prava zaposli do polovice punog radnog vremena.

S druge pak strane, naglašavamo da su u pogledu mogućnosti zakonitog i pravilnog sklapanja ugovora o radu i radnog odnosa takvog radnika, mjerodavne odredbe Zakona o radu.

Na rad radnika – korisnika mirovine, primjenjuju se odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu, kao općeg propisa radnoga prava.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Zakon o radu

Sukladno Zakonu o radu, radnik s poslodavcem može sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme ili, iznimno, na određeno vrijeme, s time da u slučaju sklapanja potonjeg ugovora, poslodavac je dužan voditi računa o postojanju objektivnog razloga za sklapanje takvog ugovora, kako je to propisano člankom 12. Zakona o radu.

Činjenica da je radnik ostvario uvjete za mirovinu ili je korisnik mirovine, ne predstavlja opravdani razlog za sklapanje ugovora na određeno.

Ujedno je važno napomenuti kako povećani opseg poslova i nadalje može biti razlogom sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, jer će u navedenom slučaju, zbog nastupa određenog događaja, kod poslodavca nastupiti privremeno povećanje opsega poslova, odnosno povećanje koje će biti ograničenog trajanja.

Međutim, iz sadržaja ugovora o radu mora biti obrazložen razlog nastanka povećanja obima posla (npr. zbog određene iznimne ili hitne narudžbe), a u slučaju sklapanja novog ugovora o radu po istoj osnovi, poslodavac će biti u obvezi dodatno obrazložiti zašto i nadalje postoji potreba za sklapanjem novog ugovora o radu na određeno vrijeme.

Slijedom navedenog, ističemo da Zakonom o radu nije propisana iznimka od ograničenja sklapanja ugovora na određeno vrijeme iz članka 12. stavaka 2. i 4. u odnosu na radnike koji su ujedno korisnici mirovine.

Izvor: Mišljenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (mrosp.gov.hr)

Novi Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika ⇒

---

U Narodnim novinama broj 55/23 objavljen je Pravilnik o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika sa stupanjem na snagu 01. lipnja 2023. godine.

Zaštita zdravlja maloljetnika

Pravilnikom se radi zaštite zdravlja, sigurnosti i razvoja maloljetnika, uređuje način utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika, rokovi u kojima se mora ponoviti utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, sadržaj i način izdavanja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti i druga pitanja važna za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti maloljetnika.

Zdravstveni pregled maloljetnika obavlja se na temelju uputnice za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti maloljetnika koju izdaje poslodavac (Obrazac MA-1). Nakon obavljenog zdravstvenog pregleda izdaje se uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti maloljetnika za obavljanje određenih poslova (Obrazac MA-2).

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Zdravstvena sposobnost za rad maloljetnika

Zdravstvena sposobnost za rad maloljetnika utvrđuje se zdravstvenim pregledom prije početka rada te tijekom rada, najkasnije protekom godine dana rada maloljetnika, a i prije isteka toga roka kada to ocijeni izabrani liječnik opće/obiteljske medicine ili nadležni specijalist medicine rada/medicine rada i sporta ili kada to zatraži maloljetnik, odnosno njegov zakonski zastupnik.

Novi obrasci uputnice za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti maloljetnika (MA-1) i uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti maloljetnika (MA-2) nalaze se u prilogu novog Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Danom stupanja na snagu Pravilnika o utvrđivanju zdravstvene sposobnosti za rad maloljetnika prestaje važiti Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima na kojima smije sudjelovati (NN broj 62/10).