Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma ⇒

---

Pranje novca i financiranje terorizma predstavljaju ozbiljne prijetnje sigurnosti i cjelovitosti financijskog sustava.

Borba protiv navedenih pojava kompleksna je i izazovna te stoga iziskuje nacionalnu i međunarodnu suradnju pri podizanju svijesti te otkrivanju i sprječavanju postupaka pranja novca i financiranja terorizma.

Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj uređeni su Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nadzire primjenu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma kod svojih subjekata nadzora.

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisuje mjere, radnje i postupke koje obveznici i nadležna državna tijela poduzimaju radi sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma te druge preventivne mjere u svrhu sprječavanja korištenja financijskoga sustava za pranje novca i financiranje terorizma.

Nadzorne aktivnosti

Pored nadzornih aktivnosti Hanfa također:

• surađuje s drugim domaćim i međunarodnim tijelima u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
• organizira edukaciju za institucije koje nadzire
• donosi smjernice za provedbu propisa iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te
• obavlja druge poslove u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma propisuje niz obveza za financijske institucije i druge obveznike zakona koji izvršavaju financijske transakcije ili transakcije drugom imovinom.

Glavni je cilj zakona osigurati integritet financijskog sustava i spriječiti njegovu zlouporabu u svrhu nezakonitih aktivnosti kao što su pranje novca i financiranje terorizma.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Zakonske obveze

Zakon propisuje da su obveznici prilikom obavljanja svojih djelatnosti dužni ispunjavati sljedeće obveze:

1. izraditi procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma
2. uspostaviti politike, kontrole i postupke za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma
3. provoditi mjere dubinske analize stranke na način i pod uvjetima određenima zakonom
4. provoditi mjere za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznik ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje imaju sjedište u drugoj državi članici ili trećoj državi
5. imenovati ovlaštenu osobu i zamjenika ovlaštene osobe za provedbu mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, s obzirom na organizacijsku strukturu obveznika, dovoljan broj zamjenika ovlaštene osobe te osigurati primjerene uvjete za njihov rad
6. omogućiti redovito stručno osposobljavanje i izobrazbu zaposlenika obveznika te osiguravati redovitu unutarnju reviziju sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika
7. izraditi i redovito dopunjavati liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija i sredstava za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma
8. obavještavati i dostavljati Uredu za sprječavanje pranja novaca propisane i tražene podatke, informacije i dokumentaciju o transakcijama, sredstvima i osobama
9. čuvati i zaštititi podatke te voditi evidencije podataka propisanih Zakonom
10. obvezu kreditnih i financijskih institucija da uspostave odgovarajući informacijski sustav s obzirom na svoju organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi cjelovite procjene rizika stranaka, poslovnih odnosa i transakcija te stalnoga praćenja poslovnih odnosa te sa svrhom pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca i
11. provoditi druge obveze i mjere propisane Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata.

Zakonom su također propisane i prekršajne odredbe koje uključuju novčane kazne i zabranu obavljanja financijskih poslova.

Izvor: www.hanfa.hr

Postupak procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma i način provođenja mjera dubinske analize ⇒

---

Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provedbe mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke objavljen je u Narodnim novinama broj 109/24, a stupio je na snagu 21. rujna 2024. godine.

Odredbe Pravilnika

Pravilnikom se propisuju:

1. postupak procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma,
2. čimbenici rizika koje su obveznici dužni razmotriti pri procjeni rizika od pranja novca financiranja terorizma koji je povezan s pojedinačnim poslovnim odnosom i povremenom transakcijom i
3. način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.

Obveznik je dužan uspostaviti sustave i kontrole kako bi stalno preispitivao svoje procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma povezanog s njegovim poslovanjem te pojedinačnim poslovnim odnosima kako bi se osiguralo da njegova procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma bude ažurna i odgovarajuća.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Ispunjavanje obveza

Obveznici su financijske institucije kako su definirane člankom 4. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranje terorizma (dalje: Zakon) i za čiji nadzor je nadležan Financijski inspektorat Republike Hrvatske.

Kako bi ispunio svoje obveze utvrđene u Zakonu, obveznik je dužan procijeniti:

1. rizik od pranja novca i financiranja terorizma kojem je izložen zbog prirode i složenosti svojeg poslovanja (procjena rizika cjelokupnog poslovanja)
2. rizik od pranja novca i financiranja terorizma kojem je izložen zbog ulaska u poslovni odnos ili provedbe povremene transakcije (pojedinačne procjene rizika).

Svaka procjena rizika treba se sastojati od:

• utvrđivanja čimbenika rizika od pranja novca i financiranja terorizma
• procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

Mjere dubinske analize stranke trebale bi obveznicima pomoći da bolje razumiju rizik povezan s pojedinačnim poslovnim odnosima ili povremenim transakcijama.

Izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma ⇒

---

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

U Narodnim novinama broj 151/22 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 12. svibnja 2022. donijela Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (NN br. 56/22), a koji sadrži mjere i aktivnosti čiji je cilj daljnje jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Ispunjenjem mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana, Republika Hrvatska osigurat će daljnje usklađivanje zakonodavnog okvira s preporukama Stručne skupine za financijsko djelovanje koje predstavljaju međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca te financiranja terorizma i proliferacije, kao i pojačati svoje napore i kapacitete za što učinkovitije suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i proliferacije.

Dopunjena definicija

Financiranjem terorizma smatra se:

• osiguravanje ili prikupljanje sredstava odnosno pokušaj osiguravanja ili prikupljanja sredstava, zakonitih ili nezakonitih, na bilo koji način, izravno ili neizravno, s namjerom da se upotrijebe ili sa znanjem da će biti upotrijebljena, u cijelosti ili dijelom, od strane terorista ili terorističke organizacije u bilo koju svrhu, što uključuje i počinjenje terorističkoga kaznenog djela, ili od strane osoba koje financiraju terorizam;
• financiranje putovanja u svrhu počinjenja ili doprinosa u počinjenju kaznenog djela terorizma ili počinjenja kaznenog djela obuke za terorizam i terorističkog udruženja.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Promjene od 1. siječnja 2023.

Niz je promjena i novina koje stupaju na snagu donošenjem izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma:

• propisuje se obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine,
• propisuje se obveza registracije i vođenje registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja,
• dopunjuje se odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta stranke od strane ovlaštenih mjenjača,
• proširuje se obveza provođenja dubinske analize i na upravitelje trustova koji upravitelji imaju prebivalište odnosno sjedište u inozemstvu,
• dopunjuje se odredba koja propisuje obvezu utvrđivanja i provjere identiteta za trustove i slična pravna uređenja,
• precizira se odredba koja propisuje poduzimanje mjera za provjeru identiteta stvarnog vlasnika,
• precizira se odredba koja propisuje obvezu razumijevanja svrhe i prirodu poslovnog odnosa,
• mijenja se definicija neizravnog vlasništva (nad pravnom osobom) na način da uključuje i neizravno vlasništvo putem trustova,
• propisuje se obveza da obveznici moraju prikupiti informacije o ovlastima koje reguliraju i obvezuju pravne osobe ili pravne aranžmane – osnivački akt društva,
• proširuje se obveza prijavljivanja sumnjivih transakcija, osoba i sredstava Uredu za sprječavanje pranja novca,
• propisuje se suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine,
• propisuje se suradnja s nadzornim tijelima država članica u području nadzora obveznika iz nefinancijskog sektora,
• smanjuje se prag obavještavanja o gotovinskim transakcijama Ureda za sprječavanje pranja novca sa 200.000,00 kuna na 10.000,00 eura. U izvješću MONEYVAL-a navedeno je kako se u Republici Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela (porezna utaja, koruptivna kaznena djela, zlouporaba opojnih droga) koja predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca. MONEYVAL je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000,00 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga odnosno usklađivanje istog sa pragom koji određuje ograničenja u plaćanju odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti koji prag iznosi 75.000,00 kuna. Slijedom navedenog predlaže se propisivanje novog praga za prijavu gotovinskih transakcija u iznosu od 10.000,00 eura koji će se izjednačiti sa pragom koji određuje ograničenja u plaćanju odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti.

Registar stvarnih vlasnika – utvrđivanje vlasnika i upis promjena ⇒

---

Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN, broj 108/2017 i 39/2019), registar stvarnih vlasnika je središnja elektronička baza podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata osnovanih na području Republike Hrvatske i trustova i s njima izjednačenih subjekata stranoga prava kojima je izdan OIB (u daljnjem tekstu: Registar).

Registar u ime Ureda za sprječavanje pranja novca operativno vodi Financijska agencija.

Obveza utvrđivanja stvarnog vlasnika stranke

Obveznici primjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma određeni u članku 9. istog zakona, moraju utvrditi stvarnog vlasnika stranke prilikom uspostave poslovnog odnosa.

Izuzetno od ovog općeg pravila, obveznik iz članka 9. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma neće biti dužan utvrđivati ni provjeravati identitet stvarnoga vlasnika stranke samo ako je stranka trgovačko društvo čijim se financijskim instrumentima trguje na burzi ili uređenom tržištu u jednoj ili više država članica u skladu s propisima u Europskoj uniji ili u trećoj državi, pod uvjetom da u toj trećoj državi vrijede zahtjevi za objavljivanje podataka u skladu s propisima u Europskoj uniji, koji osiguravaju odgovarajuću transparentnost podataka o stvarnim vlasnicima stranke.

Stvarni vlasnik stranke uvijek je fizička osoba.

Stvarni vlasnik stranke

Pod stvarnim vlasnikom stranke podrazumijevamo svaku fizičku osobu, ili osobe, koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba, odnosno osobe u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu, odnosno osobe koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem.

Stvarni vlasnik pravne osobe

Zakonom o sprječavanju pranja novca se dalje razrađuje pojam stvarnog vlasnika pa se tako stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra svaka fizička osoba, odnosno osobe koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:

1. fizičku osobu, odnosno osobe koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi;
2. fizičku osobu, odnosno osobe koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili
3. fizičku osobu, odnosno osobe koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.

Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba, odnosno osobe koje kontroliraju drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba, odnosno osobe u čije se ime obavlja transakcija.

Podaci iz Registra nisu dostupni svim fizičkim i pravnim osobama bez ograničenja. Uvjeti pod kojima su ovi podaci dostupni pojedinim subjektima utvrđeni su Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Stvarni vlasnik određenih drugih subjekata

Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma stvarnim vlasnikom trusta i s njime izjednačenoga subjekta stranoga prava smatra se svaka fizička osoba, ili više njih, koja u konačnici kontrolira trust ili s njim izjednačeni subjekt stranoga prava, izravnim ili neizravnim vlasništvom ili drugim sredstvima.

Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) koja ispunjava uvjete stvarnog vlasnika za pravnu osobu, stvarnim vlasnikom domaćih i stranih udruga i njihovih saveza, zaklada, fundacija, ustanova, umjetničkih organizacija, komora, sindikata, udruga poslodavaca, političkih stranaka, zadruga, kreditnih unija ili vjerskih zajednica može se smatrati svaka fizička osoba ovlaštena za zastupanje.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Izravno i neizravno vlasništvo

Pokazatelj izravnoga vlasništva nad pravnom osobom je vlasništvo nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.

S druge strane, pokazatelj neizravnoga vlasništva je vlasništvo ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba koje pojedinačno ili zajedno imaju preko 25 % poslovnih udjela ili 25 % plus jedna dionica u stranci.

Kontrolni položaj u upravljanju imovinom 

Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva. 

Utvrđivanje stvarnog vlasnika u drugim slučajevima

Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) koja je stvarni vlasnik, ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik stranke te u slučaju kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma stvarnim vlasnikom stranke smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije.

Rok za upis promjena u Registar

Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika (NN, broj 53/2019 i 01/2020) su propisani rokovi za upis u Registar stvarnih vlasnika.

Pravni subjekti koji su osnovani nakon 1. prosinca 2019. dužni su upisati podatak o stvarnom vlasniku u najkasnije u roku od 30 dana od dana osnivanja.

Upravitelj trusta je dužan za trust koji je postao obveznik OIB-a u Republici Hrvatskoj unijeti podatak o stvarnom vlasniku trusta u Registar na način propisan ovim Pravilnikom u roku od 30 dana od dodjele OIB-a trustu.

Nove podatke o stvarnim vlasnicima pravni subjekti odnosno upravitelji trusta dužni u ažurirati u roku od 30 dana od datuma nastanka promjene.

Zaštita osobnih podataka

Zaštita osobnih podataka u odnosu na sadržaj registra stvarnih vlasnika uređena je odredbama Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika.

Na uporabu, čuvanje i zaštitu podataka iz Registra na odgovarajući način se primjenjuju propisi koji uređuju zaštitu osobnih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka – SL EU L 119/4.5.2016. i Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka – NN broj 42/2018) te propisi koji uređuju zaštitu tajnosti podataka i informacijsku sigurnost (npr. Zakon o tajnosti podataka – NN broj: 79/2007 i 86/2012, Zakon o informacijskoj sigurnosti NN broj 79/2007).

Pravne i fizičke osobe koje su sukladno odredbama Pravilnika o Registru stvarnih vlasnika ostvarile uvid u osobne podatke koji se nalaze u Registru ne smiju te podatke učiniti dostupnima trećim osobama, osim ako je to propisano Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma ili se radi o javno dostupnim podacima sukladno odredbama istog zakona, ili uz privolu osobe o čijim se osobnim podacima radi.

Sprječavanje pranja novca – dubinske analize ⇒

---

Sprječavanje pranja novca

Na temelju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN br. 108/17 i 39/19) u Narodnim novinama broj 106/19 objavljen je Pravilnik o postupku procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma te načinu provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.

Novim pravilnikom se propisuje:

• postupak procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma,
• čimbenici rizika koje obveznici trebaju razmotriti pri procjeni rizika od pranja novca i financiranja terorizma koji je povezan s pojedinačnim poslovnim odnosom i povremenom transakcijom i
• način provođenja mjera pojednostavljene i pojačane dubinske analize stranke.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Odredbe se primjenjuju na financijske institucije sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.

Obveznik je dužan primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke kako bi upravljao rizicima i ublažio ih na primjeren način.

Mjere pojačane dubinske analize primjenjuju se uz redovite mjere dubinske analize stranke.

---

• Koje se mjere pojačane dubinske analize primjenjuju na politički izložene osobe?
• Koje se mjere pojačane dubinske analize primjenjuju na složene i neobične transakcije?
• Koje se mjere pojačane dubinske analize primjenjuju na stranke iz visokorizičnih trećih država? Regulirano je u novom Pravilnikom.

---

Obveznici primjene Pravilnika dužni su osigurati da sustav upravljanja rizicima i kontrole, osobito one koji se odnose na primjenu odgovarajućeg stupnja mjera dubinske analize stranaka, budu učinkoviti i razmjerni riziku. Također, potrebno je internim politikama propisati vođenje evidencija i dokumentirati procjene rizika poslovnih odnosa i povremenih transakcija i sve promjene u procjenama rizika napravljene tijekom provedbe mjera praćenja poslovnog odnosa.

Obveznik je ovlašten prikupljati, obrađivati, čuvati, dostavljati i upotrebljavati one osobne podatke koji su prema ovom Pravilniku potrebni za procjenu rizika i provedbu postupka dubinske analize.

Od prikupljanja podataka obveznik je dužan internim politikama propisati obuhvat podataka koji su mu potrebni za procjenu rizika i provedbu postupka dubinske analize.

Obuhvat podataka koji se od stranke zahtjeva treba biti proporcionalan riziku koji za društvo proizlazi iz pojedinog poslovnog odnosa, odnosno transakcije.

Obveznici su dužni postupak procjene rizika i način provođenja mjera dubinske analize (pranje novca) uskladiti s odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 31. prosinca 2019. godine.

Obveznici provedbe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma ⇒

---

Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Za prepoznavanje, procjenu, razumijevanje i smanjenje rizika od pranja novca i financiranja terorizma Republika Hrvatska provodi nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, pri čemu uzima u obzir propise koji uređuju zaštitu osobnih podataka i zaštitu tajnosti podataka, koja će se redovito ažurirati svake četiri godine od prethodno provedene nacionalne procjene rizika, te po potrebi i ranije.

Vlada donosi Nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj te na temelju nje donosi Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma.

---

Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN, 108/17 i 39/19), pranjem novca smatra se:

• zamjena ili prijenos imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitoga podrijetla imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uključena u počinjenje takve aktivnosti u izbjegavanju pravnih posljedica djelovanja te osobe;
• skrivanje ili prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, raspolaganja, kretanja, prava povezanih s vlasništvom ili vlasništva imovine, kada se zna da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti;
• stjecanje, posjedovanje ili korištenje imovine ako se zna, u vrijeme primitka, da je ta imovina stečena kriminalnom aktivnošću ili sudjelovanjem u takvoj aktivnosti ili
• sudjelovanje u počinjenju, udruživanje radi počinjenja, pokušaj počinjenja i pomaganja u počinjenju, poticanje, savjetovanje i olakšavanje ostvarenja bilo koje od aktivnosti navedene u prethodnim točkama.

Pranjem novca smatra se i kada su aktivnosti kojima je stvorena imovina koja je predmet pranja novca provedene na državnome području druge države članice ili treće zemlje.

Mjere, radnje i postupci za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma provode se prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stječe ili koristi imovina te u ostalim oblicima raspolaganja sredstvima, pravima i drugom imovinom koji mogu poslužiti za pranje novca i financiranje terorizma.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Sukladno Zakonu, obveznici provedbe za sprječavanje pranja novca jesu:

1. kreditne institucije
2. kreditne unije
3. Hrvatska banka za obnovu i razvitak
4. HP ‒ Hrvatska pošta d. d. u dijelu poslovanja koji se odnosi na poštanske novčane uputnice
5. institucije za platni promet
6. društva za upravljanje investicijskim fondovima i investicijski fondovi s pravnom osobnošću s unutarnjim upravljanjem
7. mirovinska društva u dijelu poslovanja koje se odnosi na dobrovoljne mirovinske fondove te mirovinska osiguravajuća društva u dijelu poslovanja koji se odnosi na izravne jednokratne uplate osoba u takva društva i društva za dokup mirovine
8. društva ovlaštena za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti
9. društva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova životnih osiguranja i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
10. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću zastupanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
11. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o životnome osiguranju i drugih osiguranja povezanih s ulaganjima
12. faktoring-društva
13. leasing-društva
14. institucije za elektronički novac
15. ovlašteni mjenjači
16. priređivači igara na sreću za:

• • lutrijske igre
  • igre u kasinima
  • igre klađenja
  • igre na sreću na automatima
  • igranje na daljinu preko interneta, telefona ili drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja (online igranje)

17. pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću:

• • odobravanja kredita i zajmova, uključujući potrošačke kredite, ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih tražbina osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting), uključujući i otkup dospjelih tražbina
  • izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima (putnički čekovi i bankovne mjenice), ako ta djelatnost nije platna usluga u smislu zakona kojim se uređuje platni promet
  • izdavanja garancija i jamstava
  • upravljanja ulaganjima za treće osobe i savjetovanja u vezi s tim
  • iznajmljivanja sefova
  • pružanja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima
  • prometa plemenitih metala i dragoga kamenja
  • trgovine ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima i antikvitetima, među ostalim, kada se time bave umjetničke galerije i aukcijske kuće, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću
  • pohranjivanja umjetničkih djela ili trgovine umjetničkim djelima ili posredovanja u trgovini umjetničkim djelima, kada se navedeno odvija u slobodnim zonama, pri svakoj transakciji u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj, bez obzira na to je li riječ o jednokratnoj transakciji ili o više transakcija koje su međusobno očigledno povezane i koje ukupno dosežu vrijednost od 75.000,00 kuna i veću
  • posredovanja u prometu nekretninama, uključujući i kada posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima je mjesečna najamnina u vrijednosti od 75.000,00 kuna i većoj
  • pružanja usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta
  • pružanja skrbničke usluge novčanika.

18. pravne i fizičke osobe u obavljanju profesionalnih djelatnosti: a) revizorsko društvo, samostalni revizor, vanjski računovođa koji je fizička ili pravna osoba koja obavlja računovodstvene usluge, porezni savjetnik, društvo za porezno savjetništvo, te sve ostale osobe koje se obvežu da će izravno ili pomoću drugih osoba s kojima su te ostale osobe povezane pružati materijalnu pomoć, potporu ili savjete o poreznim pitanjima kao glavnu poslovnu djelatnost ili profesionalnu aktivnost b) odvjetnik, odvjetničko društvo, javni bilježnik, ako sudjeluje, bilo da djeluje uime svoje stranke bilo za svoju stranku, u bilo kojoj vrsti financijskih transakcija ili transakcija koje uključuju nekretnine ili pak pružaju pomoć u planiranju ili provođenju transakcije za svoju stranku u vezi s:

• • kupnjom ili prodajom nekretnina ili poslovnih subjekata
  • upravljanjem novčanim sredstvima, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom u vlasništvu stranke
  • otvaranjem i upravljanjem bankovnih računa, štednih uloga ili računa za poslovanje s financijskim instrumentima
  • prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, poslovanje ili upravljanje trgovačkim društvom
  • osnivanjem, poslovanjem ili upravljanjem trustovima, trgovačkim društvima, zakladama ili sličnim pravnim uređenjima.

Također, obveznici provedbe mjera i radnji za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizmu su i podružnice kreditnih i financijskih institucija i drugih obveznika iz drugih država članica i trećih država koje su osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom koji uređuje njihov rad, kao i zastupnici institucija za platni promet i distributeri institucija za elektronički novac iz druge države članice.

Obveznici su prilikom obavljanja svojih djelatnosti dužni ispunjavati obveze određene Zakonom i na temelju njega donesenih podzakonskih akata, s ciljem sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma.

---

Obveze određene Zakonom obuhvaćaju:

1. izradu procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma;
2. uspostavljanje politika, kontrola i postupaka za učinkovito smanjivanje i djelotvorno upravljanje rizicima od pranja novca i financiranja terorizma;
3. provođenje mjera dubinske analize stranke;
4. provođenje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u poslovnim jedinicama i društvima u kojima obveznik ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, a koje imaju sjedište u drugoj državi članici ili trećoj državi;
5. imenovanje ovlaštene osobe i zamjenika ovlaštene osobe za provedbu mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, s obzirom na organizacijsku strukturu obveznika, dovoljan broj zamjenika ovlaštene osobe te osiguranje primjerenih uvjeta za njihov rad;
6. omogućavanje redovitoga stručnog osposobljavanja i izobrazbe zaposlenika obveznika te osiguravanje redovite unutarnje revizije sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika;
7. izradu i redovito dopunjavanje liste indikatora za prepoznavanje stranaka i sumnjivih transakcija i sredstava za koje postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma;
8. obavještavanje i dostavljanje Uredu za sprječavanje pranja novca propisanih i traženih podataka, informacija i dokumentacije o transakcijama, sredstvima i osobama;
9. čuvanje i zaštitu podataka te vođenje evidencija podataka;
10. obvezu kreditnih i financijskih institucija da uspostave odgovarajući informacijski sustav s obzirom na svoju organizacijsku strukturu i izloženost riziku od pranja novca i financiranja terorizma radi cjelovite procjene rizika stranaka, poslovnih odnosa i transakcija te stalnoga praćenja poslovnih odnosa, a sa svrhom pravodobnoga i cjelovitoga obavještavanja Ureda za sprječavanje pranja novca.

Registar stvarnih vlasnika ⇒

---

Obveza prijave u Registar stvarnih vlasnika stranke do 31. prosinca 2019.

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN, br. 108/17, 39/19) i Pravilnikom o registru stvarnih vlasnika (NN, br. 53/19) određeni su pravni subjekti koji moraju do 31. prosinca 2019. upisati podatke o svojem stvarnom vlasniku u Registar stvarnih vlasnika stranke. To su:

1. trgovačka društva (dionička društva, društva s ograničenom odgovornošću, jednostavna društva s ograničenom odgovornošću, javna trgovačka društva, komanditna društva, gospodarska interesna udruženja)
2. podružnice stranih trgovačkih društava
3. udruge
4. zaklade
5. fundacije
6. ustanove kojima RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač.

Uz navedene pravne subjekte, upravitelj trusta također je dužan unijeti podatak o stvarnom vlasniku (stvarnim vlasnicima) trusta kojim upravlja, ukoliko je trust kojim upravlja obveznik osobnog identifikacijskog broja.

Od ove obveze su izuzete udruge koje i dalje zastupaju osobe koje su kao osobe ovlaštene za zastupanje udruge upisane u Registar udruga. Naime, podaci iz ovog registra izravno se prenose u Registar stvarnih vlasnika pa, u slučaju da nije bilo izmjene u podacima o osobama ovlaštenim za zastupanje udruge, nema potrebe za ponovno prijavljivanje istih osoba u Registar stvarnih vlasnika.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Osim navedenih udruga, od obveze upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar izuzeti su:

1. ustanove kojima je Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jedini osnivač;
2. pravne osobe koje nisu navedene u gore navedenom popisu pravnih osoba koje su obveznici upisa u Registar stvarnih vlasnika (npr. ministarstva, tijela državne uprave, komore, sindikati, udruge poslodavaca, političke stranke, zadruge i dr.);
3. dionička društva koja kotiraju na uređenom tržištu vrijednosnih papira nisu dužna u Registar upisati podatak o svom stvarnom vlasniku iz razloga što takva dionička društva podliježu zahtjevima za objavljivanje podataka i zahtjevima za osiguranje odgovarajuće transparentnosti podataka o stvarnim vlasnicima, već su u Registar dužna upisati samo podatke o tome na kojoj burzi kotiraju i od kada, te imaju li izdane dionice na donositelja;
4. trgovačka društva, podružnice stranih trgovačkih društava, udruge, zaklade, fundacije i ustanove kojima je Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave jedini osnivač.

Pravni subjekti-obveznici upisa u Registar stvarnih vlasnika stranke osnovani nakon 1. prosinca 2019., moraju upisati svoje stvarne vlasnike u Registar u roku od 30 dana od dana osnivanja.

Stvarni vlasnik stranke je uvijek fizička osoba. Pod stvarnim vlasnikom stranke se podrazumijeva svaka fizička osoba (osobe) koja je konačni vlasnik stranke ili kontrolira stranku ili na drugi način njome upravlja, i/ili fizička osoba (osobe) u čije ime se provodi transakcija, uključujući onu fizičku osobu (osobe) koje izvršavaju krajnju učinkovitu kontrolu nad pravnom osobom ili pravnim uređenjem.

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma je određeno kako se stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:

1. fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi,
2. fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili
3. fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.

Stvarnim vlasnikom pravnog subjekta koji se nalazi u postupku stečaja ili likvidacije smatra se stečajni upravitelj odnosno likvidator, te je za takve pravne subjekte potrebno u Registar stvarnih vlasnika upisati podatke o stečajnom upravitelju odnosno likvidatoru, na način i u rokovima propisanima Pravilnikom o Registru stvarnih vlasnika.