Potvrda o prvom zaposlenju dostupna elektroničkim putem ⇒

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) na službenoj web stranici obavijestio je o novoj usluzi, izdavanju elektroničke Potvrde o prvom zaposlenju, a kojom se obveznicima – poslodavcima pravnim i fizičkim osobama omogućava podnošenje zahtjeva i izdavanje navedene potvrde, radi korištenja olakšica prema propisima o obveznim doprinosima.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje od 22. rujna 2025. omogućuje izdavanje e-Potvrde o prvom zaposlenju, a uvođenjem ove e-Usluge podupire se razvoj digitalnih rješenja koja poslodavcima olakšavaju poslovanje i stvaraju učinkovitije i transparentnije administrativno okruženje.

Motivirajte i nagradite svoj tim – neograničen pristup seminarima i edukacijama!

Poslovni korisnici

Poslovni korisnici usluzi mogu pristupiti putem poveznice, a detaljne informacije o načinu korištenja mogu pronaći u korisničkim uputama na poveznici.

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o doprinosima (NN 152/24) od 1. siječnja 2025. izmijenjena je definicija „osobe koja se prvi put zapošljava“ iz članka 7. točke 31. Zakona o doprinosima.

Osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu je fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Za takvu osobu poslodavac je obvezan osigurati dokaz, odnosno potvrdu HZMO-a. Naime, poslodavac koji od 1. siječnja 2025. sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja se prvi put zapošljava, oslobođen je plaćanja doprinosa na osnovicu (obvezno zdravstveno osiguranje – 16,5 %) u trajanju od jedne godine od dana sklapanja ugovora.

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (www.mirovinsko.hr)

Oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu ⇒

U nastavku prenosimo odgovor Ministarstva financija Porezne uprave vezano za upit o oslobođenju od obveze doprinosa na osnovicu za radnika koji se prvi put zapošljava na ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Tko može koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na mjesečnu osnovicu (plaću) po osnovi ugovora o radu – odnosi li se oslobođenje isključivo na prvo zapošljavanje ili je važno da je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme?

Oslobođenje od obveze doprinosa

Dostavljenim upitom traži se tumačenje u vezi korištenja oslobođenja od obveze doprinosa na mjesečnu osnovicu (plaću) za osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu na način odnosi li se oslobođenje isključivo na prvo zapošljavanje ili je važno da je ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme.

Kako navodite imate poslodavca koji želi sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme s radnikom koji je već nekoliko puta bio osiguran po osnovi radnog odnosa kod drugih poslodavaca temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme te Vas zanima može li poslodavac koristiti oslobođenje od obveze doprinosa za osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu.

Također Vas zanima ako je moguće koristiti navedeno oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu, postoji li određena osnova osiguranja kod nadležnih nositelja obveznih osiguranja (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) na koju će poslodavac osigurati radnika te koje su oznake stjecatelja na Obrascu JOPPD.

Odgovor Ministarstva financija Porezne uprave

Zakonom o doprinosima („Narodne novine“ br. 84/08., 152/08., 94/09., 18/11., 22/12., 144/12., 148/13., 41/14., 143/14., 115/16., 106/18., 33/23., 114/23. i 152/24. – dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. člankom 7. točkom 54. propisano je da osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu jest fizička osoba koju poslodavac po osnovi ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno zdravstveno osiguranje, a do dana sklapanja ugovora o radu nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Navedeno oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu koristi se u razdoblju do jedne godine.

Navedeno znači da je redefiniran pojam osobe koja se prvi put zapošljava na način da poslodavac mora s tom osobom sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, prijaviti ga po osnovi radnog odnosa kod nadležnih nositelja obveznih osiguranja uz uvjet da osoba do dana sklapanja ugovora o radu s tim poslodavcem nije prethodno imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme (kod niti jednog poslodavca).

Dakle, ako poslodavac s osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a osoba (radnik) prethodno nije imala nikada sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, poslodavac može koristiti oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja je prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu u trajanju do jedne godine s početkom 1. siječnja 2025.

Prema članku 16. stavku 3. Pravilnika o doprinosima („Narodne novine“ br. 2/09., 9/09. – ispravak, 97/09., 25/11., 61/12., 86/13., 157/14., 128/17., 1/19., 43/23., 143/23., 14/24. – ispravak i 16/25.) za osobu koja se prvi put zapošljava poslodavac je dužan o tome osigurati dokaz.

Dokaz je ispis podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o statusu osiguranika iz kojega je vidljivo da je riječ o osobi koja do početka osiguranja po prijavi tog poslodavca, nije imala prethodno sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Nove oznake u Obrascu JOPPD

Nadalje, Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 16/25.) dodane su nove oznake stjecatelja iz Priloga 2. Obrasca JOPPD koje se odnose na oslobođenje od obveze doprinosa na osnovicu za osobu koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu i to:

• 0013 – Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu prema odredbama Zakona o doprinosima,
• 0014 – Radnik/osiguranik koji je temeljem radnog odnosa izaslan na rad u inozemstvo ili drugu državu članicu Europske unije – osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu prema odredbama Zakona o doprinosima,
• 0026 – Radnik/osiguranik po osnovi radnog odnosa – rad u kućanstvu osoba koja se prvi put zapošljava po osnovi ugovora o radu prema odredbama Zakona o doprinosima.

Napominjemo da Ministarstvo financija, Porezna uprava u svom djelokrugu poslovanja nije nadležna za prijavu/odjavu na obvezna osiguranja te se zbog navedenog potrebno obratiti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u svezi oznaka osnova osiguranja prilikom prijave radnika na obvezna osiguranja.

Izvor: Mišljenje Porezne uprave (www.porezna-uprava.hr)

Vlada RH izmijenila Zakon o državnoj službi – reforma sustava za zapošljavanje ⇒

Vlada RH u saborsku proceduru uputila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti od 2021. do 2026. predviđena je reforma sustava za zapošljavanje u državnoj službi – unaprijedit će se postupak planiranja i zapošljavanja u državnoj službi kreiranjem Centraliziranog sustava za zapošljavanje, sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama (zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata).

Nova zapošljavanja u državnoj službi trebala su se provoditi od 1. srpnja 2024. preko Centraliziranog sustava za zapošljavanje, no kako aplikacija nije gotova Vlada je kroz izmjene Zakona o državnoj službi produžila rok. Predlaže se produženje primjene dosadašnjih propisa koji se odnose na postupak i raspisivanje javnog natječaja i oglasa za prijam u državnu službu na određeno vrijeme, zapošljavanje namještenika u prijelaznom razdoblju do 1. studenoga 2024.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Centralizirani sustav za zapošljavanje

Naime, reforma u ovom segmentu znači kako će se nova zapošljavanja provoditi isključivo kroz Centralizirani sustav za zapošljavanje, što je trebalo početi od 1. srpnja, ali s obzirom na kašnjenje u izradi aplikativnog rješenja za Centralizirani sustav za zapošljavanje, potrebu osiguranja administrativnih kapaciteta te provedbu edukacija za službenike državnih tijela koji će raditi u navedenom sustavu, ispunjenja tehničkih preduvjeta za provedbu novog načina zapošljavanja i nemogućnost zapošljavanja izvan Centraliziranog sustava za zapošljavanje nakon stupanja na snagu odredaba o javnom natječaju, potrebno je produžiti rok za primjenu dosadašnjih propisa o zapošljavanju u prijelaznom razdoblju.

“Ovim prijedlogom Zakona predlaže se u prijelaznom razdoblju do 1. siječnja 2026. mogućnost premještaja službenika upravnog tijela jedinica lokalne i područne samouprave, odnosno iz javne službe na radno mjesto u državnoj službi za koje ispunjava sve propisane uvjete.

Također, predlaže se mogućnost prijave na interni oglas nakon 1. siječnja 2026. pored državnih službenika i službenika upravnih tijela lokalnih jedinica i službenika javnih službi koji ispunjavaju kriterije za raspored na radno mjesto”, izjavio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije istaknuvši kako se na ovaj način omogućuje mobilnost službenika u javnoj upravi.

Kod privremenog premještaja predlaže se brisanje uvjeta da je radno mjesto popunjeno punim brojem izvršitelja utvrđenim pravilnikom o unutarnjem redu, s obzirom da u određenim slučajevima postoje potrebe službe za privremenim premještanjem na nepopunjeno radno mjesto.

Izvor: Vlada Republike Hrvatske (vlada.gov.hr)

posao.hr – više od 20 godina iskustva u povezivanju posloprimaca i poslodavaca ⇒

Jedan od prvih vodećih portala u Hrvatskoj koji redovito objavljuje oglase za posao, najnovije vijesti, omogućuje izradu životopisa i izračun plaće te pruža stručne savjete za razvoj karijere.

posao.hr povezuje poslodavce i posloprimce, a portal godišnje bilježi 28 milijuna pregleda.

Sukladno poslovnoj strategiji posao.hr usmjerenoj na izvrsnost u pružanju usluga, teži brzom i personaliziranom pristupu svakom korisniku. Aktivnim slušanjem potreba korisnika i praćenjem tržišnih standarda, portal omogućuje napredne i personalizirane usluge kreirane prema potrebama svakog pojedinca.

Osim standardnih oglasa, portal je nedavno među prvima u hrvatskoj uveo oglase s plaćama, kojima nastoje potaknuti transparentnost na tržištu rada i razbiti tradicionalne pristupe zapošljavanju temeljene na nejasnim kriterijima.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Na portalu posao.hr možete izraditi životopis u online i pdf formatu. Riječ je o moderniziranom obliku životopisa koji nadilazi klasičnu biografiju. Uz primane osobne informacije, kandidat unosi svoje preferencije, očekivanja i ciljeve vezane uz željeno radno mjesto. Ovim načinom, poslodavcima se omogućuje pretraživanje baze i brže prepoznavanje kandidata koji najbolje odgovaraju njihovim potrebama.

Ako tražite posao ili ste jednostavno otvoreni za nove prilike, izradite svoj životopis na posao.hr, možda će upravo Vaš digitalni profil poslodavci prepoznati kao vrijedan pažnje i javiti Vam se izravno putem e-maila ili poruke.

Ako želite predati oglas za zapošljavanje djelatnika, a ne znate gdje početi – dobar prvi korak je registracija kao poslodavac na posao.hr.

Za sve dodatne savjete kontaktirajte posao.hr stručni tim savjetnika za zapošljavanje na kontakt@posao.hr ili +385 1 6325 590.

Zapošljavanje i rad maloljetnika ⇒

Maloljetnici su posebno zaštićeni kod prekovremenog rada. U članku 65. stavku 5. Zakona o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19; dalje u tekstu: ZR), zabranjen je prekovremeni rad maloljetnika.

Sukladno čl. 21. ZR-a, maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj.

Ovi su poslovi propisani posebnim Pravilnikom o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (NN, br. 89/15, 94/16 i 109/19).

Osim toga, poslodavac ne smije prije prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposliti maloljetnika na poslovima na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja te sposobnosti.

Pravilnikom o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati (NN, br. 62/10) propisani su poslovi na kojima maloljetnik može raditi samo nakon prethodnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje tih poslova.

Osoba mlađa od petnaest godina ili osoba s petnaest i starija od petnaest, a mlađa od osamnaest godina koja pohađa obvezno osnovno obrazovanje, smije uz prethodno odobrenje inspektora rada uz naplatu sudjelovati u snimanju filmova, pripremanju i izvođenju umjetničkih, scenskih ili drugih sličnih djela, na način, u opsegu i na poslovima koji ne ugrožavaju njezino zdravlje, sigurnost, ćudoređe, školovanje ili razvoj. 

Nadziranje rada maloljetnika na određenim poslovima

Sukladno čl. 22. ZR-u, ako maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radničko vijeće ili sindikat posumnjaju da poslovi koje obavlja maloljetnik ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, mogu zahtijevati od poslodavca da ovlašteni liječnik pregleda maloljetnika te da u nalazu i mišljenju ocijeni da li poslovi koje maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj.

Troškove liječničkog pregleda te nalaza i mišljenja iz snosi poslodavac.

Ako iz nalaza i mišljenja proizlazi da poslovi koje maloljetnik obavlja ugrožavaju njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj, poslodavac je dužan maloljetniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, a ako takvih poslova nema, može mu otkazati na način i pod uvjetima propisanima Zakonom o radu.

Odmor maloljetnika

ZR-om su propisana posebna pravila o pravu na stanku, tjedni i godišnji odmor maloljetnog radnika.

Tako maloljetnik koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje trideset minuta neprekidno.

Maloljetnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje četrdeset osam sati.

Maloljetnik ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Zabrana noćnog rada za maloljetnike

Sukladno čl. 70. ZR-a, zabranjen je noćni rad maloljetnika, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a ne mogu ga obaviti punoljetni radnici, u kojem slučaju maloljetnik ne smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro, niti smije raditi duže od osam sati tijekom razdoblja od dvadeset četiri sata u kojem radi noću.

U slučaju noćnog rada maloljetnika pod navedenim uvjetima, poslodavac je dužan osigurati da se takav rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

Odgoda plaćanja novčane naknade kod zapošljavanja osoba s invaliditetom ⇒

Odlukom o namjeni korištenja sredstava i odgodi plaćanja novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (NN br. 36/2020, dalje u tekstu: Odluka), koja je stupila na snagu 20. ožujka 2020., odgađa se obveza plaćanja novčane naknade poslodavcima obveznicima kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom koja će nastati za mjesece ožujak, travanj i svibanj 2020. godine, uz mogućnost odgode plaćanja obveza koje će nastati u naredna 3 mjeseca.

Odgođena obveza plaćanja navedene novčane naknade može se podmiriti obročnom otplatom u roku od 24 mjeseca od dana dospjelosti obveze. Za vrijeme trajanja odgode plaćanja i obročne otplate ne obračunavaju se kamate i ne teče zastara.

Utvrđivanje kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom

Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN br. 75/18, 120/18, 37/20, dalje u tekstu: Pravilnik) inače je predviđeno kako se novčana naknada, koju je obvezan plaćati svaki obveznik koji ne ispuni kvotu zapošljavanja osoba s invaliditetom, obračunava i dospijeva na naplatu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Ova naknada iznosi 20% minimalne plaće za svaku osobu s invaliditetom koju je bio dužan zaposliti kako bi ispunio propisanu kvotu.

Podsjećamo kako je svaki poslodavac, osim onih koji su izuzeti od obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, koji zapošljava dvadeset i više radnika, dužan zaposliti određen broj osoba s invaliditetom prema kvoti koja se određuje Pravilnikom.

Pravilnikom je određena kvota zapošljavanja osoba s invaliditetom u visini od 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja. U slučaju da izračun kvote ne predstavlja cijeli broj, vrijednosti do 0,5% zaokružuju se na manji broj, a vrijednosti iznad 0,5% uključujući i 0,5% zaokružuju se na veći broj.

Poslodavci, osim onih koji su izuzeti od obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, koji zapošljavaju dvadeset i više radnika, dužni su zaposliti određen broj osoba s invaliditetom prema kvoti koja se određuje Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. 

Poslodavci koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja

Ipak, nisu svi poslodavci obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Pravilnikom je određeno kako se obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi na:

• predstavništva stranih osoba,
• strana diplomatska i konzularna predstavništva,
• integrativne radionice i zaštitne radionice,
• poslodavce u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja i
• novoosnovane poslodavce.

Poslodavci u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja

Pri tome se, sukladno Pravilniku, pod poslodavcima u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja podrazumijevaju poslodavci čija je glavna djelatnost prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. – NKD 2007. (NN br. 58/07 i 72/07) iz područja C Prerađivačka industrija, odjeljak 13 Proizvodnja tekstila, odjeljak 14 Proizvodnja odjeće, odjeljak 15 Proizvodnja kože i srodnih proizvoda, odjeljak 16 Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala i odjeljak 31 Proizvodnja namještaja.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Glavna djelatnost se utvrđuje temeljem Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007. koju izdaje Državni zavod za statistiku.

Poslodavci u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja oslobađaju se obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, počevši od mjeseca u kojem su Zavodu dostavili Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007.

Novoosnovani poslodavci oslobođeni su obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom u razdoblju od 24 mjeseca od dana upisa u odgovarajući registar, odnosno dana ustrojavanja prema posebnom propisu.

Zapošljavanje i rad studenata ⇒

Zakon o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova

Od 13.02.2020. na snazi je Zakon o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova (NN, br. 16/20), koji donosi jednu, ali važnu izmjenu Zakona o obavljanju studentskih poslova (NN, br. 96/18 i 16/20; u daljnjem tekstu: Zakon).

Naime, sada, kako to proizlazi iz zakonskih odredbi, poslodavci mogu pod uvjetima određenim Zakonom angažirati za rad redovite i izvanredne studente, državljane Republike Hrvatske, ili zemlje članice Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije, ili strane državljane koji studiraju u RH.

Definicija pojma “student”

Praktično jedini predmet zakonske izmjene bila je definicija pojma “student”.

Prema izmijenjenoj odredbi čl. 2. Zakona, student je osoba koja ispunjava jedan od sljedeća 3 uvjeta:

• pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj;
• student je na razmjeni na visokom učilištu u RH, ili
• državljanin je RH, ili zemlje članice Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije s prebivalištem u RH, koji studira na visokom učilištu izvan RH.

Pri tome student ne smije imati zasnovan radni odnos te ne smije obavljati samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Treba naglasiti kako su redovni i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva izjednačeni u pravima i obvezama.

Ugovor o obavljanju studentskih poslova

Osoba koja ispunjava navedene uvjete može uz posredovanje studentskog servisa biti angažirana za rad kod naručitelja.

Naručitelj angažira studenta za rad sklapanjem ugovora o obavljanju studentskih poslova sa posrednikom.

Ovaj ugovor je vjerodostojna isprava za obračun i naplatu:

• naknade za obavljeni studentski posao,
• doprinosa prema posebnim propisima,
• naknade posredniku, koja iznosi 12 % netoiznosa naknade izvođaču – za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanje studentskoga standarda (poboljšanje u djelatnosti smještaja studenata, za poboljšanje u djelatnosti studentske prehrane te za kulturne i sportske aktivnosti isključivo namijenjene studentima),
• naknade posredniku, koja iznosi 0,5 % netoiznosa naknade izvođaču – u svrhu financiranja kulturnih, sportskih, znanstvenih i edukacijskih aktivnosti koje isključivo provode studenti i studentske organizacije te su isključivo namijenjene studentima.

Studentski poslovi – naknade

Način izračuna minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova po satu određen je Zakonom.

Ova naknada izračunava se tako da se iznos minimalne brutoplaće u Republici Hrvatskoj podijeli sa 160.

To znači kako minimalna studentska satnica u 2020. iznosi 25,39 kuna.

Student ima pravo na 50-postotno uvećanje naknade za sate rada u dane državnoga blagdana, za rad noću, za prekovremeni rad i za rad nedjeljom. Osim toga, student ima pravo i na naknadu putnih troškova, naknadu za topli obrok i druge naknade ako su ugovorene.

Naručitelj posla obvezan je posredniku, odnosno studentskom servisu, za račun studenta za obavljeni posao isplatiti naknade, a student je obvezan prema uputama koje naručitelj posla daje, u skladu s naravi i vrstom posla, osobno obavljati preuzeti posao.

Valja naglasiti kako je naručitelj posla dužan posredniku za račun izvođača isplatiti naknade za obavljeni posao najkasnije 15 dana od završetka posla.

Treba voditi računa kako naručitelj posla koji je kao poslodavac poslovno uvjetovanim otkazom otkazao radniku ne smije šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu radniku za tu vrstu poslova sa studentom sklopiti ugovor o obavljanju studentskih poslova.

Ako u navedenom roku od šest mjeseci ipak nastane potreba zapošljavanja zbog obavljanja istih poslova, a radnik kojemu je naručitelj posla otkazao zbog poslovno uvjetovanih razloga ne prihvati sklapanje ugovora o radu, naručitelj posla može sklopiti ugovor sa studentom.

Provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. ⇒

Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u 2020. godini su:

1. Potpore za zapošljavanje

1.1 Potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo

2. Potpore za usavršavanje

3. Potpore za samozapošljavanje

4. Obrazovanje i osposobljavanje

4.1. Obrazovanje nezaposlenih

4.2. Obrazovanje zaposlenih

4.3. Osposobljavanje na radnom mjestu

4.4. Obrazovanje za završetak osnovne škole i stjecanje prvog zanimanja

4.5. Aktivacijski programi

5. Javni rad

6. Potpore za očuvanje radnih mjesta

6.1. Potpore za očuvanje radnih mjesta u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, obuće, kože i drva

7. Stalni sezonac

Mjere zapošljavanja

Pri provedbi mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini, a imajući u vidu promjene na tržištu rada, naglasak je na provedbi mjere Potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo koja će mlade osnažiti za samostalan rad te im omogućiti prvo zapošljavanje/odrađivanje pripravničkog staža uz sklapanje ugovora o radu.

Cilj ove mjere je osigurati stjecanje radnog iskustva kroz primjenu ugovora o radu te samim time osigurati osobama sva prava i prednosti koje nosi ugovor o radu u odnosu na druge oblike rada.

Navedeno se odnosi na naknadu za rad, odnosno plaću sukladno razini obrazovanja i složenosti poslova koje osoba obavlja, materijalna i druga prava iz kolektivnog ugovora, prava za vrijeme privremene nesposobnosti, a prije svega ekonomsku i socijalnu sigurnost.

Pripravništvo, odnosno potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva, može se dodijeliti poslodavcima kao državna potpora za zapošljavanje ukoliko obavljaju gospodarsku djelatnost ili javnim službama u obliku poticaja koji nema obilježja državne potpore za zapošljavanje. Poticaj javnim službama pokriva ukupan trošak rada u 100% iznosu prema iznosu pripravničke plaće. Pod stjecanjem prvog radnog iskustva podrazumijeva se prvo zapošljavanje u stečenoj obrazovnoj razini, a na poslovima vezanim uz poslove stečenog zvanja.

Mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa

U 2020. godini neće se provoditi mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) i Osposobljavanje za stjecanje odgovarajućeg radnog iskustva.

Potpore za zapošljavanje

Najveće izmjene odnose se na promjenu intenziteta potpore u mjeri Potpore za zapošljavanje na način da će se u 2020. godini (su)financirati 50% ili 75% plaće bez gornjeg ograničenja, a prema aktima o plaći koju poslodavac isplaćuje.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Potpore za samozapošljavanje

Kod Potpora za samozapošljavanje, u 2020. godini se uvode tri vrste potpora s obzirom na područje u kojem osoba ima prebivalište i u kojem otvara poslovni subjekt, a o čemu ovisi  i visina potpore za samozapošljavanje.

Uvjet je da je najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za dodjelu sredstava za samozapošljavanje osoba imala prebivalište na tom području, osim za indeks VII i VIII gdje se ne primjenjuje navedeni uvjet.

Osobama koje iskažu interes za samozapošljavanje osigurava se stručna pomoć u regionalnim/područnim uredima Zavoda za zapošljavanje gdje djeluju savjetnici za samozapošljavanja.

Tako zainteresirane osobe mogu na jednom mjestu dobiti sve relevantne informacije o aktivnostima vezanim za realizaciju poduzetničke ideje, a koje uključuju pomoć u izradi poslovnog plana, upućivanje na besplatne i druge edukacije kao i informacije o drugim davateljima potpora.

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – HZZ

Nove kvote za zapošljavanje stranaca u 2020. ⇒

Temeljem zakonskog uređenja rada stranaca u Republici Hrvatskoj i uspostavljenog kvotnog sustava Vlada Republike Hrvatske svake godine utvrđuje kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za iduću kalendarsku godinu, a vodeći računa o stvarnim potrebama i stanju na tržištu rada, broju nezaposlenih te mogućnostima zapošljavanja i obrazovanja raspoložive radne snage.

Najveći broj dozvola za novo zapošljavanje stranaca odnosi se na djelatnosti graditeljstva te turizma i ugostiteljstva, budući da je u navedenim djelatnostima najizraženiji nedostatak radne snage.

Temeljem Odluke o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2020. (NN, broj 113/19) godišnja kvota dozvola za 2020. godinu za novo zapošljavanje stranaca, sezonski rad, premještaj osoba unutar društva te provedbu strateških investicijskih projekata iznosi 78.470 dozvola i to:

• 604 dozvola za novo zapošljavanje
• 770 dozvola za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu te poljoprivredi i šumarstvu
• 96 dozvola u okviru premještanja unutar društva
• 000 dozvola za provedbu strateških investicijskih projekata.

Godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 64.604 dozvole, i to kako slijedi:

Godišnja kvota za produženje već izdanih dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj iznosi 25.000 dozvola. Odlukom se ovlašćuje ministar nadležan za rad da odlukom poveća i preraspodjeli utvrđenu kvotu dozvola u djelatnostima Turizam i ugostiteljstvo za najviše do 5.000 dozvola te Graditeljstvo za najviše do 5.000 dozvola, ovisno o potrebama i stanju na tržištu rada.

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

Ministarstva unutarnjih poslova dostavit će, jednom u tri mjeseca, podatke o izdanim dozvolama Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, radi usporedbe s Pregledom potreba za zapošljavanje stranaca po djelatnostima i zanimanjima za 2020. godinu.