Ovrha na neto plaći radnika u 2021. godini ⇒

---

Ovrha na plaći 2022. OVDJE

---

Prosječna neto plaća – (siječanj – kolovoz 2020.)

U „Narodnim novinama“ broj 118/2020 objavljen je podatak o prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj neto plaći i bruto plaći po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2020. godine.

Propisano je kako prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za spomenuto razdoblje iznosi 6.724,00 kune.

Ovaj iznos je temelj za obračun ovrhe na plaći u 2021. godini koju još uvijek prema važećem Ovršnom zakonu provode poslodavci.

Iznos izuzet od ovrhe

Na obračun ovrhe na plaći za radnike čija je plaća jednaka, ili veća od navedenog iznosa primjenjuje se članak 173. stavak 1. Ovršnog zakona, prema kojem je od ovrhe izuzet iznos od dvije trećine spomenute prosječne neto plaće, što znači iznos od 4.482,66 kuna.

---

Sve naše NOVOSTI pogledajte OVDJE

---

Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, od ovrhe je u ovom slučaju izuzet iznos u visini od jedne polovine spomenute prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, odnosno iznos od 3.362,00 kune.

Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, odnosno iznos od 1.681,00 kuna.

Manji iznos plaće

Ako radnik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, odnosno od iznosa 6.724,00 kuna, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, odnosno ne više od 4.482,66 kuna.

Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće radnika, odnosno ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće radnika.

Izuzeta novčana sredstva od ovrhe

Kako je Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o proglašenju katastrofe na područjima pogođenim potresom od 29. prosinca 2020. i kasnijim potresima, sva novčana sredstva koja se uplaćuju u svrhu naknade za saniranje posljedica štete od katastrofe i elementarnih nepogoda izuzeta su iz ovrhe primjenom članka 172. stavka 1. točka 13. Ovršnog zakona.

Za pravne i fizičke osobe iz tuzemstva i inozemstva koji izravno uplaćuju sredstva na račune fizičkih osoba, kako ta sredstva ne bi bila ovršena ako fizičke osobe kojima se donacije upućuju imaju ovrhe, Financijska agencija je izdala naputak bankama da svim klijentima iz stradalih područja koji imaju blokirane račune, omoguće korištenje novčanih sredstava koja su uplaćena kao pomoć u saniranju štete od posljedica potresa. 

Zaštićeni račun se može prepoznati po tome što nakon broja banke slijedi broj 35.  

Na mrežnim stranicama Financijske agencije je navedeno da se građani koji žele otvoriti zaštićeni račun, a zbog trenutne situacije na pogođenim područjima nisu u mogućnosti doći u poslovnicu ili poslati zahtjev putem Online servisa za predaju dokumentacije, mogu javiti na besplatni telefon 0800 0080 i moraju pripremiti osobne podatke (podaci o ovršeniku, uplatitelju (naziv, OIB, adresa), banci i redovnom računu, vrsta primanja).

Da bi se moglo detektirati da se zaista radi o novčanoj pomoći, mole se svi uplatitelji koji uplaćuju građanima s blokiranim računima da u opisu plaćanja navedu „DONACIJA“, a u modelu i pozivu na broj odobrenja navesti HR69 40002-OIB uplatitelja-420.

Banke su upućene da na jednak način postupe i u slučaju kada se radi o donaciji iz inozemstva koja je izravno upućena na posebni račun.

Za uplate na redovne transakcijske račune vrste 32 (npr. HR50239000032…), ako se radi o uplati za pomoć u potresu, potrebno je u modelu i pozivu na broj odobrenja također navesti HR69 40002-OIB uplatitelja-420.

Izmjene i dopune Ovršnog zakona ⇒

---

Ovršni zakon

U Narodnim novinama broj 131/20 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, a koji stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama, odnosno od 28. studenog 2020. godine.

Ovršni postupak

Ovršnim zakonom uređuje se postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava (ovršni postupak), postupak po kojemu sudovi i javni bilježnici provode osiguranje tražbina (postupak osiguranja) te materijalnopravni i procesnopravni odnosi koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Novim izmjenama i dopunama uvodi se elektronička komunikacija i elektronički obrasci kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku.

Prijedlozi za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave automatski se povjeravaju u rad javnim bilježnicima kao povjerenicima suda ravnomjerno, po abecednom redu njihovih prezimena, prema pravilima o službenom području i sjedištu javnih bilježnika.

Izmjene zakona

Ovim se izmjenama i dopunama Ovršnog zakona prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave podnosi nadležnom sudu na propisanom obrascu, dok se prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnosi općinskom sudu na čijem području ovršenik ima prebivalište ili sjedište putem informacijskog sustava, na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku.

Ujedno se ovim izmjenama Zakona propisuje da kada javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku oni to čine kao povjerenici suda.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Također, novim izmjenama smanjuju se troškovi postupka te se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrhe.

Deložacije se neće provoditi u razdoblju od 1. studenog do 1. travnja, a povećava se i iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti – na 40.000 kuna.

Dok se ne ispune uvjeti za podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave elektroničkim putem na propisanom obrascu javnim bilježnicima, podnošenje prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave obavlja se prema odredbama Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17).

Vlada Republike Hrvatske može u posebnim okolnostima uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 donijeti odluku da se zastaje s provođenjem ovršnih postupaka, a najdulje na rok od šest mjeseci.

Navedenom odlukom Vlada će propisati na koje će se ovršne postupke, postupke provedbe ovrhe na novčanoj tražbini po računima koje provodi Financijska agencija i provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima odluka primjenjivati.

Ovršni i stečajni postupci za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ⇒

---

Od 1. svibnja 2020. na snazi je Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti (NN br. 53/20, dalje u tekstu: Zakon).

Novim Zakonom se u prvom redu nastoji olakšati položaj fizičkih osoba kojima se dio primanja usteže radi provedbe ovrhe na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju.

Naime, dopunama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koje su stupile na snagu 18. travnja 2020., praktično je, uz određene tim zakonom propisane izuzetke, uveden moratorij na provedbu ovrhe na računu fizičkih osoba koju provodi Financijska agencija.

Međutim, i nakon ove dopune zakona, bila je moguća provedba ovrhe na plaći radnika, mirovini umirovljenika te nad pravnim osobama, što se donošenjem novog Zakona pokušava ispraviti.

Osim toga, novim Zakonom obustavlja se ovrha nad pravnim osobama, odnosno gospodarskim subjektima kojima prijeti stečaj, korisnicima bespovratnih sredstava za provedbu projekata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije te korisnika mjera pomoći isplaćenih uslijed posebnih okolnosti.

Novim Zakonom o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti propisuju se posebne interventne mjere u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uslijed proglašenja epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2. 

Posebne okolnosti i njihovo trajanje

Pod posebnim okolnostima se, pri tome, podrazumijevaju događaji ili određena stanja koja se nisu mogla predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koja ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušavaju okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuju znatnu gospodarsku štetu.

Trajanje ovih posebnih okolnosti ograničeno je na razdoblje od tri mjeseca nakon stupanja Zakona na snagu, s time da se ovaj rok može odlukom Vlade Republike Hrvatske produžiti za još tri mjeseca.

Zastoj u ovršnim postupcima

Za vrijeme trajanja ovih posebnih okolnosti zastaje se s postupanjem u svim ovršnim postupcima, bilo da je ovršenik fizička ili pravna osoba.

Međutim, od ovog načelnog pravila postoje izuzeci.

Tako će se i dalje iznimno provoditi ovršni postupci radi:

• namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta,
• druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću,
• tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i
• ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.

Ovlasti sudaca

Osim toga, sucima u ovršnim postupcima u tijeku je novim Zakonom dana široka ovlast pa se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu Zakona mogu provoditi ovršni postupci i izvan navedenih izuzetaka ako sudac, s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja, ocijeni da je navedene postupke nužno hitno provesti, unatoč posebnim okolnostima.

Takvu odluku sudac mora posebno obrazložiti. 

Ovrha na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima

Što se tiče provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, novim Zakonom je određeno kako će poslodavac, odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja (npr. isplatitelj mirovine) za vrijeme trajanja posebnih okolnosti zastati s provedbom ovrhe na plaći, odnosno stalnom novčanom primanju te neće plijeniti daljnje tražbine ovršenika niti isplaćivati ovrhovoditelju novčane iznose za koje je određena ovrha, već će cijelu plaću odnosno stalno novčano primanje isplatiti radniku odnosno primatelju stalnog novčanog primanja.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Od ovog općeg pravila Zakonom je, sukladno navedenom, predviđena iznimka pa poslodavac, odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja neće zastati s provedbom ovrhe na plaći, odnosno stalnom novčanom primanju ako se ovrha provodi:

• radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta,
• druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću,
• tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i
• ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.

Ipak, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja zaprimat će i dalje nove ovršne isprave radi stjecanja prava prvenstvenog reda pri namirenju, ali neće plijeniti niti prenositi dio primanja ovrhovoditelju osim ako se radi o provedbi ovrhe za navedene tražbine izuzete od zakonskog moratorija.

Također, iznimno od općeg pravila moratorija na provedbu ovrhe na plaći i drugom stalnom novčanom primanju, ako za vrijeme trajanja posebnih okolnosti nastupi uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti, poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja prenijet će zaplijenjeni iznos ovrhovoditelju.

Namjenska sredstva poduzetnicima

Novim Zakonom je predviđeno i da su za vrijeme trajanja posebnih okolnosti izuzeta od ovrhe sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore, ili financijskih instrumenata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna EU.

Također, što je posebno bitno za poslodavce koji su korisnici mjera pomoći gospodarstvu, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti od ovrhe su izuzeta sredstva koja se isplaćuju kao mjera pomoći pravnim i fizičkim osobama uslijed posebnih okolnosti.

Ova zakonska odredba odnosi se i na mjere za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije bolesti COVID-19, a posebno mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – HZZ koje se odnose na praktično subvenciju plaće radnika u iznosu 3.250,00 kn, odnosno 4.000,00 kn.

Stečajni postupci

Zakon donosi i interventne mjere u stečajne postupke.

Tako, stečajni razlozi koji su nastali za vrijeme trajanja posebnih okolnosti privremeno nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.

Od ovog općeg pravila Zakonom su predviđeni izuzeci pa prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i dalje mogu podnijeti:

• stečajni dužnik,
• Financijska agencija i vjerovnik, ali samo radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

Kamate

Na kraju treba reći kako za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu Zakona ne teku zatezne kamate.

Prijeboj ili kompenzacija ⇒

---

Prijeboj ili kompenzacija

Prema Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11-Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, 78/15, 29/18; u daljnjem tekstu: Zakon), prijeboj, ili kompenzacija je jedan od načina prestanka međusobnih obveza vjerovnika i dužnika.

Uvjeti za provođenje prijeboja između dužnika i vjerovnika su sljedeći:

• obje tražbine moraju glasiti na novac ili druge zamjenljive stvari istog roda i iste kakvoće;
• obje tražbine moraju biti dospjele.

Treba istaknuti kako prijeboj ne nastaje čim se ispune pretpostavke za to, nego tek izjavom o prijeboju.

---

Primjer: Izjava o prijeboju

Trgovačko društvo EEE d.o.o. Rijeka, Nova cesta 11c, OIB 51115666655, koje zastupa direktor Ivo Ivić, temeljem članka 196. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), daje trgovačkom društvu GGG d.o.o. Osijek, Slavonska avenija 3e, sljedeću

IZJAVU O PRIJEBOJU (KOMPENZACIJI) br. 10/2019

1. Dužnik EEE d.o.o. Rijeka duguje vjerovniku GGG d.o.o. Osijek iznos od 17.000,00 (slovima: sedamnaesttisuća) kuna temeljem računa broj: 10/2019, s dospijećem 15. studenog 2019.

2. Vjerovnik EEE d.o.o. Rijeka potražuje od dužnika GGG d.o.o. Osijek iznos od 17.000,00 (slovima: sedmanesttisuća) kuna temeljem računa broj: 21/19, s dospijećem 13. studenog 2019.

3. Nastavno na okolnost da su se sukladno članku 195. Zakona o obveznim odnosima stekli uvjeti za prijeboj međusobnih tražbina, trgovačko društvo EEE d.o.o. Rijeka ovom Izjavom o prijeboju (kompenzaciji) izvršava prijeboj međusobnih tražbina sa trgovačkim društvom GGG d.o.o. Osijek.

4. Na međusobnim tražbinama iz ove Izjave o prijeboju (kompenzaciji) izvršava se prijeboj s danom 22. studenim 2019. te iste tražbine s tim danom prestaju.

Rijeka, 21. studenog 2019.

EEE d.o.o.

                                                                                                                                                    Direktor

                                                                                                                                                    Ivo Ivić

                                                                                                                                          ______________

---

Učinak prijeboja

Nakon izjave o prijeboju smatra se da je učinak prijeboja nastao onoga trenutka kad su se ispunile pretpostavke za to.

Sukladno čl. 197. Zakona o obveznim odnosima, dužnik ne može prebiti ono što duguje vjerovniku s onim što vjerovnik duguje njegovu jamcu.

Međutim, jamac može prebiti dužnikove obveze prema vjerovniku s dužnikovom tražbinom prema vjerovniku.

S druge strane, onaj tko je dao svoju stvar u zalog za tuđu obvezu, može zahtijevati od vjerovnika da mu vrati založenu stvar kad se udovolji pretpostavkama za prestanak te obveze prijebojem te kad vjerovnik propusti svojom krivnjom obaviti prijeboj.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Kada se radi o prijeboju zastarjele tražbine, Zakonom je određeno kako se dug može prebiti sa zastarjelom tražbinom samo ako ona još nije bila zastarjela u času kad su se stekle pretpostavke prijeboja.

U slučaju da su pretpostavke prijeboja nastale pošto je jedna od tražbina zastarjela, prijeboj ne nastaje ako je dužnik zastarjele tražbine istakao prigovor zastare.

Dužnik ustupljene tražbine može prebiti primatelju one svoje tražbine koje je do obavijesti o ustupu mogao prebiti ustupitelju.

Međutim, on mu može prebiti i one svoje tražbine prema ustupitelju koje je stekao prije obavijesti o ustupu, a čiji rok za ispunjenje nije bio dospio u času kad je obaviješten o ustupu, ali samo ako taj rok pada prije roka za ispunjenje ustupljene tražbine ili u isto vrijeme.

Dužnik koji je bez ograde izjavio primatelju da pristaje na ustup ne može mu više prebiti nikakve svoje tražbine prema ustupitelju.

U slučaju da je ustupljena tražbina upisana u javne knjige, dužnik može učiniti prijeboj primatelju samo ako je njegova tražbina upisana kod ustupljene tražbine ili ako je primatelj obaviješten prilikom ustupanja o postojanju te tražbine.

Zakonom su u čl. 200. određeni slučajevi kada je prijeboj isključen.

Tako ne može prestati prijebojem:

• tražbina koja se ne može zaplijeniti;
• tražbina stvari, ili vrijednosti koje su dužniku bile dane na čuvanje ili posudbu, ili koje je dužnik uzeo bespravno ili ih bespravno zadržao;
• tražbina nastala namjernim prouzročenjem štete;
• tražbina naknade štete nanesene oštećenjem zdravlja ili prouzročenjem smrti;
• tražbina koja potječe iz zakonske obveze uzdržavanja.

Treba istaknuti kako dužnik ne može obaviti prijeboj ako je njegova tražbina dospjela tek pošto je netko treći stavio zabranu na vjerovnikovu tražbinu prema njemu.

U slučajevima kada između dviju osoba postoji više obveza koje mogu prestati prijebojem, prijeboj će se obaviti po pravilima koja vrijede za uračunavanje ispunjenja.

Prijeboj (kompenzacija) je obračunsko plaćanje, koje doduše nije izrijekom navedeno u čl. 15. st. 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN, br. 68/18), ali spada u druge oblike obračunskih plaćanja koje navodi taj zakon.

To znači kako je provedba prijeboja kao načina obračunskog plaćanja zabranjena za dužnika u slučaju blokade njegovog računa.

Asignacija – ugovor o uputi ⇒

---

Asignacija

U praksi, posebno kod obračunskih plaćanja, često se susrećemo s pojmom „asignacija“.

Asignacija, ili uputa, je ugovor obveznog prava reguliran odredbama Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11– Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, 78/15, 29/18; u daljnjem tekstu: ZOO) u čl. 130. – 144.

Ovim ugovorom jedna osoba, uputitelj (asignant), ovlašćuje drugu osobu, upućenika (asignata), da za njezin račun ispuni nešto odre­đenoj trećoj osobi, primatelju upute (asignataru), a ovoga ovlašćuje da to ispunjenje primi u svoje ime.

Ovaj ugovor se često zamjenjuje ugovorom o ustupu potraživanja (cesijom), kod kojeg dolazi do promjene osobe vjerovnika u obveznom odnosima.

Asignacija – ugovor o uputi je i obračunsko plaćanje izrijekom navedeno u čl. 15. st. 1. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN, br. 68/18), što implicira da je ovakav način obračunskog plaćanja zabranjen za dužnika u slučaju blokade njegovog računa.

Prihvat asignacije

Za razliku od ugovora o ustupu potraživanja, kod kojeg se dužnik samo obavještava o promjeni vjerovnika, kod ugovora o uputi (asignaciji), primatelj upute stječe pravo zahtijevati od upućenika ispunjenje tek kad mu upućenik izjavi da prihvaća uputu.

Kada je prihvat upute jedanput dan, on se ne može opozvati.

Prihvatom upute nastaje između primatelja upute i upućenika poseban obvezni odnos neovisan od odnosa između uputitelja i upućenika te odnosa između uputitelja i primatelja upute.

Onaj upućenik koji je prihvatio uputu, može prema primatelju upute isticati samo one prigovore koji:

1. se tiču valjanosti prihvata,
2. se temelje na sadržaju prihvata ili sadržaju same upute,
3. su osobni prema primatelju upute.

Prenošenje asignacije

Primatelj može asignaciju prenijeti na drugog i prije prihvata od upućenika, a ovaj je može prenijeti dalje, osim kad iz same upute ili posebnih okolnosti proizlazi da je ona neprenosiva.

U slučaju da upućenik izjavio primatelju upute da prihvaća uputu, prihvat ima učinak prema svim osobama na koje bi uputa bila uzastopno prenesena.

Međutim, ako je upućenik izjavio pribavitelju, na kojeg je primatelj upute prenio uputu, da je prihvaća, on ne može pribavitelju isticati prigovore koje ima prema primatelju upute osobno.

Pravo primatelja upute da zahtijeva ispunjenje od upuće­nika zastarijeva za godinu dana. Ako za ispunjenje nije određen rok, zastara počinje teći kad upućenik prihvati uputu, a ako ju je on prihvatio prije nego što je dana primatelju upute, onda kad ovome bude dana.

Odnos između primatelja upute i uputitelja

ZOO-om je uređen odnos između primatelja upute i uputitelja kod ugovora o asignaciji (uputi).

Vjerovnik nije dužan pristati na uputu koju mu je učinio dužnik radi ispunjenja svoje obveze, ali je dužan o svom odbijanju odmah obavijestiti dužnika, inače će mu odgovarati za štetu.

Vjerovnik koji je pristao na uputu dužan je pozvati upu­će­nika da je ispuni.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

U slučaju kada je vjerovnik pristao na uputu učinjenu od njegova dužnika radi ispunjenja obveze, ta obveza ne prestaje, ako nije drukčije ugovoreno, ni njegovim pristankom na uputu, ni prih­va­tom od strane upućenika, nego tek ispunjenjem od strane upućenika.

Vjerovnik koji je pristao na uputu učinjenu od njegova dužnika može zahtijevati od uputitelja da mu ispuni ono što mu duguje samo ako nije dobio ispunjenje od upućenika u vrijeme određeno u uputi.

Primatelj asignacije je dužan odmah obavijestiti uputitelja o činjenici da upućenik ne prihvati uputu, odbije njeno ispunjenje, ili izjavi unaprijed da je neće ispuniti, a u suprotnom mu mu odgovara za štetu.

Primatelj asignacije koji nije vjerovnik uputitelja i koji se ne želi koristiti uputom može od nje odustati, čak i ako je već izjavio da je prihvaća, ali je o tome dužan bez odgađanja obavijestiti uputitelja.

Uputitelj može i opozvati ovlaštenje koje je uputom dao primatelju upute, osim ako je uputu izdao radi ispunjenja nekoga svog duga prema njemu i uopće ako je uputu izdao u njegovu interesu.

Odnos uputitelja i upućenika

Čak i u slučaju kada je dužnik uputitelja, upućenik nije dužan prihvatiti uputu, osim ako se na to obvezao.

Međutim, kada je uputa izdana na temelju upućenikova duga uputitelju, upućenik je dužan ispuniti je do iznosa toga duga, ako mu to ni po čemu nije teže od ispunjenja obveze prema uputitelju.

Ispunjenjem upute izdane na temelju upućenikova duga uputitelju, upućenik se u istoj mjeri oslobađa svog duga prema uputitelju.

Opoziv ovlaštenja danog upućeniku

Uputitelj može opozvati ovlaštenje koje je uputom dao upućeniku, sve dok ovaj ne izjavi primatelju upute da prihvaća uputu ili je ne ispuni.

Uputitelj može opozvati uputu čak i kada je u uputi navedeno da je neopoziva te kad bi se opozivom vrijeđala neka njegova obveza prema primatelju upute.

Treba istaknuti kako otvaranje stečaja nad imovinom uputitelja povlači po samom zakonu opoziv upute, osim slučaja kad je upućenik prihvatio uputu prije otvaranja stečaja, a i kad u času prihvaćanja nije znao niti je morao znati za stečaj.

---

Primjer: Asignacija – ugovor o uputi 

____________ d.o.o. za poslovno savjetovanje, Dubrovnik, Šenoina 33, OIB __________, koje zastupa direktorica Helga Gahel (u nastavku teksta: Uputitelj)

 i

 ___________ d.o.o. za industriju, Bjelovar, Paromlinska 999, OIB ___________, koje zastupa direktor Hamzo Hamzić (u nastavku teksta: Upućenik)

 i

 ____________ d.o.o. za trgovinu, Osijek, Dravska avenija 345, OIB ___________, koje zastupa direktor Jakov Kovaj (u nastavku teksta: Primatelj upute)

zaključuju dana ___________ sljedeći

 UGOVOR O ASIGNACIJI

Članak 1.

Uputitelj potražuje od Upućenika iznos od 10.000,00 kn (slovima: desettisuća) kuna temeljem Ugovora o kupoprodaji od 23. rujna 2019.

 Članak 2.

Uputitelj duguje Primatelju upute iznos od 20.000,00 (slovima: dvadesettisuća) kuna za neisplaćenu zakupninu temeljem Ugovora o zakupu poslovnog prostora br. 12/19 od 11. listopada 2018.

 Članak 3.

Temeljem ovog Ugovora Uputitelj ovlašćuje Upućenika da za njegov račun plati Primatelju upute iznos od 10.000,00 kn (slovima: desettisuća) do 30. studenog 2019.

 Ovim Ugovorom, nadalje, Uputitelj ovlašćuje Primatelja upute da u svoje ime primi ispunjenje Upućenika.

 Upućenik će uplatu iz stavka 1. Izvršiti Primatelju upute na njegov žiro-račun br. ________ koji se vodi kod Prve banke d.d. Zagreb.

 Članak 4.

 Potpisom ovog Ugovora, Upućenik izavljuje Primatelju upute da prihvaća uputu Uputitelja iz članka 3. stavka 1. ovog Ugovora.

 Ugovorne strane suglasno utvrđuju da obveza Upućenika prema Uputitelju iz članka 1. ovog Ugovora prestaje danom isplate Upućenika prema Primatelju upute, po uputi iz članka 3. stavka 1. ovog Ugovora.

 Članak 5.

Potpisom ovog Ugovora Primatelj upute izjavljuje da pristaje na uputu Uputitelja iz članka 3. stavka 2. ovog Ugovora te poziva Upućenika da izvrši navedenu uputu.

Članak 6.

 Uputitelj i Primatelj upute suglasno utvrđuju kako će preostali dugovani iznos iz članka 2. ovog Ugovora od 10.000,00 (slovima: desettisuća) kuna, asignant/uputitelj podmiriti najkasnije do 20. prosinca 2019.

Članak 7.

 Sve sporove proizašle iz ovog Ugovora, ugovorne strane će nastojati riješiti mirnim putem, a u slučaju spora ugovaraju nadležnost stvarno nadležnog suda u ___________.

 Članak 8.

 Ovaj Ugovor je sastavljen u 6 (slovima: šest) istovjetnih primjeraka od kojih svakoj ugovornoj strani pripada po 2 (slovima: dva) istovjetna primjerka.

     

  Za Uputitelja:                              Za Upućenika:                                  Za Primatelja upute: