Registar osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu i obavljanja poslova zaštite na radu ⇒

---

Sukladno članku 36. stavku 1. i 2. Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (NN 142/21; u daljnjem tekstu: Pravilnik) stručnjaci zaštite na radu i koordinatori zaštite na radu obvezni su se stalno stručno usavršavati (u daljnjem tekstu: usavršavanje).

Usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod poslodavaca i koordinatora zaštite na radu provodi se putem interaktivnih internetskih alata na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad, najmanje jednom u 5 godina te se vodi evidencija o tome u Registru.

Pristup Registru i stalnom stručnom usavršavanju možete ostvariti putem sljedeće poveznice: https://isznr.gov.hr/

Tvrtka M.B. SEMINAR (seminar.hr) obrazovni je suradnik sukladno članku 38. Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita i kao takva dodana je u Informacijski sustav zaštite na radu (IS ZNR), a trenutni programi odobreni su od Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i objavljeni u Registru osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu i obavljanja poslova zaštite na radu kao stalno stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i koordinatora zaštite na radu.

Obrazovni suradnik

Usavršavanje se prijavljuje ministarstvu elektronički, putem Registra.

Sukladno članku 38. stavku 1. Pravilnika Članak 38. stručnjaci zaštite na radu, koordinatori zaštite na radu te ovlaštenici poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, mogu se usavršavati u suradnji s visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, ustanovama za obrazovanje odraslih, javnim ustanovama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i mjeriteljstva, udrugama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i tehničkih ispitivanja, stručnjacima iz pojedinih područja i sl. (u daljnjem tekstu: obrazovni suradnici).

Člankom 2. stavkom 3. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 126/19 i 154/22) propisano je da stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja poslove zaštite na radu, odnosno poslodavac koji sam obavlja poslove zaštite na radu ili njegov ovlaštenik, moraju imati odgovarajuće obrazovanje iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti ili iz drugog područja koje odgovara djelatnosti poslodavca te moraju ispunjavati obveze stalnog stručnog usavršavanja i osposobljavanja u skladu s propisima zaštite na radu.

Registar osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu i obavljanja poslova zaštite na radu

Člankom 10. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 126/19 i 154/22) propisano je da osoba koju je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu (stručnjak zaštite na radu, ovlaštenik odnosno poslodavac), radi provedbe stalnog stručnog usavršavanja i osposobljavanja te obavještavanja i razmjene informacija u području zaštite na radu, upisuje se u Registar osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu i obavljanja poslova zaštite na radu prema Uputama za pristup elektroničkoj usluzi koje se objavljuju na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad.

Stoga, da biste mogli obavljati poslove zaštite na radu bilo kao poslodavac, njegov ovlaštenik ili stručnjak zaštite na radu te kao koordinator morate se upisati u Registar te se morate stalno stručno usavršavati.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Stalno stručno usavršavanje na dva načina

Stalno stručno usavršavanje provodi se na dva načina.

Prvi je da jednom u razdoblju od pet (5) godina odgovorite na pitanja postavljena na kvizu (kojem se pristupa putem Registra) i točno odgovorite na 66% pitanja.

Ukoliko ne postignete propisani udio točnih odgovora kvizu možete ponovno pristupiti, nebrojeno puta, dok god ne postignete traženi rezultat.

Drugi način stalnog stručnog usavršavanja je da u petogodišnjem razdoblju svaku godinu najmanje jednom budete sudionik na stručnom skupu na koji ćete se isključivo prijavljivati putem Registra.

Znači, u petogodišnjem razdoblju morate ukupno sudjelovati na pet (stručnih skupova) na način da svaku godinu imate barem jedno sudjelovanje.

Ukoliko ne zadovoljite takav način usavršavanja, npr. da imate samo četiri (4) ili manje sudjelovanja na stručnim skupovima u pet (5) godina, onda morate pristupiti kvizu kako biste zadovoljili propisane uvjete i kako biste mogli obavljati poslove zaštite na radu.

Bitno je napomenuti da će se sudjelovanje na istim stručnim skupovima evidentirati samo kao jedno sudjelovanje, što znači da u pet godina morate sudjelovati na različitim stručnim skupovima kako bi Vam se isti priznavali.

Također napominjemo da se za stalno stručno usavršavanje priznaje samo sudjelovanje koje prijavljujete putem Registra, odnosno programi odobreni od strane ovog ministarstva objavljeni u Registru.

Stručni skupovi na koje se prijave vrše izvan Registra neće se priznavati kao stalno stručno usavršavanje.

Propisano razdoblje stalnog stručnog usavršavanja

Početno i propisano razdoblje stalnog stručnog usavršavanja u periodu od pet (5) godina počinje teći od 01. rujna 2023. godine za sve osobe koje su status dobile ili stekle prije 01. rujna 2023. godine ili poslodavce i ovlaštenike koji su poslove zaštite na radu počeli obavljati prije tog datuma.

Za sve osobe koje status stječu 01. rujna 2023. godine i nakon toga početno razdoblje obveze stalnog stručnog usavršavanja započinje datumom položenog stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu ili koordinatore te datumom započinjanja obavljanja poslova zaštite na radu poslodavaca ili ovlaštenika.

Prvo petogodišnje razdoblje koje je započelo s 01.09.2023. završava 01.09.2028. godine.

Npr. osobi koja će položiti stručni ispit 15.10.2023. godine razdoblje stalnog stručnog usavršavanja započinje 15.10.2023., a završava 15.10.2028. godine, itd.

Tko se u propisanom periodu nije stalno stručno usavršavao na propisan način neće više moći obavljati poslove zaštite na radu, a što je propisano člankom 2. stavkom 3. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (NN 126/19 i 154/22)!

Drugo petogodišnje razdoblje započinje istekom prvog, pri čemu je stručnjak zaštite na radu, koordinator, poslodavac ili ovlaštenik koji sam obavlja poslove zaštite na radu, u novom razdoblju obvezan ponovno pristupiti kvizu ili pohađati stručne skupove na prethodno opisani način.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (uznr.mrms.hr)

Postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti ⇒

---

Zakonom o zaštiti na radu („Narodne novine“, br. 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18) člancima 58., 59. i 60. propisana je zabrana korištenja sredstava ovisnosti te provjera i zabrana provjere je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti, kao i njegovo privremeno udaljenje s posla.

Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada, a poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Provođenje postupka

Da bi postupak provjere je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti bio pravno utemeljen, poslodavac je u obvezi donesti interni akt kojim se opisuje provođenje postupka uz pristanak radnika, način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja rezultata te postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavilo je Vodič o postupku provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, a može se preuzeti na poveznici:

• Vodič o postupku provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (mrosp.gov.hr)

Sudionici u ispitivanju radne opreme i radnog okoliša ⇒

---

Pravilnikom o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu (Narodne novine, br. 50/19), propisani su uvjeti koje moraju ispunjavati stručnjaci zaštite na radu na temelju kojih se dobiva ovlaštenje za obavljanje pojedinih poslova zaštite na radu, uključujući i poslove ispitivanja radne opreme.

Osobe koje sudjeluju u postupku pregleda i ispitivanja radne opreme

Odredbama navedenog Pravilnika nije propisano da osobe koje sudjeluju u postupcima pregleda i ispitivanja moraju ispunjavati iste uvjete kao i osobe na temelju kojih se dobiva ovlaštenje za navedena ispitivanja, međutim prema odredbi članka 10. stavka 5. Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme (Narodne novine, br. 16/16), zaključnu ocjenu vezano za navedena ispitivanja može potpisati samo osoba koja ispunjava propisane uvjete za dobivanje ovlaštenja prema Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu.

Osim navedenog, Pravilnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme nisu propisani uvjeti stručne spreme za ostale osobe koje sudjeluju u postupku pregleda i ispitivanja radne opreme.

Uvažavajući navedeno, uz osobu koja potpisuje zaključnu ocjenu Zapisnika o pregledu i ispitivanju radne opreme i koja mora ispunjavati propisane uvjete za dobivanje ovlaštenja prema Pravilniku o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, u pregledu i ispitivanju mogu sudjelovati osobe sa završenom srednjom školom odnosno završenom visokom školom, uz napomenu da prema odredbi članka 8. Pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, postupci, uvjeti i metode, uključujući i stručne kadrovske uvjete za obavljanje navedenih ispitivanja trebaju biti utvrđeni Poslovnikom o radu te moraju biti u skladu s propisima zaštite na radu, odnosno u skladu s pravilima struke.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Ovlaštena osoba

Osobe koje obavljaju preglede i ispitivanja moraju u skladu s odredbama Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19), biti zaposlene kod ovlaštene fizičke ili pravne osobe.

Zaključnu ocjenu vezano za navedene preglede i ispitivanja potpisuje osoba na temelju koje je ovlaštena osoba dobila ovlaštenje (netko od „nositelja ovlaštenja“) te „nositelj ovlaštenja“ svojim potpisom potvrđuje da su pregledi i ispitivanja provedeni u skladu s pravilima struke te da je njima obuhvaćena provjera primjene sigurnosnih zahtjeva u odnosu na prisutne rizike na radnoj opremi odnosno u radnom okolišu.

Odredbom članka 9. stavka 2. Pravilniku o ispitivanju radnog okoliša (Narodne novine, br. 16/16), propisano je da ako ovlaštena osoba iznimno povjeri ispitivanje pojedinog čimbenika radnog okoliša drugoj ovlaštenoj osobi koja ima u svom sastavu znanstveno-istraživački laboratorij, obvezni su uz vlastiti zapisnik priložiti i izvorni zapisnik (izvještaj) druge ovlaštene osobe koja je obavila to ispitivanje.

Iz navedene odredbe vidljivo je da se ista odnosi na slučajeve kada je za provođenje ispitivanja potrebna usluga znanstveno istraživačkog laboratorija, a važno je naglasiti da je u navedenoj odredbi propisano da je ovlaštena osoba obvezna uz vlastiti zapisnik priložiti i izvorni zapisnik (izvještaj) druge ovlaštene osobe koja je obavila to ispitivanje, što znači da ovlaštena osoba može samo u okviru svog ovlaštenja povjeriti obavljanje poslova drugoj ovlaštenoj osobi koja ima u svom sastavu znanstveno-istraživački laboratorij.

Uvažavajući navedeno, ovlaštena osoba koja ne posjeduje ovlaštenje za obavljanje poslova mjerenja kemijskih čimbenika u radnom okolišu ne može angažirati drugu ovlaštenu osobu koja posjeduje ovlaštenje da ispitivanja kemijskih čimbenika obavi umjesto njih.

Ovlaštena osoba koja posjeduje ovlaštenje za ispitivanja fizikalnih čimbenika u radnom okolišu, ali nema ovlaštenje za ispitivanje kemijskih čimbenika u radnom okolišu također ne može angažirati drugu tvrtku da u njihovo ime obavljati ispitivanja kemijskih čimbenika. 

Ovlaštenje za ispitivanje radne opreme i radnog okoliša

Napominjemo da je Pravilnik o ovlaštenjima za obavljanje poslova zaštite na radu donesen s ciljem da poslove zaštite na radu obavljaju ovlaštene osobe (osobe koje su na temelju ispunjavanja propisanih uvjeta, za obavljanje istih dobile ovlaštenje).

U pregledu i ispitivanju radne opreme i radnog okoliša mogu sudjelovati osobe koje nisu „nositelji ovlaštenja“, ali trebaju imati završeno obrazovanje iz područja tehničkih znanosti (polja strojarstva i/ili elektrotehnike i/ili kemije što je uvjet za dobivanje ovlaštenja za ispitivanje radne opreme i radnog okoliša), a posao ispitivanja trebaju obavljati u skladu sa strukovnim načelima.

U kojoj mjeri će samostalno obavljati pregled i ispitivanja, pitanje je njihove stručnosti i organizacije obavljanja poslova od strane poslodavca ovlaštene osobe, tj. iste mogu samostalno obavljati preglede i ispitivanja, i ne moraju biti pod nadzorom stručnjaka zaštite na radu na temelju kojih je ovlaštena osoba dobila ovlaštenje za ispitivanje radne opreme, međutim zaključnu ocjenu zapisnika potpisuje isključivo jedan od stručnjaka zaštite na radu na temelju kojih je ovlaštena osoba dobila ovlaštenje, na koji način preuzima odgovornost za provedene preglede i ispitivanja.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi

Zaštita na radu za pojedine skupine radnika ⇒

---

Za pojedine skupine radnika moguće su neke posebnosti u organizaciji zaštite na radu.

Na ove skupine radnika primjenjuju se u cijelosti mjere zaštite na radu iz Zakona o zaštiti na radu (NN, br.: 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18 i 96/18, dalje: Zakon), ali su za njih karakteristične i neke posebnosti, u prvom redu obzirom na njihovo mjesto rada. Ove posebnosti se naročito ogledaju u specifičnim sredstvima zaštite na radu na mjestima rada.

Mobilni radnici

Sukladno Zakonu o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN, br. 75/13, 36/15 i 46/17), “mobilni radnik” je svaki radnik koji čini dio prijevoznog osoblja zaposlen u tvrtki koja obavlja cestovni prijevoz putnika ili tereta kao javni prijevoz ili prijevoz za vlastite potrebe, uključujući vježbenike i naučnike glede odredaba koje se odnose na odmore mobilnih radnika. Na mobilne radnike se u cijelosti primjenjuju odredbe i mjere zaštite na radu iz Zakona o zaštiti na radu.

---

Oprema vozila u prometu na cestama

Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN, br. 85/16, 24/17, 70/19 i 60/20) propisana je oprema koju moraju imati vozila u prometu na cestama (čl. 94. – 104. Pravilnika).

Rezervni kotač

Vozila kategorije M, N i O, osim prikolica s jednom osovinom, autobusa za gradski promet i vozila namijenjenih za komunalne usluge, moraju imati rezervni kotač s pripadajućom opremom, osim ako su pneumatici ili naplatci opremljeni sigurnosnim sustavom za sigurnu vožnju s ispuhanim pneumatikom ili ako vozilo posjeduje odgovarajuće sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhanog pneumatika (npr. sprej ili pjena u boci pod tlakom itd.). 

Vatrogasni aparat

Vozila kategorije M i N moraju biti opremljena vatrogasnim aparatom punjenim prahom ABC.

Znak za obilježavanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste

Vozila kategorije M i N moraju imati znak za obilježavanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste, kojim se vozač po potrebi može koristiti. Dva znaka za obilježavanja vozila zaustavljenog na kolniku ceste moraju imati:

• • teretni automobil i autobus – ako vuku priključno vozilo;
  • motorno vozilo koje se nalazi na začelju kolone – ako se motorna vozila kreću u organiziranoj koloni.

Znak za obilježavanja vozila zaustavljenog na kolniku ceste mora biti sukladan Pravilniku ECE R 27.

Kutija prve pomoći

Vozila kategorije M i N moraju imati jednu kutiju prve pomoći u skladu s hrvatskom normom HRN 1112, a autobusi s više od 25 sjedećih mjesta dvije kutije, osim vozila stranih državljana koja su opremljena kutijama za pribor prve pomoći njihovih matičnih zemalja.

Klinaste podloške

Vozila kategorije M, N i O čija najveća dopuštena masa prelazi 5 t moraju imati dvije klinaste podloške koje vozač po potrebi može upotrijebiti.

Čekić za razbijanje stakla

Autobus mora biti opremljen s dovoljnim brojem čekića za razbijanje stakla koji su pravilno raspoređeni tako da se u slučaju opasnosti mogu upotrijebiti.

Rezervne žarulje

Vozila kategorije M, N i O, osim autobusa razreda I i razreda II za gradski promet, moraju imati rezervne žarulje za najmanje pola rasvjetnih mjesta na vozilu. Vozila koja su opremljena svjetlosnim tijelima bez žarne niti (ksenon, neon, LED i sl.), ne moraju imati rezervne žarulje.

Reflektirajući prsluk

Vozila kategorije M i N moraju biti opremljena reflektirajućim prslukom, koji je vozač dužan koristiti na cesti kada obavlja neke radnje uz vozilo.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Sezonski radnici

Sezonskim radnicima u ovom smislu govorimo o radnicima koji rade određeno vrijeme tijekom ljetne, jesenske, zimske ili proljetne sezone (npr. građevinski radnici, radnici u ugostiteljstvu, sezonski radnici u poljoprivredi).

Na ove radnike se u cijelosti primjenjuju odredbe i mjere zaštite na radu iz Zakona i podzakonskih propisa.

Radnik koji je kod poslodavca zaposlen temeljem ugovora o radu do 60 dana ne mora biti osposobljen za rad na siguran način, ali poslodavac mora takvom radniku osigurati rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran način.

Poslodavac je za sve radnike pa i one koje će raditi kraće od 60 dana obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju, sukladno pravilima zaštite na radu.

Osim toga, poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.

Na radnike koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada, bez obzira na dužinu trajanja radnog odnosa, u cijelosti se primjenjuju odredbe čl. 36. Zakona o obvezama poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada, o čemu posebno moraju voditi računa poslodavci u graditeljstvu. 

Rad od kuće

Rad od kuće je oblik rada na izdvojenom mjestu rada.

Zakonom je određeno kako je izdvojeno mjesto rada takvo mjesto rada u kojemu radnik ugovoreni posao obavlja kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.

Na izdvojenim mjestima rada u smislu Zakona o radu, ne mogu se obavljati poslovi s posebnim uvjetima rada.

Poslodavac mora osigurati da se i na izdvojenom mjestu rada u potpunosti primjenjuju zakonske odredbe o zaštiti na radu. 

U tom smislu poslodavac je dužan osigurati potrebna sredstva zaštite na radu (vatrogasni aparat, kutija za prvu pomoć i dr.).

Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na izdvojenom mjestu rada nadležni inspektor je ovlašten obaviti nadzor o zaštiti života i zdravlja drugih osoba koje borave u neposrednoj blizini tog izdvojenog mjesta rada.

Psihofiziološki napori na radnom mjestu ⇒

---

Poslodavac je obavezan u sklopu procjene rizika (na temelju Zakona o zaštiti na radu), procijeniti i psihosocijalne rizike, a prilikom njihove procjene potrebno je uzeti u obzir rizike iz Priloga V. (Psihosocijalni rizici na mjestu rada), a koji je sastavni dio novog Pravilnika o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu objavljenog u Narodnim novinama broj 73/21 (dalje u tekstu: Pravilnik).

Obveze specijaliste medicine rada/medicine rada i sporta

U Pravilniku se navodi ako se procjenom rizika utvrdi da je pojedini psihosocijalni rizik procijenjen velikim psihosocijalnim rizikom, u izradi i provođenju mjera prevencije sudjeluju specijalisti medicine rada/medicine rada i sporta, i po potrebi psiholozi, a kada to odredi specijalist medicine rada/medicine rada i sporta.

Specijalisti medicine rada i psiholozi sudjeluju u edukaciji radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika u skladu s propisima kojima je uređen način provođenja specifične zdravstvene zaštite radnika.

Specijalist medicine rada/medicine rada i sporta je obvezan poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kada primijeti da radnik pokazuje znakove i simptome bolesti koje mogu biti uzrokovane psihosocijalnim rizicima na mjestu rada.

Obveze radnika

Radnik je obvezan postupati sukladno uputama poslodavca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjivanje razine psihosocijalnih rizika i posljedičnog stresa na radu ili u vezi s radom, a radnici i njihovi predstavnici obvezni su surađivati s poslodavcem radi sprječavanja, uklanjanja ili smanjivanja razine psihosocijalnih rizika i stresa na radu ili u vezi s radom.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Prilog V. novog Pravilnika:

PSIHOSOCIJALNI RIZICI NA MJESTU RADA

 Psihosocijalni rizici na mjestu rada su:

1. Sadržaj rada:

• radna uloga i odgovornosti (nejasnoća uloge, sukob radnih uloga, znanje o odgovornostima, odgovornost za živote drugih i sl.)
• raznolikost posla i radnih zadataka
• mogućnost razvoja znanja, vještina i kapaciteta
• psihofiziološki zahtjevi posla (potrebne kompetencije i sposobnosti).

2. Stupanj kontrole na poslu (u obavljanju radnih zadataka i utjecaj na donošenje odluka).
3. Mentalno opterećenje:

• razina koncentracije i pažnje potrebna za obavljanje radnih zadataka
• čimbenici vezani uz donošenje odluka (zahtjevnost odluke, broj mogućih alternativa, brzina donošenja odluka).

4. Socijalna okolina i međuljudski odnosi:

• društvena klima (nepodržavajuća, natjecateljska klima i sl.)
• kvaliteta komunikacije (s nadređenima, kolegama, vanjskim službama, izolirani rad i sl.)
• interakciju sa strankama
• raspoloživost društvenih prostorija (restoran i sl.).

5. Sustav upravljanja vremenom i raspodjele posla:

• preveliko i premalo radno opterećenje
• raspored rada (odnos godišnjih odmora, prekovremenog rada i odmora, neuobičajeno radno vrijeme)
• kvaliteta rasporeda (predvidljivost, prekidi i fragmentiranost rada)
• regulacija izostanaka s radnog mjesta
• noćni rad
• terenski rad i rad na daljinu
• raspodjela rada (organizacija stanki, rotacije radnika, godišnji odmori, rad na određeno vrijeme).

6. Profesionalna nesigurnost:

• profesionalni razvoj
• mogućnost napredovanja na poslu
• vrsta ugovora (rad na određeno vrijeme i sl.)
• plaća
• nesigurnost posla.

7. Poštovanje osobnog integriteta:

• uznemiravanje na radnom mjestu (mobbing, bulling) – netolerancija (rasna, spolna i sl.)
• izloženost nasilju na radnom mjestu.

8. Ravnoteža profesionalnog i privatnog života.
9. Uvjeti radne okoline (rasvjeta, buka, vibracije i sl.).

Cijepljenje radnika protiv bolesti COVID-19 ⇒

---

Prenosimo mišljenje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike vezano uz mogućnost jednostranog mijenjanja radnog mjesta i smanjenja plaće radniku od strane poslodavca, i to iz razloga necijepljenja protiv epidemijske bolesti COVID-19 te odgovor na pitanje o mogućnosti poslodavca da od radnika traži podatke o njegovom cijepljenju odnosno zahtijeva od njega obvezno cijepljenje uz prijetnju smanjenja / gubitka prava iz radnog odnosa.

Obveza u skladu sa Zakonom o radu

Na opisani zaprimljeni upit, daje se mišljenje kako slijedi:

„I u novonastalim okolnostima epidemije bolesti COVID-19, za poslodavca i dalje postoji dužnost ispunjavanja obveza prema radnicima u skladu sa Zakonom o radu, odnosno dužnost primjene svih zakona i propisa kao i u redovitim uvjetima.

To se, dakle, odnosi i na način utvrđivanja mjesta rada i opisa poslova radnika, na isplatu plaće, na opseg podataka koje poslodavac o radniku smije tražiti tijekom trajanja radnog odnosa, kao i na dužnost zaštite osobnih podataka.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Podaci o mjestu rada i opisu poslova radnika te podaci o plaći na koju radnik ima pravo dio su zakonom propisanog obveznog sadržaja ugovora o radu.

Drugim riječima, podaci o radnom mjestu i iznosu plaće bitni su sastojci ugovora o kojem se dvije ugovorne strane (poslodavac i radnik) trebaju sporazumjeti.

Dakle, poslodavac ne može jednostrano promijeniti podatak ugovora o radu koji se odnosi na radno mjesto i/ili plaću.

Imajući u vidu da radnopravni odnos predstavlja suglasnost ugovornih strana poslodavca i radnika o bitnim sastojcima ugovora o radu, poslodavac nije ovlašten jednostrano i samovoljno mijenjati bitnu ugovornu odredbu.

Zaštita privatnosti radnika

Nadalje, Zakonom o radu, kao općim radnopravnim propisom je propisana i zaštita privatnosti radnika. 

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno zakonom ili ako je potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom, u kojem je slučaju poslodavac obavezan unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati, obrađivati, koristiti ili dostavljati trećim osobama. 

Obveze radnika i poslodavca iz radnog odnosa

Vezano uz obveze radnika i poslodavca iz radnog odnosa, napominjemo da je dužnost radnika obavještavati poslodavca o okolnostima mogućnosti širenja COVID-19 virusa odnosno prema odredbama Zakona o zaštiti na radu, radnik je obvezan obavijestiti poslodavca o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, pa tako i o svojem zdravstvenom stanju koje bi moglo potencijalno ugroziti zdravlje ostalih radnika.

Naime, prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

Uvjeti za rad na siguran način

S druge strane, poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

Kada je, primjerice, radniku određena samoizolacija, poslodavac i radnik dužni su se u potpunosti pridržavati izdanog odgovarajućeg akta na način kako to određuje poseban propis.

Međutim, obzirom da ne postoji propisana obveza cijepljenja, činjenica što se radnik cijepio ili nije cijepio ne bi mogla, sama po sebi, štetno utjecati na njegova radnička prava.“

Izvor: www.uznr.mrms.hr

---

» Sve naše aktualne seminare i edukacije pratite OVDJE

Najčešće greške poslodavaca u provedbi mjera zaštite na radu ⇒

---

Greške poslodavaca nije lako sistematizirati, jer će one, u većini slučajeva, ovisiti o veličini poslodavca.

Tako se u praksi najčešće događa da najviše grešaka čine poslodavci koji imaju malo zaposlenih radnika, nemaju zaposlenog stručnog kadra iz područja zaštite na radu, niti su angažirali ovlaštenike za obavljanje poslova zaštite na radu, a ni sami ne raspolažu dovoljnim stručnim znanjem iz zaštite na radu.

Ipak, treba istaknuti sljedeće pogreške koje se često javljaju u praksi:

• nepoznavanje propisa;
• propuštanje izrade procjene rizika;
• propuštanje obveze za osposobljavanjem radnika;
• propuštanje održavanja sredstava rada i opreme;
• nepridržavanje pravila o mikroklimatskim uvjetima na mjestu rada;
• propuštanje zapošljavanja stručnjaka zaštite na radu.

Nepoznavanje koji propisi uređuju područje zaštite na radu, dovodi i do nepoznavanja njihovog sadržaja, a time i vlastitih obveza poslodavaca u njihovoj provedbi. 

Propuštanje izrade procjene rizika

Česta greška u primjeni Zakona o zaštiti na radu (dalje u tekstu: Zakon), posebno kod poslodavaca koji zapošljavaju manji broj radnika, je propuštanje izrade procjene rizika, odnosno poslodavac nije procijenio rizike za život i zdravlje radnika i osoba na radu u pisanom ili elektroničkom obliku, uzimajući u obzir poslove i njihovu prirodu.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Propuštanje osposobljavanja radnika za rad na siguran način

Poslodavac mora radnika osposobiti za rad na siguran način i upoznati ga sa pravilima zaštite na radu koji se primjenjuju u njegovom poduzeću.

Sve bi to trebalo učiniti prije stupanja radnika na rad.

Propuštanje održavanja sredstava rada i opreme

U predviđenim rokovima potrebno je provjeriti rad opreme, odnosno sredstava za rad kojima se služe radnici te instalacija.

Kolokvijalno, kada govorimo o opremi, radi se o tzv. atestiranju opreme.

Također, potrebno je voditi računa da svi radnici koriste zaštitnu opremu kada je to potrebno i propisano.

Nepridržavanje pravila o čistoći zraka, rasvjeti, temperaturi

Također, vrlo često, čak i kada se radi o radu u uredima, kvaliteta zraka, intenzitet izmjene zraka, jačina rasvjete, temperatura u prostoriji, nisu usklađeni s propisanim veličinama.

U konačnici, ovakve pogreške ne samo da mogu dovesti do prekršajnih kazni, nego i do obolijevanja radnika.

Propuštanje zapošljavanja stručnjaka zaštite na radu

Poslodavci moraju voditi računa o obvezi zapošljavanja stručnjaka zaštite na radu kada to Zakon propisuje, odnosno, kada je to Zakonom dopušteno, alternativnog angažiranja ovlaštenika.

Korištenje videonadzora na radnom mjestu ⇒

---

U Zakonu o zaštiti na radu (dalje u tekstu: Zakon) propisano je korištenje nadzornih uređaja kao sredstva zaštite na radu.

Pri postavljanju ovih uređaja u radnim prostorijama, poslodavac mora voditi računa o odredbama Zakona, ali i odredbama Zakona o radu, Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka i drugih propisa kojima je uređena zaštita privatnosti osoba i dostojanstva radnika.

Zakonom je dopušteno korištenje nadzornih uređaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija i prostora te radi smanjenja izloženosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, krađa i sličnih događaja na radu, ili u vezi s radom.

Ograničenja korištenja nadzornih uređaja (videonadzora)

Međutim, korištenje nadzornih uređaja ima znatna ograničenja.

Tako je npr. stav Agencije za zaštitu osobnih podataka da uređaji koji za kontrolu ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija koriste otisak prsta radnika, mogu biti korišteni, ali samo uz suglasnost radnika.

Zabranjeno je postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika.

U slučaju da nadzorni uređaji čitavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja poslova, odnosno ako su nadzorni uređaji postavljeni tako da su radnici čitavo vrijeme tijekom rada u vidnom polju nadzornih uređaja, poslodavac smije koristiti nadzorne uređaje isključivo na temelju prethodne suglasnosti radničkog vijeća.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Ako radničko vijeće, odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća uskrati suglasnost, poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti arbitražna odluka sukladno provedbenim propisima donesenima temeljem Zakona o radu.

Poslodavac je obvezan prilikom zapošljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran nadzornim uređajima.

Snimljene materijale poslodavac ne smije koristiti u svrhe koje nisu propisane u čl. 43. Zakona, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlaštenim osobama.

Zakonske odredbe o zabrani snimanja i zabrani korištenja snimljenih materijala obvezuju poslodavca i u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se na mjestima rada u svojstvu maloljetnih radnika ili osoba na radu.

---

Primjer: Obavijest o uvođenju videonadzora u radne prostorije

OBAVIJEST O UVOĐENJU VIDEONADZORA

U RADNE PROSTORIJE TVRTKE ______ 

Dana ___(datum)___ godine će ___(naziv tvrtke)______, započeti uvođenje videonadzora s ciljem osiguranja i pružanja više razine zaštite ljudi i imovine u zaštićenim prostorima tvrtke.

Radi izbjegavanja oštećenja ili utvrđivanja okolnosti nastanka štete, nadzorni uređaji postavljaju se na:

• glavni ulaz u prostor,
• ulazak u skladište,
• prostor za prijem robe.

Snimke videonadzora čuvaju se na način i za razdoblje kako je navedeno u Pravilniku o provedbi videonadzora, a koji je priložen u privitku ove obavijesti.

____(ime i prezime radnika)_____imenuje se ovlaštenim radnikom odgovornim za rad sa sustavom videonadzora i za obradu osobnih podataka dobivenih sustavom videonadzora.

Radnici su dužni upoznati se sa sadržajem Pravilnika o provedbi videonadzora, a koji će biti objavljen na oglasnoj ploči i na službenim web stranicama tvrtke.

Ovom obaviješću smatra se da su svi radnici u tvrtki obaviješteni o početku i načinu uvođenja videonadzora.

                                                                                                                                _________________

­­­­­­­­­­­­­­­­Direktor

Odgovornost za štetu na radu ⇒

---

Prema definiciji iz čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08, 125/11-Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, 78/15 i 29/18; dalje u tekstu: ZOO), šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprje­ča­va­nje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

Opće pretpostavke odgovornosti za štetu su:

• postojanje subjekata odgovornosti za štetu (štetnik i oštećeni) i sposobnost štetnika da odgovara za štetu,
• štetna radnja štetnika,
• šteta,
• uzročna veza između štetne radnje i štete (uzrok štete je štetna radnja, šteta je posljedica štetne radnje),
• protupravnost štetne radnje.

U nekim slučajevima postoje posebne pretpostavke za odgovornost za štetu (npr. krivnja i dr.).

Ovlaštena osoba za obavljanje poslova zaštite na radu iz čl. 82. Zakona o zaštiti na radu odgovara za štetu na radu i u vezi s radom koju uzrokuje poslodavcu, odnosno radniku, obavljanjem poslova zaštite na radu, ako ne postupa sukladno zakonskim odredbama.

Odgovornost poslodavca za štetu na radu

Poslodavac za ozljedu na radu i profesionalnu bolest koju je radnik pretrpio obavljajući za njega poslove i za koju se smatra da potječe od rada, odgovara po načelu objektivne odgovornosti (čl. 25. Zakona o zaštiti na radu).

Objektivna odgovornost je takva odgovornost za štetu za čiji se nastanak ne zahtijeva krivnja štetnika, u ovom slučaju poslodavca, nego poslodavac odgovora temeljem same činjenice da je došlo do štete na radu.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Oslobođenje od odgovornosti

Ipak, ove odgovornosti poslodavac se može osloboditi, ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala: 

– zbog više sile;

– namjerom, ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

Odgovornost ovlaštene osobe za štetu na radu

Ovlaštena osoba za obavljanje poslova zaštite na radu iz čl. 82. Zakona o zaštiti na radu odgovara za štetu na radu i u vezi s radom koju uzrokuje poslodavcu, odnosno radniku, obavljanjem poslova zaštite na radu, ako ne postupa sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu i drugih propisa.

Na utvrđivanje odgovornosti za štetu ovlaštene osobe primjenjuju se odredbe ZOO-a. 

Koordinator zaštite na radu – obveza imenovanja ⇒

---

Koordinator zaštite na radu

U nastavku prenosimo mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava (od 5. ožujka 2019. godine) kod tumačenja čl. 73. st. 4. Zakona o zaštiti na radu, a radi se o obvezi imenovanja koordinatora zaštite na radu:

„Povodom upita o obvezi imenovanja koordinatora zaštite na radu kada na gradilištu za glavnog izvođača radove izvode podizvođači, kooperanti i druge osobe koje su u ugovornom odnosu s glavnim izvođačem, dajemo sljedeće mišljenje.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Odredbom čl. 73. st. 4. Zakona o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14, 118/14, 94/18 i 96/18) propisano je da investitor, vlasnik građevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrađuje glavni projekt, mora imenovati jednog ili više koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta i tijekom građenja kada radove izvodi ili je predviđeno da ih izvode dva ili više izvođača.

Uvažavajući navedeno, ako glavni izvođač radova za pojedine radove angažira podizvođače (kooperante), u konačnici je riječ o gradilištu na kojem radove izvodi više izvođača te postoji obveza investitora, vlasnika građevine, koncesionara ili drugih osoba za koje se izrađuje glavni projekt, da imenuju koordinatora zaštite na radu“.