Nove obračunske liste od 1. listopada (IP1, NP1, IO1, NO1) ⇒

---

Novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor

U Narodnim novinama broj 68/23 objavljen je novi Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a koji stupa na snagu sa 1. srpnjem ove godine.

Danom stupanja na snagu novog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (Narodne novine broj 32/15, 102/15 i 35/17).

Sadržaj obračunskih isprava

Novim se Pravilnikom propisuje sadržaj obračuna isplaćene plaće odnosno naknade plaće i isplaćenih primitaka na temelju radnog odnosa, sadržaj obračuna plaće odnosno naknade plaće koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti, ako ih na dan dospjelosti nije isplatio ili ih nije isplatio u cijelosti, sadržaj obračuna isplaćene otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor te sadržaj obračuna otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako ih na dan dospjelosti nije isplatio ili ih nije isplatio u cijelosti.

Poslodavci su dužni, najkasnije do 1. listopada 2023. godine, uskladiti svoje obračunske isprave s odredbama novog Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće, otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor.

Poslodavac je obračunske isprave dužan čuvati najmanje šest godina, a u slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarenja prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarenje tih prava mogle biti relevantne i obračunske isprave, dužan ih je čuvati do pravomoćnog okončanja toga spora.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Obrasci koji su dio Pravilnika

Pri izradi obračuna plaće odnosno naknade plaće i primitaka na temelju radnog odnosa radnika, obračuna otpremnine odnosno obračuna naknade za neiskorišteni godišnji odmor može se koristiti:

• obrazac obračuna isplaćene plaće odnosno naknade plaće (obrazac IP1),
• obrazac obračuna isplaćene otpremnine odnosno naknade za neiskorišteni godišnji odmor (obrazac IO1).

Pri izradi obračuna neisplaćene ili djelomično neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, kao obvezni obrazac koristi se obrazac obračuna neisplaćene ili djelomično neisplaćene plaće odnosno naknade plaće (obrazac NP1), a pri izradi obračuna neisplaćene ili djelomično neisplaćene otpremnine, odnosno neisplaćene ili djelomično neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor, kao obvezni obrazac koristi se obrazac obračuna neisplaćene ili djelomično neisplaćene otpremnine, odnosno neisplaćene ili djelomično neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor (obrazac NO1).

Obrasci su otisnuti u prilogu novog Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Pravo radnika na neplaćeni dopust ⇒

---

Neplaćeni dopust

Odredbom članka 87. stavka 1. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22) propisana je mogućnost da poslodavac radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni dopust za koje vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

Zakon ne navodi razloge zbog kojih poslodavac može odobriti neplaćeni dopust, kao niti vremensko ograničenje trajanja dopusta, već je navedeno prepušteno odluci poslodavca, odnosno dogovoru između poslodavca i radnika.

Radni odnos za vrijeme neplaćenog dopusta

Za vrijeme neplaćenog dopusta radni odnos se ne prekida, već prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drugačije određeno.

To konkretno znači da se sadržaj radnog odnosa faktično ne ostvaruje, odnosno da se za vrijeme trajanja dopusta ne mogu stjecati ni prava ni obveze iz radnog odnosa.

Međutim, za vrijeme dopusta zadržavaju se postojeća prava i obveze iz vremena koje je prethodilo dopustu te se ista nastavljaju nakon isteka dopusta.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Doprinosi za mirovinsko osiguranje

Ako radnik koristi neplaćeni dopust, poslodavac može odjaviti radnika iz sustava obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, bez obzira na duljinu trajanja dopusta.

U tom slučaju, radnik može sam uplaćivati doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći institut produženog mirovinskog osiguranja sukladno propisima iz područja mirovinskog osiguranja, a status osigurane osobe u sustavu zdravstvenog osiguranja može steći sukladno propisima iz područja zdravstvenog osiguranja.

Bez obzira o kojoj se vrsti neplaćenog dopusta radi, radnik ne može za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta, odnosno mirovanja radnog odnosa sklapati dodatne ugovore o radu s drugim poslodavcima, jer se to protivi prirodi toga instituta.

Posebne vrste neplaćenog dopusta

S druge strane, u okviru instituta neplaćenog dopusta, člankom 87. stavkom 3. Zakona o radu, koji se primjenjuje od 1.1.2023., propisano je pravo radnika na neplaćeni dopust u svrhu pružanja osobne skrbi, kao posebne vrste neplaćenog dopusta u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i koja joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga.

U tom posebnom slučaju, Zakonom o radu je propisano, da tijekom razdoblja korištenja prava na pružanje osobne skrbi poslodavac ne smije radnika koji se koristi tim pravom odjaviti iz obveznih osiguranja prema propisima o obveznim osiguranjima.

Izvor: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (mrosp.gov.hr)

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima (mišljenje Ministarstva rada) ⇒

---

Sukladno odredbama Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14, 127/17, 98/19), ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore.

Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna (čl. 83. Zakona o radu).

Dogovor između radnika i poslodavca

Mogućnost drugačijeg dogovaranja između radnika i poslodavca odnosi se na mogućnost da dva tjedna koja mora iskoristiti u kalendarskoj godini ne budu neprekidnog trajanja, kao i na mogućnost da tijekom kalendarske godine radnik koristi samo dio godišnjeg odmora koji bi bio kraći od dva tjedna.

Takvo određivanje godišnjeg odmora moguće je isključivo ako o tome postoji suglasna volja obiju ugovornih strana.

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora, radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Godišnji odmor kraći od dva tjedna

Slijedom navedenoga, ukoliko između radnika i poslodavca postoji dogovor, nema zapreke da radnik koristi godišnji odmor u trajanju kraćem od dva tjedna, te takvo određivanje trajanja godišnjeg odmora nije u suprotnosti s odredbama Zakona o radu.

No, neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i iskoristiti do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Izvor: Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Minimalno trajanje radnog odnosa za ostvarivanje prava na godišnji ⇒

---

Pravo na godišnji odmor

Člankom 77. Zakona o radu, propisan je uvjet za ostvarivanje prava na „puni“ godišnji odmor, a to je šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavaca.

Razmjerni dio godišnjeg odmora

Nadalje, radnik koji nije ispunio navedeni uvjet ostvarit će pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od 1/12 ukupnog broja dana godišnjeg odmora koji bi mu pripadao, a za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Kada radnik ostvari kontinuitet rada od najmanje mjesec dana, ostvarit će i pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Prestanak radnog odnosa

Isto tako, navodimo odredbu članka 78. stavka 2. Zakona o radu koja propisuje da radnik kojem prestaje radni odnos ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, što ujedno i podrazumijeva da i u slučaju promjene poslodavaca tijekom jedne kalendarske godine radnik ostvaruje razmjerni dio godišnjeg odmora kod svakog poslodavca.

Poslodavac koji radniku omogući prije prestanka radnog odnosa korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Izvor: Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike

Pravo na godišnji odmor

Prava radnika kod prestanka radnog odnosa radi stečaja ⇒

---

Stečajni postupak

Samim otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu koje su poslodavci sklopili s radnikom ne prestaju, ali je otvaranje stečajnoga postupka poseban opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

Stečajnim zakonom je propisano da nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni upravitelj u ime dužnika poslodavca i radnik mogu otkazati ugovor o radu, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora i bez obzira na zakonske ili ugovorene odredbe o zaštiti radnika.

Otkazni rok iznosi mjesec dana, ako Zakonom o radu (NN br.: 93/14, 127/17 i 98/19) nije određen kraći otkazni rok.

Ako radnik smatra da otkaz njegova radnog odnosa nije u skladu sa zakonom, može tražiti zaštitu svojih prava sukladno odredbama Zakona o radu.

To znači da u rokovima navedenim u istom zakonu može podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava, a u slučaju odbijanja ovog zahtjeva zatražiti sudsku zaštitu svojih prava.

Za vrijeme trajanja stečajnog postupka stečajni upravitelj može, radi završetka započetih poslova i otklanjanja moguće štete, na temelju odobrenja suda, sklopiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme.

Za razliku od pravila utvrđenih Zakonom o radu, za ugovore o radu na određeno vrijeme sklopljene za vrijeme trajanja stečajnog postupka ne vrijede ograničenja koja su za sklapanje ovih ugovora predviđena Zakonom o radu.

Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa određuje stečajni upravitelj, temeljem odobrenja suda, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom. Plaće i ostala primanja iz radnoga odnosa na koja je pravo nastalo nakon otvaranja stečajnoga postupka namiruju se kao obveze stečajne mase. 

Pravo radnika na otpremninu i naknadu za neiskorišteni godišnji odmor

Radnik kojem je radni odnos prestao redovitim otkazom prema odredbama Stečajnog zakona, a ispunjava uvjete za otpremninu iz Zakona o radu, ostvaruje pravo na otpremninu.

Radnik kojem je prestao radni odnos, a nije u cijelosti iskoristio pravo na godišnji odmor, ostvaruje pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor prema Zakonu o radu.

Prava radnika prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina

U slučaju stečaja poslodavca, radnici ostvaruju i prava prema Zakonu o osiguranju radničkih tražbina (NN br. 70/17). Prema ovom zakonu, radnici u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem ostvaruju pravo na isplatu:

• neisplaćene plaće odnosno naknade plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja,
• neisplaćene naknade plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju,
• neisplaćene naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, kao ekvivalenta mjesečnoj plaći iz točke 1.,
• otpremnine pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini polovice otpremnine utvrđene u stečajnom postupku, a najviše do polovice najvišeg iznosa otpremnine propisane Zakonom o radu i
• pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, u visini do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete.

Ove tražbine radnik prijavljuje Agenciji za osiguranje radničkih tražbina putem posebnih obrazaca dostupnih na njenoj mrežnoj stranici. Ove tražbine su u cijelosti izuzete od ovrhe.

U slučaju ostvarivanja prava:

• neisplaćenu plaću odnosno naknadu plaće, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja,
• neisplaćenu naknadu plaće za bolovanje u zaštićenom razdoblju koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio dužan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava, u visini do iznosa minimalne plaće za svaki mjesec proveden na bolovanju,
• neisplaćenu naknadu za neiskorišteni godišnji odmor na koji je radnik stekao pravo do otvaranja stečajnog postupka pod uvjetima utvrđenim zakonom, u visini do iznosa minimalne plaće, kao ekvivalenta mjesečnoj plaći iz točke 1.,

u trajanju kraćem od mjesec dana. Najviši mjesečni iznos pojedinog prava preračunava se u dnevni iznos dijeljenjem s brojem 30 kao prosječnim brojem dana u mjesecu, te se dobiveni iznos množi s brojem dana za koji je radnik to pravo stekao.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Ako ova prava ostvaruje radnik zaposlen u nepunom radnom vremenu, najviši mjesečni iznos pojedinog prava obračunava se razmjerno ugovorenom radnom vremenu u odnosu na minimalnu plaću za puno radno vrijeme.

Pri isplati ovih prava Agencija za osiguranje radničkih tražbina je dužna obračunati i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja koji se obračunavaju iz navedene osnovice i na navedenu osnovicu iz čl. 8. Zakona o osiguranju radničkih tražbina te pripadajuće poreze i prireze.

Ako je u stečajnom postupku utvrđena tražbina po navedenim pravima u visini osnovice izračunate na opisani način, a tražbina za doprinose na ove primitke bude utvrđena u korist središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije, za iznos doprinosa koji obračuna i uplati Agencija za osiguranje radničkih tražbina umanjit će se utvrđena tražbina središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije (Ministarstva financija).

U tom slučaju, prijedlog za umanjenje utvrđene tražbine središnjeg tijela državne uprave nadležnog za financije podnosi stečajni upravitelj nakon što izvrši obračun i uplatu doprinosa.

Ove zakonske odredbe na odgovarajući način primjenjuju se i kada su u stečajnom postupku spomenute tražbine radnika prema poslodavcu stečajnom dužniku utvrđene u netoiznosu, a tražbina za poreze i doprinose iz osnovice i na osnovicu bude utvrđena u korist Ministarstva financija.

Ako je radniku u međuvremenu u stečajnom postupku izvršena isplata tražbine koja je prijavljena Agenciji za osiguranje radničkih tražbina, radnik je Agenciji obvezan vratiti nepripadajući isplaćeni iznos tražbine, a Agencija će poništiti rješenje kojim je radniku utvrđeno pravo na tražbinu.

Navedena prava radnika su nasljediva od strane zakonskih nasljednika utvrđenih pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju.

Prijava na Hrvatski zavod za zapošljavanje

Nakon prestanka radnog odnosa, radnik ostvaruje prava s osnova nezaposlenosti temeljem Zakona o tržištu rada (NN br. 118/18 i 32/20).

Radnik kojem je prestao radni odnos mora se prijaviti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.

U istom roku nezaposleni radnik mora Hrvatskom zavodu za zapošljavanje podnijeti zahtjev za novčanu naknadu sukladno pravima iz Zakona o tržištu rada.

Pravo radnika na razmjerni godišnji odmor ⇒

---

Godišnji odmor

Prema Zakonu o radu (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19), za svaku kalendarsku godinu radnik ostvaruje pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana.

Ovim zakonskim odredbama koje su usklađene sa direktivama Europske unije, je uređeno minimalno trajanje godišnjeg odmora.

Međutim, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvrditi i duže trajanje godišnjeg odmora od navedenog.

Pravo na puni godišnji odmor

Što se tiče stjecanja prava na puni godišnji odmor, kako proizlazi iz zakonskih odredbi, samo dvije kategorije radnika ne stječu odmah pravo na puni godišnji odmor nego tek nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod poslodavca. To su:

• radnici koji se prvi put zaposle i
• radnici koji imaju prekid između dva radna odnosa duži od osam dana.

Ostale kategorije radnika, kako je to Zakonom o radu riješeno, stječu pravo na puni godišnji odmah.

Međutim, stjecanje prava na puni godišnji odmor ne znači da ga radnici mogu odmah i koristiti.

Naime, potrebno je voditi računa o zakonskoj odredbi prema kojoj raspored godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i Zakonom o radu, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Razmjerni godišnji odmor

Oni radnici koji nisu ispunili uvjete za stjecanje prava na puni godišnji odmor na opisani način, imaju pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine punog godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa, po formuli:

Broj dana punog godišnjeg odmora : broj mjeseci u kalendarskoj godini (uvijek 12) = broj dana razmjernog godišnjeg odmora

Pri izračunavanju trajanja razmjernog godišnjeg odmora, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Prestanak radnog odnosa

Kada se radi o prestanku radnog odnosa radnika, radnik kojem prestaje radni odnos u svakom slučaju ostvaruje za tu kalendarsku godinu pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Ako je poslodavac radniku kojem prestaje radni odnos već prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Obveza utvrđivanja rasporeda godišnjeg odmora ⇒

---

Godišnji odmor – obveza poslodavca

Svaki poslodavac ima obvezu donošenja dvije vrste akata u vezi korištenja godišnjeg odmora radnika.

Jedan akt je raspored korištenja godišnjeg odmora kojeg poslodavac mora donijeti najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, a drugi je obavijest o korištenju godišnjeg odmora koja se radniku dostavlja najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora.

Obveza poslodavca za utvrđivanje rasporeda godišnjeg odmora i davanja radniku obavijesti o korištenju godišnjeg odmora proizlazi iz odredbe čl. 85. Zakona o radu (NN, br. broj 93/14, 127/17 i 98/19; u daljnjem tekstu: Zakon).

Utvrđivanje rasporeda godišnjeg odmora

Poslodavac mora, sukladno kolektivnom ugovoru, pravilnikom o radu, ugovoru o radu i Zakonu, utvrditi raspored korištenja godišnjih odmora svojih radnika najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

U ovaj akt se unose podaci o svim radnicima poslodavca uz naznaku datuma njihovih planiranih godišnjih odmora.

Ovaj akt poslodavac bi morao donijeti u pisanom obliku i dostaviti radnicima.

U slučaju da je kao oblik dostave akata poslodavaca ugovorom o radu predviđena mogućnost dostave putem oglasne ploče, poslodavac može ovaj raspored objaviti na oglasnoj ploči uz naznaku dana objave na oglasnoj ploči i stupanja na snagu (u pravilu nekoliko dana, u praksi najčešće osam dana, nakon dana objave na oglasnoj ploči).

Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada te mogućnosti za odmor raspoložive radnicima.

Doneseni raspored korištenja godišnjih odmora može se uvijek mijenjati i dopunjavati, što će se u praksi najčešće i događati, budući da tijekom godine može doći do promjene u planiranju od strane poslodavca, ili radnika.

Poslodavci moraju jedino voditi računa da i promjene rasporeda korištenja godišnjih odmora uvijek budu objavljene na način da su svi radnici poslodavca upoznati sa tom promjenom.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Pravo radnika da sam izabere razdoblje korištenja godišnjeg odmora

Zakonom je određeno kako razdoblje korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, vodeći pri tome računa i o željama radnika.

Međutim, od ovog načelnog zakonskog pravila, samim Zakonom je predviđen jedan izuzetak. Naime, jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.

Da bi se koristio ovim pravom, radnik mora obavijestiti poslodavca o svojoj želji za korištenjem jednog dana godišnjeg odmora najmanje tri dana prije njegova korištenja.

---

Primjer – Raspored korištenja godišnjih odmora

[1] U slučaju da radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna (čl. 83. Zakona).
[2] Čl. 84. st. 1. i st. 4.-6. Zakona (točke II.-V. Plana).
[3] U praksi će se izabrati jedna od dvije ponuđene opcije.

Temeljem članka 85. stavka. 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14, 127/17 i 98/19; u daljnjem tekstu: Zakon), Stipe Stipić predsjednik uprave trgovačkog društva CCC d.d. za poslovno savjetovanje, Split, Marmontova 345, (u nastavku teksta: Poslodavac), dana 18. lipnja 2020. godine donosi sljedeći

RASPORED

KORIŠTENJA GODIŠNJIH ODMORA ZA 2020. GODINU

I. Uzimajući u obzir potrebe organizacije rada i mogućnosti za odmor i razonodu raspoložive radnicima, kao i prijedloge radnika u vezi termina u kojem žele koristiti godišnji odmor, Poslodavac utvrđuje sljedeći raspored korištenja godišnjih odmora za 2020. godinu:

Redni broj	Ime i prezime	Broj dana godišnjeg odmora	Vrijeme korištenja I. dijela godišnjeg odmora[1]	Vrijeme korištenja preostalog dijela godišnjeg odmora[2]	Dani korištenja godišnjeg odmora po izboru radnika
1.	Nena Nenić	20	06.7.2020.-17.7.2020.	11.1.2021.-22.1.2021.	0
2.	Ivo Ivin	20	13.7.2020.-24.7.2020.	08.2.2021.-19.2.2021.	0
3.	Dražen Dražić	24	10.8.2020.-24.8.2020.	31.5.2021.-14.6.2021.	0

II. Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju dužem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. Zakona radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine (čl. 84. st. 1. Zakona).

III. Godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine (čl. 84. st. 4. Zakona).

IV. Iznimno od stavka 4. ovoga članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad (čl. 84. st. 5. Zakona).

V. Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini (čl. 84. st. 6. Zakona).

VI. Iznimno od ovog Plana korištenja godišnjih odmora, u slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac može radniku prije prestanka ugovora o radu odrediti korištenje preostalog godišnjeg odmora, odnosno odrediti isplatu naknade umjesto korištenja neiskorištenog godišnjeg odmora.

VII. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada želi, o čemu mora obavijestiti Poslodavca najmanje tri dana prije, osim ako posebno opravdani razlozi na strani Poslodavca to onemogućavaju.

VIII. Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

IX. Prije donošenja odluke o korištenju godišnjeg odmora proveden je postupak savjetovanja s radničkim vijećem[3] / sindikatom. Prijedlog odluke dostavljen je na očitovanje radničkom vijeću / sindikalnom povjereniku, dana ____________. Kako u određenom roku Radničko vijeće / sindikat, nije očitovalo o namjeravanoj odluci smatra se da na Odluku nema primjedbi i novih prijedloga.

X. U slučaju potrebe donijet će se odluka o izmjenama i dopunama ovog Plana korištenja godišnjih odmora.

                                                                                       Za Poslodavca

                                                                                       Predsjednik uprave

                                                                                        Stipe Stipić

                                                                                        ____________

Dostaviti:

1. Svim radnicima Poslodavca – objavom na oglasnoj ploči na dan donošenja Rasporeda. 

---

Primjer – Obavijest o trajanju i korištenju godišnjeg odmora

Temeljem čl. 85. st. 4. Zakona o radu, (NN, br. 93/14, 127/17 i 98/19), trgovačko društvo AAA d.o.o. za trgovinu, Zagreb, Vodnikova 888, koje zastupa članica uprave Ana Anić (u daljnjem tekstu: Poslodavac), dana 3. srpnja 2020. donosi sljedeću

O D L U K U

O RASPOREDU I TRAJANJU GODIŠNJEG ODMORA

1. Radnica Ina Inić iz Zagreba, Ozaljska 21d, zaposlena na radnom mjestu financijskog savjetnika (u nastavku teksta: Radnica) ostvarila je za 2020. pravo na godišnji odmor u ukupnom trajanju od 24 dana za 2020. godinu.

2. Prvi dio godišnjeg odmora za 2020. godinu u trajanju od 12 (slovima: dvanaest) dana, Radnica će koristiti od 20.7.2020. do 01.8.2020.

3. Preostali dio godišnjeg odmora za 2020. godinu u trajanju od 12 (slovima: dvanaest) dana Radnica će koristiti sukladno Rasporedu korištenja godišnjeg odmora za 2020. godinu kojeg je utvrdio Poslodavac.

                                                                                          Članica uprave

                                                                                            Ana Anić

                                                                                                                            ____________

       Dostaviti:

1. Radnica Ina Inić – osobno preuzela dana 03. srpnja 2020. ______________ (potpis)
2. Pravna služba.
3. Financije i računovodstvo.
4. Arhiva – ovdje.

Plaćeni i neplaćeni dopust radnika – primjeri odluka ⇒

---

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na plaćeni dopust, odnosno oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće u ukupnom trajanju od sedam radnih dana za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolešću ili smrću člana uže obitelji.

Zakonom o radu je dana mogućnost da radnik može imati pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, osim ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Pravo na plaćeni dopust

Radnik također ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada.

Radnik po osnovi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan, koji koristi na dan darivanja krvi, osim ako kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

Prema članku 95. st. 3. Zakona o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.

U ovom slučaju poslodavac može radniku dati nalog da sada ne radi i isplaćivati mu plaću u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca, što bi vrijedilo u slučaju kada radnik ne obavlja posao od kuće i iskoristio je pravo na godišnji odmor.

Plaćeni dopust se smatra vremenom provedenim na radu.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Neplaćeni dopust radnika

Za neplaćeni dopust mora postojati dogovor, odnosno pisani sporazum radnika i poslodavca.

Poslodavac ne može samoinicijativno poslati radnika na neplaćeni dopust.

Prema članku 87. Zakona o radu, poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust, a za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno.

Nakon što odobri zahtjev radnika za neplaćenim dopustom, poslodavac donosi pisanu odluku kojom utvrđuje početak i završetak trajanja neplaćenog dopusta te utvrđuje obvezu vraćanja na rad istekom trajanja neplaćenog dopusta.

Za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta prava i obveze radnika iz radnog odnosa miruju. Poslodavac u svojoj odluci o neplaćenom dopustu može odlučiti da će radniku za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta plaćati doprinose na minimalnu osnovicu za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. U slučaju da poslodavac odjavi radnika s mirovinskog osiguranja, tada poslodavac nema obvezu plaćanja doprinosa.

---

Primjer: zahtjev radnika za odobrenje neplaćenog dopusta

Radnik bi trebao poslodavcu uputiti pisani zahtjev za odobrenje neplaćenog dopusta. U nastavku navodimo primjer:

Predmet: molba za odobrenje neplaćenog dopusta

Poštovana gospođo/gospodine,

Molim Vas da mi odobrite neplaćeni dopust u razdoblju od __________ 2024. godine do ____________ 2024. godine, u ukupnom trajanju od ___ dana.

Unaprijed zahvaljujem,

S poštovanjem, radnik

Za vrijeme neplaćenog dopusta nema prekida radnog odnosa, nego radni odnos miruje. To znači da nije moguće da radnik zasnuje radni odnos u nekoj drugoj tvrtki.

---

Primjer: Odluka poslodavca o korištenju plaćenog dopusta

Na temelju članka 86. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19), te Pravilnika o radu,  __________________ (naziv poslodavca) iz ________________ (sjedište), OIB:_________________, zastupan po____________________ (ime ovlaštene osobe), (dalje u tekstu: Poslodavac), dana _____________. godine, donio je

ODLUKU O PLAĆENOM DOPUSTU

1. Radniku _______________ (ime i prezime) iz _________________ (adresa), OIB: ________________, odobrava se plaćeni dopust u trajanju od ________ (broj dana), počevši od ___________ (početak korištenja).

2. Radnik se je dužan vratiti na posao dana _________.

3. Za vrijeme korištenja plaćenog dopusta radnik ima pravo na naknadu plaće kao da je radio.

4. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

Obrazloženje

Radnik _______________ (ime i prezime) iz _________________ (adresa), OIB: ________________ podnio je dana ______ Zahtjev u kojem traži oslobođenje od obveze rada zbog sklapanja braka.

Nakon razmatranja navedenog Zahtjeva, a imajući u vidu odredbe Zakona o radu kao i Pravilnika o radu o broju dana plaćenog dopusta, odlučeno je kao u izreci Odluke.

U ___________ (mjesto), _________ (datum)

Za poslodavca ______________________

---

Primjer: Odluka poslodavca o korištenju neplaćenog dopusta

Sukladno članku 87. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19),

     (naziv poslodavca, sjedište, OIB)           , zastupano po ________________ (ime ovlaštene osobe)

(dalje u tekstu: Poslodavac) donosi

ODLUKU O KORIŠTENJU NEPLAĆENOG DOPUSTA

1. Poslodavac odobrava Radniku (ime i prezime)             (dalje u tekstu: Radnik) korištenje  neplaćenog dopusta.

2. Radnik će neplaćeni dopust iz točke 1. ove Odluke koristiti u razdoblju od ______ 2024. godine do ______ 2024. godine, u ukupnom trajanju od ___ radnih dana.

3. Radnik se vraća na rad kod Poslodavca dana ______ 2024. godine.

4. Za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta iz ove Odluke Radniku miruju prava i obveze iz radnog odnosa.

Obrazloženje

Poslodavcu je od strane Radnika dana ____ 2024. godine podnesen pisani zahtjev za odobrenje neplaćenog dopusta u razdoblju od ______ 2024. godine do ______ 2024. godine, u ukupnom trajanju od ___ radna dana. Poslodavac je nakon proučavanja Radnikovog zahtjeva, temeljem članka 87. Zakona o radu odlučio kao u izreci ove Odluke.

U ____________, dana ____________.

Za poslodavca ______________________

Odluke o korištenju godišnjeg odmora ⇒

---

Odluke o korištenju godišnjeg odmora

Za razliku od rasporeda korištenja godišnjeg odmora koji se odnosi na sve radnike poslodavca, obavijest, odnosno odluka o korištenju godišnjeg odmora je akt poslodavca koji se odnosi na pojedinačnog radnika i sadrži podatak o trajanju predstojećeg godišnjeg odmora radnika i razdoblju njegovog korištenja.

Ova obavijest/odluka o korištenju godišnjeg odmora mora se dostaviti radniku najmanje petnaest dana prije korištenja prvog dana godišnjeg odmora na koji se sama obavijest/odluka odnosi.

Kako bi poslodavac izbjegao obvezu iz članka 85. st. 4. Zakona o radu prema kojoj mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o njegovom trajanju i razdoblju korištenja, poslodavac može od radnika zatražiti da radnik pisanim zahtjevom zatraži od poslodavca da mu poslodavac odmah omogući korištenje godišnjeg odmora.

Otkazivanje ugovora o radu

Poslodavci moraju posebno voditi računa o ovoj zakonskoj odredbi u slučaju otkazivanja ugovora o radu radnika.

Naime, bez obzira na činjenicu da je Zakonom o radu dopušteno određivanje korištenja godišnjeg odmora za vrijeme trajanja otkaznog roka, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, poslodavac ne bi mogao odrediti godišnji odmor radniku prvi dan otkaznog roka u slučaju da se obavijest o korištenju godišnjeg odmora radniku dostavlja istovremeno s otkazom, nego bi godišnji odmor radnika mogao započeti najranije petnaest dana od dana dostave ove obavijesti.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Radnik koji radi u nepunom radnom vremenu

Treba istaknuti kako je Zakonom o radu predviđeno posebno pravilo za korištenje godišnjeg odmora radnika koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili više poslodavca.

Naime, radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili više poslodavaca, a poslodavci ne postignu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, poslodavci moraju omogućiti korištenje godišnjeg odmora prema radnikovom zahtjevu, bez obzira na želje i potrebe pojedinog poslodavca.

---

Primjer Odluke o korištenju godišnjeg odmora iz prethodne godine

Sukladno članku 85. stavku 4. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19; dalje u tekstu: ZR),

                      (naziv poslodavca, sjedište, OIB),          zastupano po      (funkcija, ime i prezime      )

(dalje u tekstu: Poslodavac) donosi

ODLUKU O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA ZA 2019. GODINU

1. Radnik ____(ime i prezime)_____ (dalje u tekstu: Radnik), koji je kod Poslodavca zaposlen na

radnom mjestu _________________________, koristit će preostali dio godišnjeg odmora za 2019. godinu u trajanju od ___ (slovima: ____________) dana u razdoblju od ______ 2020. godine do _______ 2020. godine.

2. Korištenjem godišnjeg odmora iz točke 1. ove Odluke Radnik je u cijelosti iskoristio svih ___ dana godišnjeg odmora za 2019. godinu.

3. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz točke 1. ove Odluke Radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće prema članku 81. ZR-a.

4. Ova Odluka dostavlja se Radniku neposredno uz potpis i naznaku dana preuzimanja, ili poštom preporučeno s povratnicom.

U ____________, dana ____________.

  Za Poslodavca   ____________

---

Primjer Odluke o korištenju godišnjeg odmora za tekuću godinu

Sukladno članku 85. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17, 98/19; dalje u tekstu: ZR),

                      (naziv poslodavca, sjedište, OIB),          zastupano po      (funkcija, ime i prezime      )

(dalje u tekstu: Poslodavac) donosi

ODLUKU O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA ZA 2020. GODINU

1. Radnik ____(ime i prezime)_____ (dalje u tekstu: Radnik), koji je kod Poslodavca zaposlen na

radnom mjestu _________________________, koristit će godišnji odmor za 2020. godinu (ili: prvi dio godišnjeg odmora za 2020. godinu) u trajanju od ___ (slovima: ____________) dana u razdoblju od ______ 2020. godine do _______ 2020. godine.

2. Nakon korištenja godišnjeg odmora iz točke 1. ove Odluke Radniku preostaje koristiti ___ dana godišnjeg odmora za 2020. godinu.

3. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora iz točke 1. ove Odluke Radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće prema članku 81. ZR-a.

4. Ova Odluka dostavlja se Radniku neposredno uz potpis i naznaku dana preuzimanja, ili poštom preporučeno s povratnicom.

U ____________, dana ____________.

Za Poslodavca                                                      ____________

Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću godinu ⇒

---

Godišnji odmor

Krajem svake godine u praksi se često koristi preostali godišnji odmor iz tekuće godine radi spajanja božićnih blagdana, Nove godine i blagdana Sveta tri kralja.

S time u vezi se postavlja pitanje prenošenja neiskorištenog godišnjeg odmora iz tekuće kalendarske godine u sljedeću.

Zakonom o radu (NN, br. 93/14, 127/17, 98/19) je određeno kako neiskorišteni dio godišnjeg odmora za tekuću godinu radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Međutim, radnik ne može prenijeti dio godišnjeg odmora iz tekuće godine u sljedeću na opisani način ako mu je omogućeno korištenje toga odmora od strane poslodavca u tekućoj godini i ako je tako određeno rasporedom korištenja godišnjeg odmora i obavijesti o korištenju godišnjeg odmora koja je dostavljena radniku.

S druge strane, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti te korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, a najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine.

Godišnji odmor – Zakon o radu

Od ovog pravila postoji jedna iznimka pa je tako Zakonom o radu određeno kako godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.

Osim toga, član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelosti iskoristiti u sljedećoj kalendarskoj godini.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnica će, sukladno čl. 81. Zakona, imati pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njene prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Podsjećamo kako bi svaki sporazum o odricanju prava radnice na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora bio ništetan.

Radnik mora koristiti godišnji odmor ako ostaje na radu kod poslodavca. Poslodavca ne oslobađa odgovornosti od visoke novčane kazne za prekršaj njegovo eventualno obrazloženje kako radnik sam nije htio koristiti godišnji odmor, ili kako nije mogao radniku odrediti godišnji odmor radi potrebe posla. Nije dopušteno odricanje od prava na godišnji odmor. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor isplaćuje se isključivo u slučaju da radnik nije mogao koristiti godišnji odmor radi prestanka radnog odnosa kod poslodavca.

Godišnji odmor – Prekršaj

U slučaju da poslodavac ne bi pod navedenim uvjetima radniku omogućio korištenje godišnjeg odmora, počinio bi teži prekršaj iz čl. 228. st. 1. t. 15. Zakona, za koji bi poslodavac pravna osoba mogao biti kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 31.000,00 do 60.000,00 kuna.

Za isti prekršaj poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 6.000,00 kuna.

U slučaju da je ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko.