Izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima ⇒

---

U Narodnim novinama br. 130/23. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima sa stupanjem na snagu 10. studenoga 2023. godine, osim odredaba članaka 4. i 5. Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine (zabrana osnivanja društva te zabrana imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima za osobe s nepodmirenim dugovanjima).

Implementacija EU Direktiva

Ovim se izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima uvode rješenja iz Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu prekograničnih preoblikovanja, spajanja i podjela (Tekst značajan za EGP) (SL L 321, 12.12.2019.).

Nadalje, osigurava se primjena Provedbene uredbe Komisije (EU) 2018/1212 оd 3. rujna 2018. o utvrđivanju minimalnih zahtjeva za provedbu odredbi Direktive 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu utvrđivanja identiteta dioničara, prijenosa informacija i olakšavanja izvršavanja prava dioničara (Tekst značajan za EGP) (SL L 223, 4. 9. 2018.).

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Definicija zakonske zatezne kamate

Uvođenjem eura došlo je do izmjene u definiciji stope zakonske zatezne kamate te se odredbe o stopi zakonske zatezne kamate (članak 300.g stavak 2., članak 504.a stavak 2. i članak 550.j stavak 8. Zakona) usklađuju s definicijom zakonske zatezne kamate kako je ista određena u Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine”, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.) i Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine”, br. 108/12., 144/12., 81/13., 112/13., 71/15., 78/15. i 114/22.).

Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima uvode se nove zakonske odredbe o zabrani osnivanja društva te zabrani imenovanja za članove uprave i izvršne direktore u društvima osoba s nepodmirenim dugovanjima.

Zabrana imenovanja za članove uprave i izvršne direktore

Propisuje se zabrana osnivanja društva za pravne i fizičke osobe, ako one ili društvo s ograničenom odgovornošću čiji je ona član i u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, dioničko društvo čiji je ona jedini član, društvo osoba čiji je ona član koji osobno odgovara za obveze društva imaju nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja te je objavljena na popisu poreznih obveznika/poslodavaca koji ne isplaćuju plaće, a koji je javno objavljen na mrežnim stranicama Porezne uprave.

Zabrana se odnosi i na osobu koja je u razdoblju od godine dana prije podnošenja zahtjeva za osnivanjem novog društva bila član društva s ograničenom odgovornošću u kojem ima poslovni udio u društvu koji predstavlja 25% ili više udjela u temeljnom kapitalu, jedini član dioničkog društva, član društva osoba koji osobno odgovara za obveze društva ili odgovorna osoba društva koje je brisano u stečajnom postupku s nepodmirenim dugovanjem po osnovi javnih davanja u smislu općeg poreznog propisa za čiju naplatu je nadležna Porezna uprava.

Osobe koje imaju dugovanja po osnovi javnih davanja ne mogu se imenovati za člana uprave ni izvršnog direktora u društvu.

Potvrda o nepostojanju nepodmirenih dugovanja

Također, propisuje se pravo društva zahtijevati od osobe koja namjerava postati član toga društva da se očituje odnosno priloži potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje nepodmirena dugovanja po osnovi javnih davanja.

Osim toga, obvezuju se društva na zahtjev svoga člana koji namjerava postati član drugog društva dostaviti potvrdu Ministarstva financija, Porezne uprave o tome da ne postoje nepodmirena dugovanja po osnovi javnih davanja.

Prestanak članstva u upravi

Člankom 7. Zakona propisuje se da članstvo u upravi društva prestaje po sili zakona ako nakon odluke o imenovanju za člana uprave nastupe zakonom propisane okolnosti koje su postojale u trenutku donošenja odluke da bi priječile njegovo imenovanje za člana uprave.

Član uprave je dužan bez odgode obavijestiti društvo da je protiv njega donesena pravomoćna presuda suda ili mu je uvedena međunarodna mjera ograničenja raspolaganja imovinom.

Drugi članovi uprave i predsjednik nadzornog odbora su dužni bez odlaganja podnijeti prijavu za prestankom članstva nadležnom registarskom sudu koji je u slučaju saznanja da su nastupile zakonske okolnosti za prestankom članstva ovlašten po službenoj dužnosti upisati u sudskom registru da je osobi prestalo članstvo u upravi te o tome obavijestiti društvo.

Određene zakonske izmjene

Zakonom se definiraju koji se pravni poslovni i radnje smatraju poslovi s povezanim osobama, a koji ne.

Uvode se odredbe Direktive (EU) 2019/2121 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 kojima se ujedno uređuje da se odredbe Zakona o prekograničnim pripajanjima i spajanjima ne primjenjuju na pripajanja i spajanja na taksativno pobrojana trgovačka društva u zakonom propisanim okolnostima.

Uređuju se pravila o obvezi skupštine svakog od društva koje sudjeluje u pripajanju, kao i dužnost registarskog suda da ispita pretpostavke i provede radnje radi prekograničnog pripajanja društava u roku od tri mjeseca od podnošenja prijave.

Uređuje se pravo članova društva i društva koje se dijeli odvajanjem vezano za stjecanje udjela u novim društvima suglasno planu podjele.

Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe članaka 222., 223., 224. i 225. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 149/09., 61/11., 82/12. i 73/13.).

Ministar nadležan za poslove pravosuđa uskladit će Pravilnik o sadržaju, načinu vođenja i uvjetima korištenja evidencije o osobama koje ne mogu biti članovi uprave trgovačkog društva (»Narodne novine«, br. 27/23.) s odredbama ovoga Zakona do 1. siječnja 2024. godine.

Rok usklađenja temeljnog kapitala zbog uvođenja eura ⇒

---

U Narodnim novinama broj 18/23 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima.

I ako su društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) i dionička društva (d.d.) koja su upisana u sudski registar prije dana uvođenja eura kao službene valute u RH i dalje u obvezi provesti usklađenje temeljnog kapitala u sudskom registru, usklađenje temeljnog kapitala se za društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću treba provesti prilikom prve promjene društvenog ugovora, statusne promjene ili promjene poslovnog udjela.

Dionička društva

Dakle, za društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću obveza usklađenja nije ograničena rokom, ali za dionička društva i dalje ostaje obveza provođenja usklađenja iznosa temeljnog kapitala i dijelova tog kapitala koji se odnosi na pojedine dionice prilikom prve promjene tog kapitala, spajanja, podjele dionica ili zamjene dionica s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa, a najkasnije do kraja 2023. godine.

Usklađenje mora obuhvatiti temeljni kapital i sve dionice društva. U postupku usklađenja dopušteno je zamijeniti dionice s nominalnim iznosom u one bez tog iznosa i obrnuto.

Upis svih promjena koje se provode u sudskom registru u vezi s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj registarski sud provest će bez naknade.

Komanditna društva

I komanditna društva (k.d.) koja su osnovana prije uvođenja eura kao službene valute u RH također imaju obvezu provedbe usklađenja.

Članovi komanditnog društva dužni su uskladiti društveni ugovor tako da se iznosi uloga komanditora zaokruže na cijele brojeve eura, te podnijeti odgovarajuću prijavu registarskom sudu radi upisa izmjene društvenog ugovora i upisa iznosa uloga komanditora.

Obveza ovog usklađenja za komanditna društva također nije ograničena rokom, ali se ono mora provesti prilikom prve promjene društvenog ugovora.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Temeljni kapital

Zakon o trgovačkim društvima propisuje da temeljni kapital društva s ograničenom odgovornosti (d.o.o.) mora biti izražen u eurima te da je najniži iznos temeljnog kapitala 2.500,00 eura.

Nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 10,00 eura, treba biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja deset.

Zbroj nominalnih iznosa svih poslovnih udjela mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva.

Za jednostavno društvo s ograničenom odgovornosti (j.d.o.o.) najniži iznos temeljnog kapitala je 1,00 euro, a to je i najniži nominalni iznos poslovnog udjela.

Temeljni kapital i poslovni udjeli u tom društvu moraju glasiti na pune iznose eura te se ulozi za preuzete poslovne udjele mogu uplatiti samo u novcu.

Dalje, Zakon o trgovačkim društvima propisuje da je najniži iznos temeljnog kapitala za dioničko društvo (d.d.) 25.000,00 eura.

Dioničko društvo može izdati dionice s nominalnim iznosom ili dionice bez tog iznosa.

Nominalni iznos dionice ne može biti manji od 1,00 eura, a nominalni iznosi dionica koji su veći od 1,00 eura moraju biti izraženi cijelim brojem.

Nadalje, dionice bez nominalnog iznosa sudjeluju u temeljnom kapitalu društva u jednakome dijelu, a iznos temeljnog kapitala koji otpada na jednu dionicu ne može biti manji od 1,00 eura.

Udio se u temeljnom kapitalu određuje kod dionica s nominalnim iznosom odnosom njihova nominalnog iznosa i nominalnog iznosa tog kapitala, a kod dionica bez nominalnog iznosa brojem dionica.

 Izvor: misljenja.hr

Izmjene temeljenog kapitala zbog eura bez krajnjih rokova i dodatnih troškova ⇒

---

Izmjenama i dopunama Zakona o javnobilježničkim pristojbama propisano je da se u postupcima koji se provode isključivo radi usklađivanja temeljnog kapitala s uvođenjem eura kao službene valute neće naplaćivati javnobilježničke pristojbe.

Nastavno na medijske napise o obvezi izmjene temeljnog kapitala zbog uvođenja eura kao službene valute, Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe da će se izmjene moći provoditi bez rokova i dodatnih troškova.

Podsjećamo da su rokovi za konverziju temeljnog kapitala postavljeni od godine dana do tri godine, a trgovačka društva konverziju mogu provesti istovremeno s drugim obvezama koje imaju, primjerice prilikom prve izmjene statuta/ društvenog ugovora bez dodatnih troškova.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Nove zakonske izmjene

Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima propisat će se neograničena mogućnost za konverziju kako bi se osiguralo dovoljno vremena za provedbu postupka bez ikakvih dodatnih troškova.

Ministarstvo pravosuđa i uprave ističe da je izmjena temeljenog kapitala u Sudskom registru napravljena automatizmom kao informativni prikaz, kroz nadogradnju aplikacije, međutim zbog pravne sigurnosti, važno je učiniti i izmjene temeljnog kapitala. Podsjećamo i da se za navedene postupke ne plaća sudska pristojba.

Predloženim zakonskim izmjenama trgovačka društva moći će u neograničenom roku napraviti konverziju temeljnog kapitala bez dodatnih troškova prilikom poduzimanja bilo kojih radnji, kod j.d.o.o i d.o.o pripajanje, spajanje i slično.

Izvor: mpu.gov.hr

Obveza uprave u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje ⇒

---

Uprava društva zastupa društvo i vodi poslove društva na vlastitu odgovornost.

Uprava društva sastoji se od jedne ili više osoba – direktora.

Uprava vodi poslove društva pažnjom dobrog gos­podarstvenika, a prilikom poslovanja dužna je primijeniti pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati po­slovnu tajnu društva te odgovara za povredu pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika, ali i za niz drugih povreda zakonskih obveza.

Uprava društva, između ostalog, odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga, kao i za izradu financijskih izvještaja.

Dužnosti uprave kod nesposobnosti za plaćanje

Prema odredbi članka 251. Zakona o trgovačkim društvima (NN broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19 i 34/22) ukoliko se kod izrade godišnjih ili dru­gih financijskih izvješća ili inače ustanovi da u druš­tvu postoji gubitak u visini polovine iznosa temeljno­ga kapitala društva, uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu društva i o tome je izvijestiti.

Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili preza­duženo, uprava mora bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega poseban zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka, zatražiti da se otvori taj postupak.

Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje, od­nosno nakon što dođe do prezaduženosti uprava ne smije obavljati plaćanja.

To ne vrijedi za plaćanja koja se i nakon toga obave s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Dužnosti direktora u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje

Prema članku 20.a Stečajnog zakona (NN broj 71/15, 104/17 i 36/22) direktori odnosno uprava društva dužni su u slučaju vjerojatnosti nastanka nesposobnosti za plaćanje uzeti u obzir:

1. interese vjerovnika, nositelja udjela i drugih osoba s posebnim interesom u skladu s člankom 232. Stečajnog zakona,
2. poduzimanje mjera kojima bi se izbjegla nesposobnost za plaćanje,
3. izbjegavanje namjernih radnji ili radnji iz krajnje nepažnje kojima se ugrožava održivost poslovanja.

Osnivanje podružnice – primjer odluke ⇒

---

Prema odredbi članka 7. Zakona o trgovačkim društvima (NN br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19 i 34/22) trgovac pojedinac i trgovačko društvo mogu izvan sjedišta imati jednu ili više podružnica u kojima obavljaju svoje djelatnosti.

Osnivanje podružnice

Podružnica se osniva odlukom koju donosi trgo­vac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društve­nim ugovorom, odnosno statutom društva.

Odlu­ku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bi­lježnik.

U odluci o osnivanju podružnice navodi se tvrtka i sjedište osnivača, te tvrtka i sjedište podruž­nice, djelatnost podružnice te ime i prezime osoba u podružnici ovlaštenih da u poslovanju podružni­ce zastupaju osnivača.

Podružnica se upisuje u sudski registar, prijavu se podnosi sudu nadležnom po mjestu sjedišta osni­vača, a može se osnovati i na daljinu, elektroničkim sredstvima komunikacije.

Prava i obveze

Podružnice nisu pravne osobe.

Njihovim po­slovanjem prava i obveze stječe društvo.

Podruž­nica posluje pod svojom tvrtkom i mora pri tome navesti svoje sjedište i sjedište osnivača.

Podružnica prestaje ako osnivač donese odluku o prestanku po­družnice ili ako osnivač prestaje postojati.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Primjer: Odluka o osnivanju podružnice

Temeljem članaka 7. i 8. Zakona o trgovačkim društvima, te članka _____. Društvenog ugovora trgovačkog društva ________________ d.o.o. za trgovinu i usluge, ____________, _________________ (u daljnjem tekstu: Društvo) zastupanog po direktoru __________________, OIB: _______________, donijelo je dana ____________ slijedeću:

ODLUKU O OSNIVANJU PODRUŽNICE                    

Članak 1.

Ovom Odlukom __________________ d.o.o., zastupano po direktoru _________________, osniva podružnicu u Osijeku.

 Članak 2.

Podružnica će u pravnom prometu poslovati pod tvrtkom:

  __________________ d.o.o. za trgovinu i usluge, Podružnica Osijek.

 Sjedište podružnice je: Osijek. Sjedište osnivača je: Zagreb.

Poslovna adresa podružnice je: _______________________.

Odluku o promjeni poslovne adrese podružnice donosi uprava društva.

 Članak 3.

           Podružnica će obavljati slijedeće djelatnosti:

• kupnja i prodaja robe;
• obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu;
• zastupanje inozemnih tvrtki;
• poslovanje nekretninama;
• pripremanje hrane i pružanje usluga prehrane;
• pripremanje i usluživanje pića i napitaka;
• pružanje usluga smještaja;
• savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem;
• računovodstveni poslovi.

Članak 4.

Za ovlaštenu osobu koja u podružnici zastupa društvo imenuje se ______________, (ime i prezime) _______________, ____________, _________________ (OIB, adresa), koja zastupa osnivača pojedinačno i samostalno.

 Članak 5.

Osoba ovlaštena u podružnici zastupa osnivača i obvezna je u vođenju poslova podružnice slijediti smjernice i poštivati ograničenja koja postavlja uprava društva.

 

 U ____________, _______________ (mjesto i datum)

Osnivač:

Kaznena djela direktora prema Zakonu o trgovačkim društvima ⇒

---

Zakon o trgovačkim društvima

Zakonom o trgovačkim društvima (NN br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19) propisan je niz kaznenih djela koje može počiniti osnivač ili član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor dioničkog društva, a definiranim u odjeljku Kaznena djela, od članka 624. do 629. (kao što su davanje netočnih podataka i netočno prikazivanje imovnog stanja), a za navedena kaznena djela počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora.

Kaznena djela definirana zakonom

Davanje netočnih podataka

Davanje netočnih podataka, kazneno je djelo propisano člankom 624. Zakona o trgovačkim društvima.

Počinitelj navedenog kaznenog djela može biti član uprave ili izvršni direktor koji povrijedi zakonom propisane obveze prilikom osnivanja društva (prilikom uplate kapitala društva, prijave za upis u sudski registar, u izvješću o osnivanju društva i u drugim slučajevima), prilikom preoblikovanja društva ili smanjenja temeljnog kapitala društva.

Za navedeno kazneno djelo počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

Kaznit će se onaj tko dade neistinitu izjavu kao član uprave, odnosno izvršni direktor ili predsjednik nadzornog, odnosno upravnog odbora u svrhu upisa u sudski registar povećanja temeljnog kapitala dioničkog društva, ili u svrhu upisa u sudski registar preoblikovanja dioničkog društva u društvo s ograničenom odgovornošću, ili u svrhu smanjenja temeljnog kapitala društva ili osiguranja vjerovnika.

Netočno prikazivanje imovnog stanja

Netočno prikazivanje imovnog stanja, kazneno je djelo propisano člankom 625. Zakona o trgovačkim društvima.

Počinitelj navedenog kaznenog djela može biti član uprave ili izvršni direktor koji prilikom davanja pregleda imovnog stanja društva, izlaganjima ili obavještenjima netočno prikaže ili prikrije skupštini društva prilike društva.

Isto tako, ako na isti način postupi prilikom razjašnjenja ili davanja obavijesti revizorima društva ili dade netočne podatke ili prešuti važne okolnosti.

Za navedeno kazneno djelo počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

---

Sve naše NOVOSTI pogledajte OVDJE

---

Povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje

Povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje, kazneno je djelo propisano člankom 626. Zakona o trgovačkim društvima.

Počinitelj kaznenog djela može biti član uprave, odnosno izvršni direktor koji protivno zakonskoj obvezi iako je društvo u gubitku, ne sazove skupštinu društva i o tome je ne izvijesti, ili kao član uprave, odnosno izvršni direktor, protivno zakonskoj odredbi, u slučaju da je društvo nesposobno za plaćanje ili da je prezaduženo ne zatraži otvaranje stečajnog postupka.

Za navedeno kazneno djelo počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

Ako je djelo počinjeno iz nemarnosti, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Netočno izdavanje ili krivotvorenje potvrde o pravu iz dionice

Netočno izdavanje ili krivotvorenje potvrde o pravu iz dionice, kazneno je djelo propisano člankom 627. Zakona o trgovačkim društvima.

Počinitelj kaznenog djela može biti onaj tko netočno izda ili krivotvori ispravu koja služi kao dokaz prava na glavnoj skupštini ili posebnoj skupštini društva, a zapriječena je kazna novčana kazna ili kazna zatvora do dvije godine.

Istom kaznom kaznit će se i onaj tko upotrijebi netočnu ili krivotvorenu ispravu.

Predviđena je kažnjivost i za pokušaj djela.

Prema odredbi članka 381. Kaznenog zakona (NN br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21) prestala je važiti odredba članka 627. Zakona o trgovačkim društvima.

Povreda dužnosti da se dade izvješće

Povreda dužnosti da se dade izvješće, kazneno je djelo propisano člankom 628. Zakona o trgovačkim društvima.

Tko kao revizor ili pomoćnik revizora dade netočno izvješće o reviziji ili u njemu prešuti važne okolnosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine, a tko iste navedene radnje počini u nakani da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist ili da drugome nanesu štetu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do pet godina.

Povreda dužnosti čuvanja tajne

Povreda dužnosti čuvanja tajne, kazneno je djelo propisano člankom 629. Zakona o trgovačkim društvima.

Počinitelj kaznenog djela može biti član uprave ili izvršni direktor tko neovlašteno otkrije proizvodnu ili poslovnu tajnu društva koju je saznao kao član uprave, odnosno izvršni direktor.

Za kazneno djelo zapriječena je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine.

Međutim, ako je djelo počinjeno da bi se sebi ili drugom pribavila protupravna imovinska korist ili da bi se drugom nanijela šteta, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

Kazneni postupak provodi se na prijedlog društva.

Prema odredbi članka 381. Kaznenog zakona prestala je važiti odredba članka 629. Zakona o trgovačkim društvima.

Isplata dobiti iz prethodne poslovne godine ⇒

---

Raspoređivanje dobiti iz prethodne poslovne godine propisano je Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o računovodstvu.

Podredno, temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima, djelomično je moguće urediti raspored dobiti i u odredbama statuta za dioničko društvo, odnosno društvenog ugovora kada se radi o društvu s ograničenom odgovornošću.

Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu, ako se društvenim ugovorom drugačije ne odredi, iznos dobiti u potpunosti ili dijelom unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao zadržanu dobit.

Dioničko društvo

Neto dobit ostvarenu u poslovnoj godini, prema čl. 220. Zakona o trgovačkim društvima, dioničko društvo je dužno najprije uporabiti za namjene redom kako su navedene:

1. za pokriće gubitka prenesenog iz ranijih godina,
2. za unos u zakonske rezerve (5%, sve dok zakonske rezerve ne dosegnu minimalni iznos od 5% temeljnog kapitala),
3. za unos u rezerve za vlastite dionice, ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći,
4. za unos u statutarne rezerve, ako ih društvo ima.

Uprava i nadzorni, odnosno izvršni direktori i upravni odbor mogu, nakon što utvrde godišnja financijska izvješća, uporabiti iznos neto dobiti, koji ostane nakon što je ona korištena za navedene namjene, za unos u ostale rezerve iz dobiti, ali ne više od polovine tog iznosa.

Statutom ih se može ovlastiti da za to koriste više ili manje od polovine tog iznosa.

Statutom dana ovlast upravi i nadzornom, odnosno upravnom odboru da na spomenuti način raspolažu s više od polovine iznosa neto dobiti koji ostane nakon njene upotrebe za navedene namjene vrijedi samo dok ostale rezerve iz dobiti ne dosegnu visinu koja je jednaka polovini temeljnog kapitala dioničkog društva pa oni ne mogu u njih rasporediti iznos dijela neto dobiti ako spomenute rezerve prelaze visinu polovine tog kapitala ili bi se to dogodilo kada bi se u njih rasporedio dio neto dobiti tekuće godine.

Ako godišnja financijska izvješća utvrdi glavna skupština, može pritom odlučiti da neto dobit koja ostane nakon što je uporabljena za navedene namjene, rasporedi u ostale rezerve iz dobiti, ali za tu namjenu ne može uporabiti više od polovine preostale neto dobiti.

Odlukom o uporabi dobiti glavna skupština može odlučiti da se u ostale rezerve iz dobiti rasporedi i dodatni iznos.

Ako je statutom određeno da se dobit može uporabiti, osim za unos u druge rezerve iz dobiti i za podjelu dioničarima i za druge namjene (npr. za isplate zaposlenima, članovima uprave ili nadzornog, odnosno izvršnim direktorima i članovima upravnog odbora), glavna skupština može odlučiti da ju se uporabi i za te druge namjene.

Za raspored dobiti kod dioničkih društava relevantne su i odredbe čl. 221. – 222.a, čl. 349.-351., čl. 365. i druge odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

Nakon što je dobit dioničkog društva raspodijeljena na opisani način, ako statutom nije određeno da se prenesena dobit ne dijeli dioničarima, pravo na podjelu preostale dobiti imaju dioničari.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Isplata dobiti dioničarima

Udjeli dioničara u dobiti određuju se prema temeljnom kapitalu društva koji otpada na njihove dionice.

Ako ulozi u temeljni kapital nisu plaćeni u cjelini ili nisu uplaćeni za sve dionice u istome omjeru, dioničari sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga što su uplatili.

Ulozi učinjeni tijekom poslovne godine uzimaju se u obzir prema vremenu koje je proteklo od uplate.

Međutim, statutom dioničkog društva se može odrediti i drugačiji način podjele dobiti.

Ako glavna skupština odlukom o upotrebi dobiti ne odredi dan kada dioničari stječu tražbine za isplatu dividende određene tom odlukom, koji ne smije biti kasniji od 30. dana nakon dana donošenja odluke, dioničari stječu prema društvu tražbine na isplatu dividende istekom dana kada je zaključena glavna skupština na kojoj je odluka donesena.

Stjecanjem od strane dioničara, tražbine za isplatu dividende odvajaju se od dionica ostvarenjem prava iz kojih su nastale.

U odluci o isplati dividende može se odrediti dan dospijeća tih tražbina koji ne može biti po isteku roka od 30 dana od dana kada su ih dioničari stekli.

Ne odredi li glavna skupština dan dospijeća tražbina, one dospijevaju istekom 30. dana od dana kada su stečene.

Društvo s ograničenom odgovornošću

Kod društva s ograničenom odgovornošću neto dobit se raspoređuje na sljedeći način:

1. za pokriće gubitaka prenesenih iz ranijih godina (ako ih društvo s ograničenom odgovornošću ima);
2. za unos u rezerve za otkup vlastitih poslovnih udjela (ako ih je društvo s ograničenom odgovornošću steklo ili ih namjerava steći);
3. za unos u rezerve određene društvenim ugovorom (ako su određene društvenim ugovorom);
4. za unos u rezerve prema odluci skupštine/vlasnika (ako postoji odluka).

Za raspored dobiti društva s ograničenom odgovornošću, između ostalog, relevantne su i odredbe čl. 406.a – 407., čl. 428., čl. 441., čl. 459., čl. 465.b i druge odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

Isplata dobiti članovima društva

Nakon što je dobit društva s ograničenom odgovornošću raspoređena na opisani način, članovi društva imaju pravo tražiti isplatu dobiti prethodne poslovne godine, kao i zadržane dobiti iz ranijih godina, umanjenu za gubitke iz prijašnjih godina u mjeri u kojoj to nije isključeno zakonom, društvenim ugovorom ili odlukom članova o upotrebi dobiti.

Odlukom o upotrebi dobiti članovi društva mogu, ako se društvenim ugovorom drugačije ne odredi, iznos dobiti u potpunosti ili dijelom unijeti u rezerve društva ili ostaviti kao zadržanu dobit.

Ako nema drugačije odredbe u društvenome ugovoru, dobit se članovima društva s ograničenom odgovornošću dijeli u omjeru njihovih uplaćenih uloga.

Međutim, ako je upravom ili nadzornome odboru u vrijeme između kraja poslovne godine i odluke članova društva o godišnjim financijskim izvješćima poznato da je imovinsko stanje društva zbog gubitaka ili smanjenja vrijednosti temeljnoga kapitala značajno i ne samo prolazno pogoršano, iz podjele se mora isključiti dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitka u visini pretrpljenog smanjenja imovine i prenijeti na račun tekuće poslovne godine.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću – isplata dobiti

Kod jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, neto dobit se raspoređuje na sljedeći način: 

• za pokriće gubitaka prenesenih iz ranijih godina (ako ih društvo ima);
• za unos u zakonske rezerve (unosi se 25% ostvarene dobiti nakon pokrića gubitka);
• za unos u rezerve za otkup vlastitih poslovnih udjela (ako ih je društvo steklo ili ih namjerava steći);
• za unos u rezerve određene društvenim ugovorom (ako su određene društvenim ugovorom);
• za unos u rezerve prema odluci skupštine/vlasnika (ako postoji odluka).

Nakon što je dobit jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću raspoređena na opisani način, članovi društva imaju pravo tražiti isplatu dobiti prethodne poslovne godine, kao i zadržane dobiti iz ranijih godina, umanjenu za gubitke iz prijašnjih godina u mjeri u kojoj to nije isključeno zakonom, društvenim ugovorom ili odlukom članova o upotrebi dobiti.

Likvidacija – Zakon o trgovačkim društvima ⇒

---

Likvidacija

Likvidacija je u praksi najčešći, redoviti postupak koji dovodi do prestanka rada trgovačkih društava i njihovog brisanja iz sudskog registra.

Ovaj postupak je uređen Zakonom o trgovačkim društvima (NN, br. 111/93, 34/99, 52/00-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11-Kazneni zakon, 152/11-pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19; u daljnjem tekstu: ZTD).

Likvidacija društava kapitala (d.d. i d.o.o.) dio je odredbi ZTD-a kojima se uređuje prestanak dioničkog društva iz čl. 367. – 384. ZTD-a, odnosno prestanak društva s ograničenom odgovornošću (uključujući i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću) iz čl. 466. – 472. ZTD-a.

Odredbe ZTD-a o likvidaciji društva s ograničenom odgovornošću na odgovarajući se način primjenjuju i na likvidaciju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću.

Likvidacija, kao redoviti postupak prestanka trgovačkog društva propisan ZTD-om, u pravilu se provodi kada društvo iz vlastite imovine može podmiriti sve svoje eventualne obveze prema vjerovnicima.

---

Likvidacija nije potrebna kada se: 

• nad društvom otvori stečajni postupak;
• društvo pripaja, odnosno spaja s drugim društvom;
• na propisani način utvrdi da društvo nema imovine (u slučaju da se naknadno ustanovi postojanje imovine provodi se likvidacija).

---

Tvrtki dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću koje je u likvidaciji dodaje se oznaka “u likvidaciji”, te se tako upisuje u sudski registar i mora se koristiti u pravnom prometu društva.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Likvidatori

Likvidaciju provode likvidatori, fizičke osobe ili pravne osobe.

Likvidatori se upisuju u sudski registar i zastupaju društvo u likvidaciji.

Odredbe ZTD-a o likvidatoru dioničkog društva ne primjenjuju se podredno na likvidatora društva s ograničenom odgovornošću.

Sukladno čl. 371. ZTD-a, likvidaciju dioničkog društva, provode članovi uprave, odnosno izvršni direktori kao likvidatori.

Statutom, ili odlukom glavne skupštine za likvidatore se mogu imenovati i druge osobe.

Na zahtjev nadzornog, odnosno upravnog odbora, ili dioničara koji imaju udjele što zajedno čine najmanje dvadeseti dio temeljnoga kapitala društva ili najmanje 4.000.000,00 kuna, sud će, ako za to postoji važan razlog, imenovati, ili opozvati likvidatore.

Pri tome, sukladno ZTD-u, dioničari koji to traže moraju učiniti vjerojatnim da su najmanje tri mjeseca imatelji dionica u društvu.

Glavna skupština može u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud.

Likvidatora društva s ograničenom odgovornošću imenuju članovi društva.

ZTD-om je određeno kako likvidaciju provode članovi uprave ako se društvenim ugovorom, ili odlukom članova društva likvidatorima ne imenuju jedna ili više osoba.

---

Postupak likvidacije 

1. Donošenje odluke o likvidaciji 

1. a) likvidacija dioničkog društva

Odluku o likvidaciji dioničkog društva donosi glavna skupština društva. Sukladno čl. 367. st. 1. t. 2. ZTD-a, odluka glavne skupštine dioničkog društva o prestanku društva mora se donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini društva pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina, ili ispunjenje dodatnih pretpostavki.

Odluka o likvidaciji mora se prijaviti sudu radi upisa u sudski registar, a ako odluku o tome donese sud, odluka će se upisati u taj registar po službenoj dužnosti.

1. b) likvidacija društva s ograničenom odgovornošću

Odluku o likvidaciji društva s ograničenom odgovornošću donose članovi društva.

Ako društvenim ugovorom nije drugačije određeno, kod donošenja odluke članova o prestanku društva s ograničenom odgovornošću, uključujući i odluku o likvidaciji, odluka se donosi u obliku javnobilježničke isprave s većinom od najmanje tri četvrtine od danih glasova.

Odluka o likvidaciji d.o.o. može sadržavati izjave likvidatora o nepostojanju okolnosti koje bi po zakonu stajale na putu njihovu imenovanju te da su upoznati s time da o svemu moraju uredno izvještavati sud i potpise likvidatora koji se pohranjuju u sudski registar, ako to već nisu učinili kao članovi uprave.

2. Pozivanje vjerovnika

Likvidatori u postupku likvidacije moraju pozivati vjerovnike društva da prijave svoje tražbine.

Ovaj poziv se mora objaviti u glasilu društva i na internetskoj stranici na kojoj se nalazi sudski registar, s naznakom da vjerovnici prijave društvu svoje tražbine u roku od šest mjeseci od dana objave poziva.

Poznate vjerovnike treba posebno obavijestiti.

Iznimno, kod likvidacije jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću vjerovnici pozivaju da svoje tražbine prijave u roku od dva mjeseca od objave poziva, a imovina društva može se podijeliti članovima po isteku roka od šest mjeseci od objave poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine.

3. Izrada početnih likvidacijskih izvješća

Likvidatori dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću dužni su odmah po stupanju na dužnost izraditi početna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o stanju društva.

O utvrđenju početnih likvidacijskih financijskih izvješća i davanju razrješnice likvidatorima i članovima nadzornog, odnosno upravnog odbora odlučuje glavna skupština društva.

Na izradu početnih likvidacijskih financijskih izvješća odgovarajuće se primjenjuju propisi o izradi godišnjih financijskih izvješća.

U početnom likvidacijskom izvještaju o financijskom položaju iskazuju se vrijednost imovine, obveze i kapital društva.

Sud može odlučiti da nije potrebno provesti reviziju godišnjih financijskih izvješća, ako su sve okolnosti društva tako vidljive da revizija u interesu vjerovnika i dioničra nije potrebna.

U slučaju da likvidatori na temelju prijavljenih tražbina utvrde da imovina društva nije dovoljna za podmirenje svih tražbina vjerovnika s kamatama, moraju odmah obustaviti likvidaciju i predložiti provođenje stečajnog postupka.

4. lzvješće o provedenoj likvidaciji i prijedlog za diobu

Nakon što podmire eventualne dugove društva, likvidatori su dužni izraditi izvješće o provedenoj likvidaciji i prijedlog o podjeli imovine društva, ako u odluci o prestanku društva nije drugačije određeno.

Izvješće o provedenoj likvidaciji i prijedlog o podjeli imovine prihvaća organ koji je donio odluku o prestanku društva (glavna skupština, odnosno skupština), ako u toj odluci nije drugačije određeno.

Ako je za prihvaćanje izvješća i prijedloga diobe nadležna glavna skupština, pa se ona ne sastane nakon što dva puta bude uredno sazvana, ili se sastane ali ne bude podobna za odlučivanje, smatra se da su izvješće i prijedlog prihvaćeni onako kako su predloženi.

5. Zaštita vjerovnika i podjela imovine

Preostala imovina društva nakon završetka likvidacije može se podijeliti dioničarima, odnosno imateljima udjela, tek po proteku godine dana od dana objave vjerovnicima da prijave svoje tražbine.

Kod j.d.o.o. je ovaj rok kraći pa se imovina društva može podijeliti članovima po isteku roka od šest mjeseci od objave poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine.

Vjerovnici čije tražbine nisu bile poznate društvu, a nisu ih pravodobno prijavili, mogu tražiti da im se one podmire samo iz imovine koja još nije podijeljena dioničarima.

U slučaju da postoje tražbine vjerovnika koje su sporne, imovina društva se može dijeliti dioničarima, odnosno članovima društva samo ako je vjerovniku sporne tražbine dano osiguranje da će mu ono, ako se kasnije utvrdi, biti podmireno.

Dioničar, ili član društva koji ima tražbinu prema društvu, ali ne ono koje proizlazi iz njegova položaja dioničara, ostvaruje ju kao i drugi vjerovnici.

Temeljem odluke o podjeli imovine, likvidatori su je dužni podijeliti dioničarima odnosno imateljima udjela, u roku od 30 dana od dana kada je odluka donesena, na način kako je to određeno statutom i/ili društvenim ugovorom.

Ako ne postoje dionice koje daju različita prava pri podjeli imovine društva, odnosno ako društvenim ugovorom nije predviđeno različito pravo članova kod podjele imovine, ona se dijeli razmjerno sudjelovanju dionica, odnosno poslovnih udjela u temeljnom kapitalu društva.

6. Podnošenje zaključnih financijskih izvješća

Nakon podjele imovine dioničarima, likvidatori podnose glavnoj skupštini zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješće o provedenoj likvidaciji.

Nakon usvajanja ovih izvješća, likvidatori podnose sudu prijavu za upis brisanja društva iz sudskog registra i prilažu odluku glavne skupštine i prijepis zapisnika iz kojega je vidljivo da je glavna skupština prihvatila zaključna likvidacijska financijska izvješća i izvješća likvidatora te likvidatorima dala razrješnicu. 

---

Likvidacija po službenoj dužnosti i naknadno pronađena imovina

Dioničko društvo i društvo s ograničenom odgovornošću koji nemaju imovine mogu prestati tako da ih registarski sud briše iz sudskog registra na prijedlog nadležnog organa porezne uprave, ili po službenoj dužnosti, ako ono tri godine po redu ne postupi po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom, kada je zakonom propisana obveza objavljivanja tih izvješća, niti ih dostavi tome sudu u roku od 6 mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz sudskog registra, a društvo u tome roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu.

U ovom slučaju se ne provodi likvidacija, a dioničko društvo i/ili društvo s ograničenom odgovornošću prestaje brisanjem iz sudskog registra.

Ne treba zaboraviti kako će se u ovom slučaju pravna osoba i odgovorna osoba pravne osobe kazniti i novčanom kaznom za prekršaj.

Ako se nakon brisanja društva iz sudskog registra pokaže da ono ima imovinu koju bi trebalo podijeliti, provodi se likvidacija društva.

Pri tome likvidatore na prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud. 

Odgovornost uprave za financijska izvješća ⇒

---

Sukladno mjerama Vlade RH odgođen je rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe za 2019. godinu, a radi posebnih okolnosti zbog epidemije bolesti COVID-19.

Između ostalog, prema Pravilniku o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima (Nar. nov., br. 43/20), poduzetnici su za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji do 30. lipnja tekuće godine dužni dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke za prethodnu kalendarsku godinu.

Odredbom čl. 428. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 52/00-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11-Kazneni zakon, 152/11-pročišćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19; u nastavku teksta: ZTD), određeno je kako uprava društva s ograničenom odgovornošću odgovara za uredno vođenje poslovnih knjiga i vođenje poslova unutarnjeg nadzora.

Uprava društva s ograničenom odgovornošću odgovara za izradu financijskih izvješća društva.

Sukladno čl. 632. st. 1. ZTD-a, registarski sud će opomenuti članove uprave koji, između ostalog, ne postupe po navedenim odredbama čl. 428. st. 2. ZTD-a i zaprijetiti im plaćanjem novčane kazne ako u primjerenome roku ne postupe po opomeni.

Pojedina izrečena novčana kazna ne može preći iznos od 3.000,00 kuna.

Uprava društva je dužna izrađena financijska izvješća i izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, bez odgađanja dostaviti nadzornom odboru i skupštini društva. U slučaju da je potrebno obaviti reviziju financijskih izvješća društva, uprava je dužna uz izrađena spomenuta izvješća i uz izvješće o stanju društva dostaviti i izvješće revizora.

Godišnja financijska izvješća društva

Sukladno čl. 428. st. 3. ZTD-a, uprava mora svakome članu društva bez odgađanja po njihovoj izradi dostaviti godišnja financijska izvješća, izvješće o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, i godišnja financijska izvješća koncerna kao i izvješće o stanju koncerna kako bi oni mogli na skupštini, ili odlukom donesenom pisanim putem u zakonom propisanom roku, koji se ne može produljiti društvenim ugovorom, utvrditi godišnja financijska izvješća društva.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

U slučaju da je godišnja financijska izvješća pregledao revizor, njegovo se izvješće mora dostaviti bez odgađanja kada ga društvo primi.

Svaki član ima, za vrijeme od 14 dana prije ispitivanja godišnjih financijskih izvješća u skupštini društva, ili prije isteka roka za donošenje odluke o tome, pisanim putem zatražiti pravo uvida u poslovne knjige i dokumentaciju društva.

Nadzorni odbor

Ako društvo s ograničenom odgovornošću po zakonu mora imati nadzorni odbor, ili je to predviđeno društvenim ugovorom, tim se ugovorom može odrediti da članovi društva nemaju spomenuto pravo uvida, da im se za to daje kraći rok od onog propisanog zakonom, ili ih se može podvrći drugim ograničenjima.

U tom slučaju se svim članovima društva mora bez odgađanja dostaviti izvješće uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, prijedlog odluke o upotrebi dobiti, izvješće revizora, ako ga društvo ima, i izvješće revizora u pogledu koncerna.

Društvo s ograničenom odgovornošću nema obvezu dostavljanja navedenih isprava iz čl. 428. st. 3. ZTD-a ako su za sve vrijeme za koje su članovi društva imali sukladno odredbama ZTD-a pravo uvida u njih bile objavljene na internetskoj stranici društva.

Dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje

S druge strane, kada se radi o dužnosti uprave društva s ograničenom odgovornošću u slučaju gubitka, prezaduženja ili nesposobnosti za plaćanje, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 251. ZTD-a o dužnostima uprave dioničkog društva u ovakvim situacijama.

Prema ovoj zakonskoj odredbi, ako se kod izrade godišnjih ili drugih financijskih izvješća, ili inače ustanovi da u društvu postoji gubitak u visini polovine temeljnoga kapitala društva, uprava mora odmah sazvati glavnu skupštinu društva i o tome je izvijestiti.

Ako je društvo nesposobno za plaćanje ili prezaduženo, uprava mora bez odgađanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega Stečajni zakon određuje kao razlog za pokretanje stečajnog postupka, zatražiti da se otvori taj postupak.

Nakon što nastane nesposobnost za plaćanje, odnosno nakon što dođe do prezaduženosti, uprava ne smije obavljati plaćanja.

To ne vrijedi za plaćanja koja se i nakon toga obave s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

Obveza vođenja knjige poslovnih udjela ⇒

---

Knjiga poslovnih udjela

Knjiga poslovnih udjela vodi se za društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). i za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.), a ako društvo ima dva ili više članova.

Kako bi član društva s ograničenom odgovornošću mogao ostvarivati članska (vlasnička) prava u društvu, potrebno je da bude upisan u knjigu poslovnih udjela.

Knjigu poslovnih udjela u društvu dužna je voditi uprava društva, u elektronskom (na računalu) ili pisanom obliku (tiskano izdanje), a odmah pri osnivanju društva, znači upisom u sudski registar.

Članovi uprave

Članovi uprave mogu između sebe izabrati jednog člana uprave koji će biti zadužen za vođenje knjige poslovnih udjela.

Ako se knjiga poslovnih udjela ne vodi sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, odgovorna će biti uprava društva s ograničenom odgovornošću u cjelini, odnosno svaki član uprave.

Knjiga poslovnih udjela mora se voditi ažurno i točno.

U interesu je same uprave, odnosno članova društva o tome tko je član društva i koja prava, odnosno koje poslovne udjele ima pojedini član društva.

Naime, član društva je samo onaj tko je upisan u knjigu poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud, bilo prilikom prijenosa ili prodaje udjela, odnosno kada se radi o promjeni.

Uprava društva dužna je, bez odgađanja, o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela izvijestiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva kojeg potpisuju članovi uprave.

U popisu se navode imena i prezimena članova društva, prebivalište, a za pravne osobe tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koji im pripadaju i redni brojevi pod kojima ih se u društvu vodi, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu.

U odnosu na društvo, član društva je samo onaj tko je upisan u knjigu poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Popis članova društva koji uprava dostavlja registarskom sudu mijenja se dostavom novog popisa, a s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama.

Vođenju knjige poslovnih udjela izvan društva

Zakonom je moguće, odnosno ne postoji zakonska zabrana, da uprava društva ne mora nužno voditi knjigu poslovnih udjela u društvu.

Naime, uprava može vođenje knjige povjeriti i nekoj drugoj stručnoj osobi (računovodstveni ured, odvjetnički ured).

Ali zato povjeravanje vođenja knjige poslovnih udjela temeljem ugovora nekome izvan samog društva ne oslobađa upravu odgovornosti za njeno vođenje.

No, u ovom slučaju, ovisno o odredbama ugovora o vođenju knjige poslovnih udjela izvan društva, moguće je da članovi uprave društva u slučaju njenog nepravilnog vođenja potražuju naknadu štete od voditelja knjige poslovnih udjela.

---

Najnovije objave u našim NOVOSTIMA pratite »OVDJE!«

---

Knjiga poslovnih udjela – sadržaj

Sadržaj knjige poslovnih udjela određen je Zakonom o trgovačkim društvima, a u kojem je definirano kako se obavezno unosi: tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedište i adresa, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva.

U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene.

Zakonom je također određeno kako društvo čini prekršaj ako ne vodi knjigu poslovnih udjela, ili je ne vodi uredno.

Odnosno ako u propisanome roku ne obavijesti registarski sud o promjeni upisa u knjizi poslovnih udjela, ili ga o tome netočno obavijesti.

Za navedene prekršaje predviđena je novčana kazna za društvo najviše do iznosa od 50.000,00 kuna, za člana uprave od 7.000,00 kuna.

Ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja protupravne imovinske koristi, novčana kazna je do iznosa od 50.000,00 kuna.